Oznaka: SAD

  • SAD čvrsto stoje uz BiH i podržavaju rad OHR-a

    SAD čvrsto stoje uz BiH i podržavaju rad OHR-a

    “SAD čvrsto stoje uz BiH i podržavaju rad visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta”, rečeno je na Vijeću sigurnosti UN-a koje raspravlja o situaciji u BiH.

    “Ovo je vitalno važna misija za mir u BiH i podršci Dejtonskom sporazumu. Iako nije ovdje danas, cijenimo visokog predstavnika Schmidta i njegov izvještaj koji je podnio nedavno”, kazao je američki delegat u Vijeću sigurnosti UN-a.

    Istakao je da su SAD posvećene stabilnoj i prosperitetnoj BiH.

    “Potpuno se slažemo da BiH ide prema transatlanskoj integraciji. Duboko smo zabrinutu zbog tvrdnji o izbornoj prevari posebno za izbora predsjednika RS. Pozivamo institucije u BiH da urade svoj posao. Pozivamo lidere da ulože napore za formiranje vlade i deblokade Federacije BiH kako bi se nosila sa političkim izazovima. Podržavamo visokog predstavnika i ‘Bonske ovlasti’ koje su nužne. One su spriječile kolaps Ustavnog suda FBiH”.

    Sve dok BiH ne ispuni kriterije za prestanak međunarodne supervizije ured OHR mora ostati tu, rečeno je. SAD podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH.”

  • Kina poslala poruku Vašingtonu: Prestanite

    Kina poslala poruku Vašingtonu: Prestanite

    Zvanični Peking danas je reagovao na najnoviju američku Strategiju nacionalne odbrane, u kojoj je kao najveća pretnja označena Kina.

    Iz Kine je saopšteno da je američka strategija rukovođena “logikom dominacije”, a dodaje se i da zvanični Peking nikada neće insistirati na hegemoniji nad drugim nacijama.

    Upitan da prokomentariše novu američku Nacionalnu strategiju dobrane, portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Žao Liđijan je istakao da se u tom dokumentu kineska spoljna i odbrambena politika namerno pogrešno predstavljaju.

    “Strategija je vođena hladnoratovskim mentalitetom i logikom dominacije i hegemonizma, i govori sve o lošoj nameri SAD da obuzda i potisne Kinu pod raznim lažnim izgovorima“, nastavio je portparol, dodajući da će njegova zemlja odbaciti sve “pokušaje ucene, obuzdavanja, blokade i maksimalnog pritiska“, o čemu se takođe govori u američkoj adbrambenoj strategiji.

    Podsetimo, američka strategija je objavljena krajem prošle sedmice i u njoj je kao najveća pretnja Americi označena Kina i njeno ekonomsko i vojno napredovanje, dok je rat u Ukrajini ocenjen kao “manja pretnja” bezbednosti SAD.

    Rusija je takođe, svrstana u “srednju” pretnju, ali ne i dugoročnu. Drugim rečima, glavni krivac za sve je Peking njegove aspiracije reginu pa i šire.
    Zvanični Peking, koji je do sada ćutao, ima odgovor za Vašington: “Bez obzira do koje faze razvoja dođemo, nikada nećemo tražiti hegemoniju, niti se baviti ekspanzionizmom“, rekao je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova,
    pozivajući Vašington da “prati trend mira i razvoja, napusti mentalitet nulte tolerancije hladnog rata, prestane da gleda na današnji svet.

    Takođe, jasno Vašingtonu poručuje “prestane da posmatra odnos Kine i SAD iz perspektive konfrontacije i prestanite da iskrivljujete strateške namere Kine.”

  • SAD tvrde – Sjeverna Koreja isporučuje oružje Rusiji

    SAD tvrde – Sjeverna Koreja isporučuje oružje Rusiji

    SAD ima informacije koje ukazuju da Severna Koreja tajno isporučuje Rusiji “značajan” broj artiljerijskih granata koje se koriste u Ukrajini.

