VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Rastu tenzije između Vašingtona i Brisela

    Rastu tenzije između Vašingtona i Brisela

    Između Vašingtona i Brisela rastu tenzije, a Sjedinjene Američke Države nastavljaju da vrše pritisak na EU da poveća ekonomsku pomoć Ukrajini, piše “Washington Post”, pozivajući se na izvore.

    Prema pisanju lista, američki ministar finansija Dženet Jelen sastala se prošle sedmice u Vašingtonu sa brojnim liderima finansijskih institucija koje je pozvala da povećaju brzinu i količinu finansijskih tokova usmjerenih ka Ukrajini.

    Izvor “Washington Posta” navodi da je Jelenova posebno pokrenula ovo pitanje tokom privatnog sastanka sa izvršnim potpredsjednikom Evropske komisije Valdisom Dombrovskisom i komesarom za ekonomiju EU Paolom Đentilonijem na konferenciji Međunarodnog monetarnog fonda, prenosi “Srna”.

    Povećanje finansijske pomoći Kijevu bilo je i na dnevnom redu njenog sastanka sa svim ministrima finansija EU.

    “Dok raste ogorčenost Vašingtona zbog odlaganja ekonomske pomoći EU Ukrajini, Brisel se izgleda ne slaže sa idejom da je Evropa spora ili neadekvatna u obezbjeđivanju sredstava Kijevu”, piše list, podsjećajući na nedavnu izjavu portparola Evropske komisije Nujts Verle da kumulativna pomoć Evrope Ukrajini iznosi oko 19 milijardi evra.

    Prema podacima Instituta “Kiel” od početka ruske vojne operacije Kijev je dobio više od 82 milijarde dolara pomoći od zapadnih zemalja.

  • Microsoftove “pametne” naočale nisu zadovoljile na testovima u američkoj vojsci

    Microsoftove “pametne” naočale nisu zadovoljile na testovima u američkoj vojsci

    Američka vojska je 2021. godine potpisala ugovor s Microsoftom vrijedan 22 milijarde dolara, koji se odnosi na nabavku “pametnih” naočala namijenjenih vojnicima.

    Godinu dana nakon potpisivanja ugovora, program pametnih naočala je u problemima zbog odgađanja i perfrmansi jer su “pale” na četiri od šest ttestiranja koje je provela američka vojska.

    Vojska je prvobitno potpisala ugovor s Microsoftom 2018. godine vrijedan 480 miliona dolara kako bi kompanija razvila prototip naprednih pametnih naočala pod naivom Integrated Visual Augmentation System ili kraće IVAS. Iako su naočale izgledom slične Microsoftovim HoloLens naočalama komercijalno dostupnim na tržištu, vojska je zahtijevala da IVAS bude još napredniji. Preciznije, želja vojske je da Microsoft integriše nekoliko tehnologija u jednu platformu kako bi ih vojnici mogli koristiti tokom obuke, vježbe i borbe. Naočale su morale imati noćni vid visoke rezolucije i termalne senzore kako bi se povećala svijest vojnika o situaciji i cilju, dok bi mogućnost mašinskog učenja u kombinaciji s AR tehnologijom trebala pružiti stvarno okruženje za trening. Prema dogovoru, Microsoft treba isporučiti 120.000 IVAS headsetova u periodu od 10 godina, a ukupna cijena ugovora iznosi 22 milijarde dolara.

    Međutim u nedavno održanoj operativnoj demonstraciji, uređaj je “zakazao” u četiri od šest evaluacijskih događaja, navodi se u internom izvještaju američke vojske, a čije je dijelove objavio Business Insider. Jedan od glavnih nedostataka uređaja bio je sjaj njegovog ekrana koji je bio vidljiv s nekoliko stotina metara udaljenosti. To bi moglo upozoriti neprijatelje i odati lokaciju američkih vojnika dovodeći ih u životnu opasnost.

    Drugi problem je ograničeno vidno polje i periferni vid kada se nose IVAS naočale, kao i ograničenost kretanja vojnika s obzirom na veličinu i težinu uređaja.

