Oznaka: SAD

  • Vučić razgovarao sa Blinkenom: Teme sastanka Kosovo i odnos Srbije prema Rusiji

    Vučić razgovarao sa Blinkenom: Teme sastanka Kosovo i odnos Srbije prema Rusiji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarali su danas telefonom o Kosovu i Metohiji i o odnosu Srbije prema Rusiji.

    Vučić i Blinken razmijenili su mišljenja o Kosovu i Metohiji, odnosno o želji SAD da se u najkraćem roku postigne rješenje o tom pitanju, o odnosu Srbije prema Rusiji i o diversifikaciji energetskih izvora Srbije, saopštila je pres služba predsjednika Srbije.

    Blinken je upoznao Vučića sa neophodnošću brzog postizanja sporazuma sa Prištinom, a Vučić je iznio stavove Srbije.

  • Lavrov: Amerika laže

    Lavrov: Amerika laže

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da je Moskva otvorena za razgovore sa Zapadom o ratu, ali da još nije dobila ozbiljnu ponudu za pregovore.

    Lavrov je na državnoj televiziji rekao da su dužnosnici, uključujući portparola Bijele kuće za nacionalnu bezbednost Džona Kirbija rekli da su Sjedinjene Države bile otvorene za razgovore, ali ih je Rusija odbila.

    “To je laž”, rekao je Lavrov. “Nismo dobili ozbiljne ponude za kontakt”, dodao je.

    Lavrov je rekao i da Rusija neće odbiti sastanak između predsednika Vladimira Putina i američkog predsednika Džoa Bajdena na idućem sastanku G20 i da će razmotriti predlog ako ga dobije. “Više puta smo rekli da nikad ne odbijamo sastanke. Ako bude bilo predloga, onda ćemo ga razmotriti”, rekao je ruski ministar spoljnih poslova.

    Govoreći o mogućnosti da bi Turska mogla biti domaćin razgovora između Rusije i Zapada, Lavrov je rekao da će Moskva biti spremna saslušati sve predloge, ali ne može unapred reći hoće li to dovesti do rezultata.

    Lavrov je dodao da će turski predsednik Erdogan imati priliku da iznese predloge Putinu ove nedelje u Kazahstanu.

  • Bajden: “Potpuna brutalnost”

    Bajden: “Potpuna brutalnost”

    Predsednik SAD Džozef Bajden osudio je danas ruske raketne napade u Ukrajini, rekavši da su oni demonstrirali “potpunu brutalnost” rata predsednika Rusije Vladimira Putina protiv ukrajinskog naroda.

    “Sjedinjene Države oštro osuđuju ruske raketne napade izvedene danas širom Ukrajine, uključujući i Kijev. U ovim napadima su ubijeni i ranjeni civili i uništeni ciljevi koji nemaju vojnu svrhu. Oni još jednom demonstriraju potpunu brutalnost ilegalnog rata gospodina Putina protiv ukrajinskog naroda”, istakao je Bajden je u saopštenju, preneo je Rojters.

    Ukrajinski zvaničnici saopštili su danas da je Rusija izvela raketne napade na brojne ukrajinske gradove, a prema podacima policije Kijeva, identifikovano je 11 žrtava napada, dok je 65 osoba ranjeno.

  • Velike mjere sigurnosti uoči novih izbora u SAD-u

    Velike mjere sigurnosti uoči novih izbora u SAD-u

    Potaknuti prijetnjama i zastrašujućim ponašanjem teoretičara zavjere i drugih koji su negodovali nakon izbornog poraza bivšeg predsjednika Donalda Trumpa 2020. godine, širom Sjedinjenih Američkih Država jačaju se operacije za još jedne izbore koji će po svemu sudeći izazvati nove podjele.

    Kada birači u okrugu Jefferson (Colorado) budu glasali na izborima za Kongres 8. novembra, vidjet će zaštitare stacionirane ispred najprometnijih biračkih mjesta.

    U izbornom uredu u Flagstaffu, Arizona, glasači će naići na neprobojna stakla i trebat će poslušati zvučni signal da bi ušli. U Tallahasseeju na Floridi, radnici na izborima će brojati glasačke listiće u zgradi koja je nedavno ojačana sa zidovima napravljenim od super-čvrstog kevlara.

    Izborni čelnici širom zemlje usko koordiniraju s lokalnim snagama reda kako bi brzo reagovali na moguće nerede. Mnogi su također obučili radnike za deeskalaciju sukoba i izbjegavanje mogućih oružanih napada.

    Ono što je također veliki problem je nedostatak osoblja koje bi radilo na izborima. U anketi koja je objavljena u martu veliki broj uposlenika ne želi učestvovati predsjedničkim izborima 2024. godine. Kao glavne razloge navode stres i napade političara.

    Tenzije na izborima 2020. godine su također uplašile mnoge privremene radnike koji provjeravaju glasače, broje glasačke listiće i obavljaju druge zadatke koji omogućuju izbore. Philadelphia je povećala dnevnice radnicima sa 120 na 250 dolara kako bi privukla nove uposlenike.

