VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Nancy Pelosi boravi u Hrvatskoj, Milanović za nju nema vremena jer je “stara vijest”

    Nancy Pelosi boravi u Hrvatskoj, Milanović za nju nema vremena jer je “stara vijest”

    Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi trenutno boravi u Hrvatskoj zbog održavanja prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme.

    Pelosi je najviša američka zvaničnica koja je posjetila Hrvatsku od 2015. godine kada je Zagreb posjetio tada potpredsjednik SAD-a Joe Biden.

    Predsjednica Zastupničkog doma Kongresa sutra će sudjelovati na prvom parlamentarnom summitu Krimske platforme, prenosi Index.hr.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se sa Pelosi, a tokom susreta su razgovarali o odnosu između SAD-a i Hrvatske kao i o ratu u Ukrajini.

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović rekao je kako u svom rasporedu nema vremena za susret sa Pelosi kazavši kako ona “za dvije sedmice svakako neće biti ono što je sada”.

    “U Americi su za dvije sedmice izbori i pobijedit će Republikanci”, kazao je Milanović, ističući kako u međunarodnoj politici vidi mnogo cinizima za što cijenu plaća ukrajinski narod, te da će Amerikanci i Rusi morati komunicirati više jer rat posredno vode preko “ukrajinske grbače”, prenosi Dnevnik.hr.

  • Amerika pokušala da svrgne Orbana, milioni potrošeni na mađarsku opoziciju

    Amerika pokušala da svrgne Orbana, milioni potrošeni na mađarsku opoziciju

    Budimpešta je više puta digla glas protiv sankcija protiv Rusije, naglašavajući da Mađarska neće podržati nikakve mjere koje štete njenoj ekonomiji.

    hemofram
    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da je Vašington podstakao pokret protiv mađarskog premijera Viktora Orbana, pošto SAD ne smatraju tu zemlju dovoljno poslušnom, prenosi Sputnjik internešenel.

    • Sada se ispostavlja da je finansirana i opozicija u Budimpešti. Mađarski list “Mađarska nacija” objavio je istragu o finansiranju liberalno-lijeve koalicije protivnika Viktora Orbana od strane američke nevladine organizacije Akcija za demokratiju. Istražitelji i specijalne službe će ispitati sve okolnosti pokušaja stranog miješanja u politički život zemlje, ali je već sada očigledno da se račun približava milionima dolara – rekla je Zaharova.

    Prema ovom izvještaju, fondacija, osnovana neposredno prije februarskih izbora, imala je bliske veze sa Evropskim savjetom za spoljne odnose (ECFR).

    U izvještaju se takođe navodi da je Akcija za demokratiju povezana sa milijarderom rođenim u Mađarskoj, DŽordžom Sorošem, koji finansira Fondacije za otvoreno društvo, koje je Mađarska zabranila prije nekoliko godina.

    Zaharova je podsjetila i da je rukovodstvo EU nezadovoljno nezavisnim stavom Budimpešte i da Mađarskoj prijeti kaznama i sankcijama.

    Mađarska se odlučno protivila sankcijama EU protiv Rusije. Budimpešta je više puta upozoravala da će odluka Brisela da pošalje vojnu pomoć Kijevu usred tamošnje ruske specijalne vojne operacije i uvede ograničenja protiv Moskve rezultirati velikim ekonomskim kolapsom evropskog bloka.

    Sankcije, koje su podržale SAD, Britanija i EU, pogoršale su probleme tržišta goriva, što je rezultiralo velikom energetskom krizom širom Evrope, sa rekordno visokom inflacijom i naglo rastućim troškovima života.

  • Pentagon potvrdio telefonski razgovor Austina i Šojgua o ratu u Ukrajini

    Pentagon potvrdio telefonski razgovor Austina i Šojgua o ratu u Ukrajini

    Američko ministartvo odbrane saopštilo je da je ministar odbrane Lloyd J. Austin telefonski razgovarao s ruskim kolegom Sergejom Šojguom u petak.

    Jučerašnji razgovor predstavlja prvi put da su dvojica ministara razgovarali od 13. maja. Američki vojni zvaničnici tvrde da već neko vrijeme Rusi ne odgovaraju na američke napore na uspostavi telefonske komunikacije.

    “Austin je naglasio značaj održavanja linija komunikacije tokom aktuelnog ruskog rata protiv Ukrajine”, izjavio je portparol Pentagona, brigadni general zrakoplovstva Pat Ryder.

    Austin je također razgovarao s ukrajinskim ministrom odbrane Aleksejom Reznikovom “kako bi ponovio nepoljuljanu američku predanost podršci Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji”, kao i podršku međunarodne zajednice budućoj ukrajinskoj odbrani, navodi se u saopćenju američkog ministarstva odbrane, prenosi AP.

  • Američka vojska na ukrajinskoj granici

    Američka vojska na ukrajinskoj granici

    Američka 101. Vazdušno-desantna divizija raspoređena je u Evropi, tačnije u Rumuniji, u blizini granice s Ukrajinom.