    Microsoft je navodno očekivao negativan izvještaj testiranja zbog problema s performansama u uvjetima lošeg osvjetljenja. I HoloLens naočale tek trebaju doživjeti komercijalni uspjeh, a kompanija je ostala bez vrhunskih talenata nakon što je Facebook otkrio svoje planove razvoja metaverzuma prošle godine.

    Uprkos lošim prvim rezultatima, američka vojska i dalje planira kupiti IVAS, a glasnogovornik vojske je za Business Insider čak rekao da je “test bio uspješan”. Rezultati testiranja su pokazali gdje je potrebno napraviti poboljšanja na koje će se Microsoft sada fokusirati.

    Američka vojska je posvećena cilju da svoje vojnike opremi najmodernijom i pouzdanom opremom. Microsoft planira započeti ispruku oko 5.000 primjeraka headseta IVAS američkoj vojsci.

  • Rusija i SAD objavili podatke o nuklearnom naoružanju

    Rusija i SAD objavili podatke o nuklearnom naoružanju

    Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije objavilo je podatke o broju nuklearnih bojevih glava i drugog teškog naoružanja koje posjeduju Rusija i SAD, a sve u skladu s pravilima i obavezama koje proističu iz ugovora START.

    Kako se navodi, Sjedinjene Američke Države i Rusija su u septembru 2022. godine razmijenili informacije o strateškom ofanzivnom oružju što uključuje podatke o teškim bombarderima, interkontinentalnim balističkim projektilima kao i o balističkim raketama koje se lansiraju iz podmornice.

    Prema podacima koji su objavljeni na službenoj stranici Ministarstva vanjskih poslova Rusije, ova država posjeduje 540 razmještenih interkontinentalnih balističkih raketa, balističkih raketa koje se lansiraju iz podmornica te teških bombardera.

    S druge strane, podaci pokazuju kako Sjedinjene Američke Države broje 659 projektila koji se ubrajaju u ove kategorije.

    Kada je riječ o bojevim glavama raspoređenim na interkontinentalnim balističkim projektilima, projektilima koje se lansiraju iz podmornica te nuklearnih bojevih glava koje su raspoređene na avione, Rusija raspolaže s 1.549 ovakvih bojevih glava, dok Sjedinjene Američke Države posjeduju 1.420.

    Na kraju, u sklopu ugovora, strane su bile dužne objaviti i podatke o neraspoređenim lanserima interkontinentalnih balistički projektila, neraspoređenim lanserima projektila iz podmornice te neraspoređenim teškim bombarderima. U ovom segmentu, Rusija posjeduje 759 ovakvih lansera dok su Sjedinjene Američke Države prijavile 800.

    Inače, novi ugovor START stupio je na snagu 5. februara 2021. godine te su se strane složile da ugovor traje do 4. februara 2026. godine.

    Tokom sklapanja dogovora, Sjedinjene Američke Države i Rusija su se obavezale da će ograničiti broj nuklearnog naoružanja i to tako da će imati do 700 raspoređenih interkontinentalnih i drugih raketa, 1.550 nuklearnih bojevih glava raspoređenih na interkontinentalne i druge projektile te 800 neraspoređenih lansera i teških bombardera.

    Od 2011. godine, Rusija i SAD su u sklopu ogovora obavili ukupno 18 inspekcija nuklearnog naoružanja te su tom prilikom razmijenili 24.672 obavještenja.

  • Maloljetnik ubio pet i ranio dvije osobe na šumskoj stazi u Sjevernoj Karolini

    Maloljetnik ubio pet i ranio dvije osobe na šumskoj stazi u Sjevernoj Karolini

    Pet osoba je ubijeno, a dvije su ranjene kada je maloljetni napadač otvorio vatru na šumskoj stazi u Raleighu u Sjevernoj Karolini.

    Gradonačelnica Raleigha Mary-Ann Baldwin je potvrdila broj žrtava na konferenciji za medije održanoj tokom noći, a među njima je i jedan policajac koji nije bio na dužnosti. Dvije povrijeđene osobe su hospitalizirane, a jedna od njih je i dalje u kritičnom stanju.