    Mnogi izborni dužnosnici krive dezinformacije, poput Trumpovih neutemeljenih tvrdnji o izbornoj prevari na izborima 2020. godine, za porast tenzija i prijetnji.

    Justin Roebuck, republikanski službenik okruga Ottawa u Michiganu, istakao je da je Trumpova retorika “zatrovala bunar”, nadahnuvši druge kandidate da siju sumnje u vezi s izborima. U Michiganu, republikanski kandidati za guvernera i državnog sekretara doveli su u pitanje rezultat izbora 2020. godine.

    Osim zidova od kevlara, izborni ured okruga Leon na Floridi održao je za svoje radnike treninge u slučaju oružanog napada, te su postavili stakla otporna na metke i bombe, ali i sigurnosne kamere.

    Neki su uredi platili sigurnosna poboljšanja smanjenjem troškova u drugim poljima. Okrug Jefferson, Colorado, redukovao je slanje pošte glasačima kako bi platio četiri zaštitara koji će nadzirati četiri najprometnija glasačka mjesta u izbornim danima. Poručili su da je mnogo bitnije da budu proaktivni, a ne reaktivni.

  • Pentagon: Bajdenov komentar o nuklearnom armagedonu nije temeljen na novim podacima

    Pentagon: Bajdenov komentar o nuklearnom armagedonu nije temeljen na novim podacima

    Portparol Pentagona Džon Kirbi rekao je kako upozorenje američkog predsjednika Džoa Bajdena o ruskoj prijetnji nuklearnim napadom, odnosno potencijalnom nuklearnom armagedonu nije bilo temeljeno na novim informacijama.

    Podsjetimo, Bajden je rekao:

    • Ovakvu situaciju nismo imali od vremena Kenedija i Kubanske krize. Putin se ne šali kad kaže da razmatra korištenje taktičkog nuklearnog oružja kako bi nadoknadio neuspjeh svoje vojske. Nema načina da se to dogodi a da ne rezultira uništenjem svijeta.

    Kirbi je izjavom za ABC News smanjio zabrinutost.

    • Njegovi se komentari nisu temeljili na novim obavještajnim podacima ili indikacijama da je gospodin Putin odlučio upotrijebiti nuklearno oružje. Iskreno, nemamo nikakvih informacija da je donio takvu odluku. Nismo vidjeli nešto zbog čega bismo preispitali vlastitu nuklearnu poziciju.
  • Telefonski razgovor Scholza i Bidena

    Telefonski razgovor Scholza i Bidena

    Njemački kancelar Olaf Scholz i američki predsjednik Joe Biden razgovarali su telefonom u nedjelju i složili se da su najnovije nuklearne prijetnje koje dolaze iz Rusije “neodgovorno ponašanje”, a da je djelomična mobilizacija koju je naredio ruski predsjednik Putin “ozbiljna greška”, navodi se u saopćenju njemačke vlade, prenosi Reuters.

    Dvojica lidera su održali gotovo jednosatni telefonski razgovor koji je usmjeren na pripreme za nadolazeće sastanke G7 i G20 koji će se baviti ruskom invazijom na Ukrajinu, kao i njenim posljedicama, navodi se u saopćenju.

    Scholz i Biden su se složili da njihove države nikada neće priznati rusku aneksiju ukrajinskih teritorija, nazivajući to daljnjom eskalacijom.

  • Bijela kuća bez komentara na eksploziju na Krimskom mostu

    Bijela kuća bez komentara na eksploziju na Krimskom mostu

    Bijela kuća nije željela da komentariše eksploziju na Krimskom mostu, ali je najavila dodatnu pomoć Ukrajini u oružju.

    U saopštenju se navodi da je ruski predsjednik Vladimir Putin “započeo rat i da ga može završiti ako to želi”.

    “Zaista nemamo šta da dodamo u vezi sa eksplozijom na mostu”, rekao je portparol Bijele kuće Džon Kirbi za ABC.

    On je dodao da je Putin može da okonča rat danas ako povuče trupe iz Ukrajine.

    Ruski Nacionalni komitet za borbu protiv terorizma saopštio je juče da je kamion dignut u vazduh na Krimskom mostu, zbog čega se zapalilo sedam rezervoara za gorivo teretnog voza, a dvije saobraćajne trake su se djelimično urušile.

    Prema preliminarnim podacima ruskog istražnog komiteta, u eksploziji na Krimskom mostu poginule su najmanje tri osobe.

  • Ukrajinci imaju ozbiljne probleme?

    Ukrajinci imaju ozbiljne probleme?

    SAD uskoro neće moći da isporučuju Ukrajini neke vrste municije, izjavio je bivši pukovnik pomorske pešadije Oružanih snaga SAD Mark Kansian.

    Kao i rakete za sisteme “hajmars”.