    Ovakva odluka donjeta je prvi put u 80 godina, usled sve većih tenzija između Rusije i NATO.

    Jedinica lake pešadije obučena je da se u roku od nekoliko sati rasporedi na bilo koje bojno polje na svetu, spremna za borbu. CBS je posetio zamenika komandanta divizije, generala Džona Lubasa, i pukovnika Edvina Matejdesa, komandanta 2. borbenog tima na svega pet kilometara od rumunske granice sa Ukrajinom.

    Iz američke komande objašnavaju da je pretnja u blizini teritorije NATO-a razlog zbog kojeg je najelitnija vazdušno-jurišna divizija poslata, sa nešto teške opreme. “Spremni smo da branimo svaki centimetar NATO teritorije. Donosimo jedinstvenu sposobnost naše vazdušno-jurišne divizije. Mi smo laka pešadija, ali opet, donosimo mobilnost sa sobom, za naše avione i vazdušne napade”, rekao je Lubas za CBS.

    Dodaje se da je oko 4.700 vojnika iz 101. divizije u Fort Kempbelu iz Kentakija poslato da ojača istočno krilo NATO.

  • Bajden: Cilj je Putin

    Bajden: Cilj je Putin

    Predsjednik SAD Džo Bajden izjavio je da Rusija ne treba da uspije u svojim akcijama tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini.

    Kako je naglasio, velikodušno finansiranje kijevskog režima bi trebalo da se isplati.

    “Potrošili smo mnogo novca na pomoć Ukrajincima. Ali to je nešto mnogo više od Ukrajinaca – radi se o NATO, Zapadnoj Evropi. Radi se o tome da se osigura da Putin ne može ostvariti uspeh“, rekao je Bajden u intervjuu za televiziju “Em-En-Es-Bi-Si“.

    Ranije je američki predsjednik saopštio da namjerava da se kandiduje na sljedećim predsedničkim izborima 2024. godine, ali da još nije doneo zvaničnu odluku po tom pitanju.

    Bela kuća je prošle sedmice saopštila da SAD izdvajaju dodatnih 725 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini, koja do sad premašuje 17,5 milijardi dolara.

  • Komitet pozvao Trampa da svjedoči

    Komitet pozvao Trampa da svjedoči

    Komitet Predstavničkog doma američkog Kongresa zadužen za istragu oko dešavanja na Kapitol hilu 6. januara prošle godine poslalo je nalog za svjedočenje i predaju dokumenata od bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

    U pozivu se od Trampa traži da svjedoči 14. novembra ili nakon izbora za Kongres.

    Komitet je Trampu saopštio da traže odgovore o njegovim razgovorima sa bivšim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Majklom Flinom, predstavnikom Republikanske stranke iz Arizone Keli Vord, Rodžerom Stounom, advokatom Džon Istmenom i bivšim zvaničnikom Ministarstva pravosuđa Džefri Klarkom.

    Prilikom svjedočenja pred Komitetom, svi navedeni pozvali su se na Peti amandman koji im omogućava da se ne izjašnjavaju kako se ne bi diskriminasali.

    Od Trampa se traži i da preda određeni broj dokumenata do 4. novembra, uključujući bilo kakvu komunikaciju koju je imao sa pojedinim ekstremističkim organizacijama, poput “Ponosnih momaka” i “Čuvara zakletve” koji su učestvovali u nemirima 6. januara 2021. godine.

  • Eskobar pojasnio da SAD podržavaju evropski prijedlog rješenja za Kosovo

    Eskobar pojasnio da SAD podržavaju evropski prijedlog rješenja za Kosovo

    Specijalni izaslanik SAD za Balkan Gabrijel Eskobar rekao je da nema rokova za dogovor Beograda i Prištine.

    On je rekao da mu nije poznato da francusko-njemački prijedlog zahtijeva rješenje u roku od nekoliko sedmica, ali da se traži ubrzanje napretka u dijalogu.

    Eskobar je za RTS potvrdio da SAD podržavaju evropski prijedlog rješenja za Kosovo, izrazivši očekivanje da će taj plan pomoći da se veoma brzo ostvari napredak u dijalogu.

    – Nisam određivao nikakve rokove za to i taj predlog je i dalje u kontekstu dijaloga koji vodi EU. Kao prvo, nije na nama da postavljamo rokove, ali koliko mi je poznato, nisu ih postavili ni Evropljani – rekao je Eskobar.

    On tvrdi da nije tačno ni to da rješenje za Kosovo i Metohiju mora da bude doneseno do 24. februara, iako je u javnosti pominjano da će zapadne sile tražiti da se dogovor Beograda i Prištine postigne do datuma koji se poklapa sa godišnjicom izbijanja sukoba u Ukrajini.

  • Evropa je u panici

    Evropa je u panici

    Evropa je zabrinuta zbog mogućnosti da Sjedinjene Američke Države smanje vojnu pomoć koju pružaju Ukrajini.