    Osumnjičeni je uhapšen oko 21:30 sati po lokalnom vremenu.

    “Večeras je terorizam došao na naš prag. Noćna mora svake zajednice stigla je u Raleigh. Ovo je besmislen i užasan čin nasilja”, izjavila je Baldwin.

    Pucnjava je prijavljena oko 17:00 sati po lokalnom vremenu na šumskoj stazi u predgrađu Raleigha, a policija je tragala za ubicom tri sata prije nego ga je pronašla u jednoj od kuća i uhapsila.

    Policijska istraga je u toku.

  • SAD: Opasno smo blizu da se umješamo

    SAD: Opasno smo blizu da se umješamo

    SAD i NATO su opasno blizu toga da se uključe u rusko-ukrajinski sukob, izjavio je Džon Kirbi.

    Kirbi, koji je koordinator za strateške komunikacije u Savetu nacionalne bezbednosti SAD je u intervjuu za TV CNN rekao: “Trenutno su rizici veoma visoki…To je nesumnjivo.“

    Ranije je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio da je snabdevanje Kijeva, višecevnim bacačima raketa većeg dometa sa Zapada najbrži način za eskalaciju sukoba u Ukrajini. On je savetovao američke vlasti i NATO da razmisle pre slanja oružja Kijevu. Prema njegovim rečima, nakon tog koraka Zapada, sukob može preći u fazu svetskog rata, što će imati nepovratne posledice.

    Ruski ambasador u Vašingtonu Anatolij Antonov prethodno je istakao da nastavljajući sa isporukama oružja Kijevu, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici dramatično su se približili crvenoj liniji.

    SAD su u sredu objavile novi paket vojne pomoći Kijevu u vrednosti od 1,1 milijardu dolara. Ona, između ostalog, uključuje 18 višecevnih bacača raketa “Himars“. Na taj način je, računajući i trenutnu tranšu, ukupan obim američke vojne pomoći Ukrajini za vreme predsedavanja Džozifa Bajdena dostigao skoro 17 milijardi dolara.

  • Ruski i američki vojnici zajedno patroliraju Sirijom

    Ruski i američki vojnici zajedno patroliraju Sirijom

    Prije dvije godine, kada su se američke i ruske patrole susrele u sjeveroistočnoj Siriji, taj susret je rezultirao padom oklopnog vozila u kojoj su povrijeđena četiri američka vojnika, a Trampova administracija je osudila Ruse kao „neprofesionalne“.

    Prošle sedmice, dvije vojske su se ponovo srele. Ali umjesto neprijateljske interakcije između dvije nuklearne sile, rezultat su ovog puta bili osmjesi, rukovanje i grupne fotografije.

    Na nekim od fotografija, koje je napravio dopisnik novinske agencije AFP, prikazana su ruska vozila sa istom oznakom „Z“ koja se vidi na onima koja su napala Ukrajinu.

    SAD i Rusija podržavaju različite strane u Siriji, a Kremlj podržava sirijskog diktatora Bashara Al-Assada, dok Vašington pruža podršku miliciji koju predvode Kurdi koja se žestoko borila protiv ISIS-a i uspostavili de facto autonomni region u blizini granica sa Turskom.

    Ruski vojnici, koji podržavaju Assadove ciljeve od 2015. godine, raspoređeni su u sjeveroistočnu Siriju 2019. na zahtjev i sirijske vlade i američkih kurdskih saveznika nakon odluke bivšeg predsjednika Donalda Trampa da povuče neke američke trupe iz oblasti u kojoj su dejstvovali od 2014. dovela do invazije Ankare. Turska smatra sirijske kurdske snage bezbjednosnom pretnjom, navodeći njihove veze sa separatistima.

    Danas je nekoliko stotina američkih vojnika ostalo u sjeveroistočnoj Siriji, a Vašington i Moskva sprovode patrole kako bi obeshrabrili svaki dalji napad Turske, članice NATO-a i ruskog partnera.