    On je upozorio da se zalihe troše brže nego što se mogu obezbediti, a to se posebno odnosi na zalihe raketa za sisteme “hajmars”.

    “U slučaju da SAD pošalju trećinu ovih zaliha Ukrajini (kao što je to bio slučaj sa protivtenkovskim sistemima ‘džavelin’ i ‘stinger’), Ukrajina će dobiti od 8.000 do 10.000 raketa. Tih zaliha će verovatno biti dovoljno za nekoliko meseci, ali kada se zalihe potroše, neće biti novih”, rekao je Kančian, koji je ranije bio odgovoran za nabavku oružja za američku vladu.

    Kako bi se uspostavio nivo koji je bio do početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, to bi moglo da traje i nekoliko godina, naveo je Kančian, a prenosi AFP.

    Sredinom septembra je generalni sekretar Severnoatlantske alijanse Jens Stoltenberg priznao da je većina članica NATO uveliko iscrpela zalihe oružja snabdevajući Ukrajinu i pozvao vojnoindustrijski kompleks da pomogne u popunjavanju ispražnjenih skladišta. SAD su krajem septembra objavile da će Kijevu dati novi paket vojne pomoći u vrednosti od oko 1,1 milijardu dolara, što će uključiti i 18 višecevnih bacača raketa “himars”.

    Trenutno, ukupna američka vojna pomoć Ukrajini, za vreme predsednika Džozefa Bajdena, iznosi skoro 17 milijardi dolara.

  • Trump: Amerika je ismijavala Putina i skoro ga prisilila da napadne Ukrajinu, ja bih to spriječio

    Trump: Amerika je ismijavala Putina i skoro ga prisilila da napadne Ukrajinu, ja bih to spriječio

    Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država okrivio je vlasti svoje zemlje da su “skoro prisilile” ruskog predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu.

    Tokom intervjua za Real America's Voice, desničarsku mrežu naklonjenu Trumpu, on je kritikovao Bidenovu administraciju. Rekao je da je njihova retorika u mjesecima koji su prethodili invaziji na Ukrajinu doprinijela Putinovoj odluci.

    “Oni su ga zapravo ismijavali, ako stvarno pogledate. Naša zemlja, i naše takozvano rukovodstvo, rugali su se Putinu. Rekao sam, znate, skoro ga tjeraju da uđe u ono što govore. Takva retorika bila je totalno glupa”, rekao je Trump.

    Kazao je da se ukrajinska invazija nikada ne bi dogodila da je on i dalje predsjednik. Nije objasnio na konkretnim primjerima kako su se SAD izrugivale Putinu da izvrši invaziju na Ukrajinu.

    Trump je također hvalio svoj radni odnos s Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kada je voditelj Real America's Voicea Wayne Root sugerisao da bi Biden mogao poslati Trumpa da pregovara o mirovnom sporazumu.

    “Ja sam se jako dobro slagao i sa Zelenskim i sa Putinom”, rekao je Tramp.

    William Pomeranz, direktor Kennan instituta Centra Wilson, doveo je u pitanje Trumpove komentare u intervjuu za Newsweek, ističući da je Biden rekao da će Ukrajina morati poraditi na svojoj korupciji kako bi ušla u NATO, te dodao je odluka Putina nije bila povezana s NATO-om.

    “To je nešto o čemu je Putin razmišljao dugi niz godina. Mislim da je Putin u osnovi pokrenuo ovu kampanju da pripoji ono što su bile dvije teritorije, ali sada su četiri, da proširi Rusku Federaciju. Mislim da je ovo bio primjer imperijalne namjere. Želio je da proširi svoju teritoriju i rusko carstvo”, istakao je.

    Rekao je da nikada neće biti poznato da li bi do invazije došlo da je Tramp pobijedio na izborima 2020. godine, ali da ne veruje da bi se Tramp “zauzeo za Ukrajinu”.

  • Vučić: “Clinton je od Mađarske tražio da napadne Srbiju”

    “Američki predsjednik Bill Clinton je tokom agresije NATO-a 1999. zahtijevao da Mađarska kopneno napadne Srbiju sa sjevera”, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u obraćanju naciji.

    “Što se Kosova tiče, sad ću vam reći nešto što niste znali”, rekao je.

    “Mađarska je 1999. godine trebala kopnenim snagama napasti Srbiju, što mi je Viktor Orban potvrdio i dopustio mi da o tome obavijestim javnost“.

    Dodao je: “Američki predsjednik Bill Clinton tražio je od njega kao i Britanci, da napadnu Republiku Srbiju sa sjevera, da mi protegnemo snage do Vojvodine, što je Viktor Orban odbio i zbog bio pod velikim pritiskom”.

    Vučić je ustvrdio i da je Margaret Thatcher naknadno zamjerila Orbanu i da je “zbog njegovog odbijanja poginulo više britanskih vojnika”.

    “To je sva ljubav o kojoj možete razgovarati s njima”, zaključio je.