    To bi zaista moglo da se dogodi nakon izbora za Kongres koji će se održati u novembru, a u kojima pobedu mogu da odnesu republikanci, piše list “Politiko”.

    Kako se navodi, Evropa je “svesna zabrinjavajuće realnosti” koja se svodi na to da bi uskoro mogla da izgubi glavnog sponzora među članicama NATO-a u Ukrajini.

    Iako vlade zapadnih zemalja pružaju Ukrajini rekordnu pomoć, podrška Vašingtona i dalje nadmašuje napore Evrope po tom pitanju. Na to ukazuju predstavnici Republikanske stranke koji tvrde da sukob u Ukrajini predstavlja veću opasnost za Evropu, nego za Vašington. Stoga smatraju da evropske zemlje same treba da povećaju isporuku vojne pomoći Ukrajini.

    “Naši saveznici bi trebalo da počnu sa rešavanjem problema u sopstvenom dvorištu, pre nego što zatraže od SAD velike investicije“, rekao je kongresmen, republikanac Tim Berčet, prenosi “Politiko”.

    Kako ocenjuje autor članka, “najdarežljiviji izvor pomoći Ukrajini bi 2023. godine mogao odjednom postati mnogo škrtiji”.

    Izbori za Predstavnički dom Kongresa na sredini predsedničkog mandata u SAD održaće se 8. novembra. Prema prognozama, republikanci bi mogli da dobiju većinu, što će im omogućiti da spreče sprovođenje predloga predsednika SAD Džoa Bajdena, člana Demokratske stranke, koji aktivno pruža pomoć Ukrajini.

  • Bijela kuća: Iranski vojnici pomažu ruskim snagama na Krimu

    Bijela kuća: Iranski vojnici pomažu ruskim snagama na Krimu

    Iranski vojnici su na Krimu gdje pomažu ruskim snagama da izvode napade bespilotnim letjelicama – “dronovima” iranske proizvodnje na Ukrajinu, saopštila je Bijela kuća.
    „Danas možemo da potvrdimo da su ruski vojnici bazirani na Krimu upravljali iranskim dronovima i koristili ih za napade u Ukrajini, uključujući i na Kijev posljednjih dana“, rekao je porptarol Nacionalnog savjeta za bezbjednost američkog predsjedništva Džon Kirbi.

    „Procjenjujemo da su iranski vojnici bili na terenu na Krimu i da su pomogli Rusiji u tim operacijama. Nemam broj Iranaca koji se nalaze na Krimu“, rekao je on nagovještavajući da su oni još tamo, uz ruske snage.

    Kirbi je rekao da je Rusija do sada dobila desetine „dronova“ i da će nastaviti da ih dobija, i istakao da SAD strahuju da Rusija sada možda pokušava da dođe do iranskog konvencionalnog oružja kao što su rakete zemlja-zemlja da bi ih koristila u Ukrajini.

    Kirbi je precizirao da su Iranci u Ukrajini tehničari i nastavnici, a da su ruski vojnici izvodili napadae „dronovima“ kojima je teško oštećena ukrajinska infrastruktura.

    „Teheran je sada direktno angažovan na terenu“, rekao je on.

    „SAD će uraditi sve da objelodane te isporuke oružja, odvraćati od toga i boriti se protiv toga“, dodao je Kirbi i rekao da će SAD nastaviti oštro da primjenjuju sankcije protiv prodaje oružja i Rusiji i Iranu.

  • Biden dobio kritike: Ne možete Ukrajini pisati čekove i praviti se da Amerikanci nemaju ništa protiv

    Biden dobio kritike: Ne možete Ukrajini pisati čekove i praviti se da Amerikanci nemaju ništa protiv

    Najistaknutiji republikanac Kevin McCarthy kritikovao je politiku koju administracija Joea Bidena vodi prema Ukrajini rekavši da SAD više Ukrajini ne može ispisivati bianco čekove i praviti se kao da njeni građani nemaju ništa protiv takve politike.

    McCarthy je rekao da će ljudi sjediti kod kuće u ekonomskoj krizi i neće im biti lako gledati kako SAD šalju Ukrajini milijarde.

    “Bidenova administracija previše se bavi stvarima izvan SAD-a, a ne svakodnevnim problemima s kojima se građani susreću. Ukrajina je važna, ali ne smije biti najvažnija”, rekao je McCarthy.

    Biden je na to odgovorio da se ne ovdje samo o Ukrajini nego o čitavoj istočnoj Evropi i o NATO-u, rekavši da je riječ o veoma ozbiljnim i važnim potezima i ukidanje pomoći Ukrajini bi moglo biti veliki problem.

    “Jeste li čuli što ti likovi govore? Oni ništa ne razumiju. Ne shvaćaju da potezi koje vuče Amerika određuju što će ostatak svijeta raditi. Čitav svijet nas gleda kao lidera, a oni nemaju pojma o američkoj vanjskoj politici”, rekao je Biden.