    Taj jedinstveni aranžman izgleda prijateljski, uprkos invaziji Kremlja na Ukrajinu, rastućim tenzijama između Vašingtona i Moskve i sve češćim razgovorima o nuklearnom ratu, piše Biznis Insajder.

    Kako prenosi AFP, posljednji susret dogodio se 8. oktobra u blizini grada Al-Katanija. Pored zajedničkog fotografisanja, novinska služba je izvijestila da su neki vojnici „čak razmjenili male zakrpe koje su nosili na uniformama kao uspomene na interakciju“.

    Centralna komanda SAD-a je u saopštenju rekla za Insajder da ova epizoda odražava želju da se izbjegne sukob.

    – Kao što znate, Sirija je složeno okruženje za nas, za Sirijske demokratske snage i za ruske snage – rekao je portparol i dodao:

    – Naš jedini fokus u tom okruženju je trajni poraz ISIS-a. U tom cilju, mi često dijelimo borbeni prostor sa ruskim snagama i neophodna je dekonflikacija i profesionalna ljubaznost da bi se smanjio rizik od pogrešne procjene-, a prenio N1.

  • Bajden zapretio Saudijcima: “Biće posljedica”

    Bajden zapretio Saudijcima: “Biće posljedica”

    Predsednik SAD Džo Bajden rekao je da će “biti posledica” za Saudijsku Arabiju posle prošlonedeljne odluke OPEK+ da smanje proizvodne kvote.

    Bajden je to rekao sinoć u interjvuu za televiziju Si-En-En (CNN), ali nije precizirao kakve bi odluke mogle da budu donete.

    “Biće posledica za to što su uradili, sa Rusijom”, rekao je Bajden za CNN.

    Nedavna odluka organizacije OPEK+, zemalja-proizvođača nafte i partnerskih zemalja, u kojoj je i Rusija, da smanji proizvodnju nafte za dva miliona barela dnevno, razljutila je Zapad gde su mnogi to videli kao potez koji će pomoći Putinu da finansira ruski rat u Ukrajini.

    Smanjenje proizvodnje takođe preti da očekivanim povećanjem cena benzina oteža situaciju za predsednika SAD Bajdena i njegovu Demokratsku stranku uoči novembarskih izbora za Kongres.

    Ranije juče portparol američkog Saveta za nacionalnu bepbednost Džon Kirbi rekao je da predsednik Bajden želi da “preispita” odnose između SAD i Saudijske Arabije posle odluke o smanjenju kvote za proizvodnju nafte, što bi moglo da dovede do skoka cena tog energenta.

    Kirbi je dodao da je Bajden spreman da radi sa američkim Kongresom da se razmotri kakvi odnosi treba da budu sa Saudijskom Arabijom.

    OPEK+ okuplja 13 zemalja članica OPEK predvođene Saudijskom Arabijom i njihovih deset partnera predvođenih Rusijom.

  • “Volodimire, prestani”

    “Volodimire, prestani”

    Uprkos najboljim naporima američkog predsednika Džoa Bajdena, globalna i domaća koalicija za podršku Ukrajini se sve više raspada po šavovima.

    U ovoj situaciji, Bajden je privatno pozvao Volodimira Zelenskog da prestane da traži sve veću vojnu pomoć, rekavši da već čini dovoljno, piše Vašington Post, prenosi RT.

    U proteklih nekoliko meseci, američki predsednik Džo Bajden proveo je mnogo sati pregovarajući sa indijskim premijerom Narendrom Modijem, predsednikom Južne Afrike Sirilom Ramafozom i drugim stranim liderima koji nisu uvek podržavali zapadnu koaliciju u podršci Ukrajini, pozivajući ih da se okrenu protiv Rusije, prenosi list.

    S tim u vezi, Bela kuća je bila prijatno iznenađena kada je – zahvaljujući naporima Bajdena, Modi ipak pozvao Putina da “krene putem mira”.

    Anonimni izvor u Beloj kući nazvao je ove reči “neobičnim” za lidera koji je učinio sve što je bilo moguće da ostane neutralan u sukobu u Ukrajini.

    Kako je primetio Vašington post, Bajden sada naporno radi na održavanju onoga što je postao glavni cilj njegovog predsedavanja – globalne i domaće koalicije za podršku Ukrajini.

    Glasanje Ujedinjenih nacija o nacrtu rezolucije kojom se osuđuje rusko uključivanje četiri nova regiona u sredu biće veliki test napora Bajdenove administracije.

    Vašington se nada da će ubediti zemlje Latinske Amerike, Azije i Afrike da ne zauzmu neutralan stav i osude Moskvu.

  • “Neprihvatljivo da SAD prodaju gas četiri puta skuplje nego u Americi”

    “Neprihvatljivo da SAD prodaju gas četiri puta skuplje nego u Americi”

    Ne bi trebalo dozvoliti da SAD dominiraju na globalnom energetskom tržištu dok EU trpi posledice sukoba u Ukrajini.

    To je izjavio francuski ministar finansija Bruno Le Mer.

    “Sukob u Ukrajini ne sme da se završi s američkom ekonomskom dominacijom i slabljenjem EU“, rekao je on u francuskom parlamentu u ponedeljak, prenosi Raša tudej.

    Le Mer je ocenio da je neprihvatljivo da Vašington “prodaje svoj tečni prirodni gas po četiri puta višoj ceni od one utvrđene za američke industrijalce”, dodajući da “ekonomsko slabljenje Evrope nije ni u čijem interesu”.

    “Moramo postići uravnoteženiji ekonomski odnos po pitanju energije između američkih partnera i evropskog kontinenta”, poručio je on.

    Pre sukoba u Ukrajini, Rusija je bila najveći snabdevač EU gasom, s udelo od oko 45 odsto u ukupnom uvozu gasa tog bloka. Međutim, zbog sankcija uvedenih Moskvi posle napada na Ukrajinu, isporuke ruskog gasa u EU su znatno opale.

    Suočene s energetskom krizom, zemlje 27-članog bloka su požurile da popune svoja skladišta gasa – nivo rezervi u njihovim podzemnim skladištima je u ponedeljak bio blizu 91 odsto, prema podacima kompanije Gas Infrastructure Europe.

    Skladišta su uglavnom napunjena tečnim prirodnim gasom (TPG) i trenutno su na najvišim sezonskim nivoima od 2016, pokazuju podaci koje je prikupio “Blumberg”.

  • Bajden odbio Putina

    Bajden odbio Putina

    Predsednik SAD Džozef Bajden izjavio je da ne vidi dobar razlog da se susretne sa Vladimirom Putinom polovinom sledećeg mjeseca na samitu G20 u Indoneziji.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je juče da Moskva ne bi odbacila taj sastanak.

    “Sve zavisi od toga o čemu bi Putin želeo da priča. Ako bi hteo da priča o zatvorenoj američkoj košarkašici u Rusiji, Britni Grajner, onda bismo mogli da pričamo. Ali, slušajte, njegova dela su brutalna. Smatram da je počinio ratne zločine, tako da ne vidim racionalan razlog da se susretnem sa njim sada”, rekao je Bajden za “Si-En-En”.

    Povodom rata u Ukrajini, on je ocenio da ne veruje da će Putin upotrebiti nuklearno oružje.

    “Ne verujem u to. Smatram da je neodgovorno od Putina da priča o tome, ta ideja da lider jedne od najvećih svetskih sila govori da će možda koristiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini”, dodao je Bajden.

    Bajden je rekao da Putnove pretnje imaju destabilizujući faktor i upozorio da na potencijalne greške u proceni.

    “Poenta koju želim da kažem da bi greške mogle da dovedu to strašnog ishoda, ali ne zato što neko želi da sve pretvori u svetski rat. Međutim, jednom kada upotrebite nuklearno oružje, ko zna šta bi se desilo”, istakao je Bajden.