    To je izjavio u sredu portparol za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Kirbi.

    “Naši pokazatelji govore da Severna Koreja tajno snabdeva Rusiju granatama i mi ćemo pratiti da li su pošiljke primljene” rekao je Kirbi na virtuelnom brifingu i dodao da Severna Koreja pokušava da prikrije pošiljke slanjem kroz zemlje Bliskog istoka i Severne Afrike, kao i da će se Vašington konsultovati sa Ujedinjenim nacijama o odgovornosti za pošiljke, prenosi Rojters.

    “Nije beznačajan broj granata, ali ne verujemo da ih ima toliko da promene tok rata”, izjavio je Kirbi i poručio da SAD neće prestati da pruža pomoć Ukrajini.

    Severna Koreja je u septembru saopštila da nikada nije isporučivala oružje Rusiji niti da planira i upozorila SAD da širi glasine koji kvare ugled zemlje.

  • Priština i Sarajevo u strahu

    Priština i Sarajevo u strahu

    Republikanci imaju velike šanse da preuzmu vlast u oba doma američkog Kongresa.

    Mnoge vlade širom sveta koje uživaju bezrezervnu podršku SAD, uključujući Prištinu i Sarajevo, sada su u strahu da ne ostanu bez nje posle novembarskih izbora, rekao je politički analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić, koji je i šef predstavništva Republike Srpske u SAD.

    Kesić navodi da će SAD, čak i u slučaju pobede demokrata na izborima za Kongres, morati da počnu da se povlače iz međunarodne politike i da pažnju usmere na nagomilane domaće probleme, pogotovo ekonomske.

    “Pitanje je samo da li će zemlje koje ne uživaju američku podršku uspeti da prepoznaju trenutak i da li će znati da iskoriste taj prostor za veće ostvarivanje svojih državnih i nacionalnih interesa”, kaže Kesić.

    On dodaje da je u izbornoj trci za oba doma američkog kongresa momentum apsolutno na strani republikanaca.

    “Jasno da će republikanci pobediti u donjem domu, a neizvesno je i u Senatu. Prema najnovijim procenama, sasvim je moguće da i tamo imaju blagu prednost. To bi značilo potpunu blokadu između Kongresa i Bele kuće, i dovelo do promena politike te zemlje, jer bi se umesto spoljnom politikom više bavila unutrašnjim problemima”, smatra Kesić.

    On ističe da je raspoloženje američkih birača pod velikim uticajem ekonomije i ekonomskih pitanja, od inflacije do cene goriva, do velikih teškoća u snabdevanju.

    “Pojedinci ne vide perspektivu i razloga za optimizam, a to uvek ide u korist opozicije. Šokantno je što se to dešava u državama u kojima su demokrate tradicionalno jake kao što su Vašington, Oregon, pa čak i u nekim izbornim jedinicama u Kaliforniji”, navodi šef predstavništva RS u SAD za Tanjug.

    U slučaju pobede republikanaca u Kongresu, naglašava Kesić, prioritet će biti sadašnja ekonomska kriza, borba između Bele kuće i Kongresa koji će stalno vršiti pritisak na predsednika Džoa Bajdena na način kao što su to demokrate radile Trampu.

    “Možemo očekivati ozbiljan pokušaj opoziva američkog predsednika, više istraga po raznim komitetima u Kongresu, a to znači da će administracija morati da pomeri fokus sa velikih međunarodnih pitanja na unutrašnju politiku i unutrašnje borbe i podele”, ističe Kesić.

    To će, kako naglašava, biti veliki izazov za većinu zemalja koje su imale blanko podršku SAD, jer neće moći da grade agresivnu politiku bez podrške kao što su to radile do sada.

    “To znači da će problem biti mnogo veći u Sarajevu i Prištini koje su navikle na pomoć SAD za svaki sukob sa Beogradom. Za Srbiju i Republiku Srpsku to znači manji pritisak i otvoren prostor da se lakše pozicioniraju državne i nacionalne politike i da se problemi rešavaju na lokalnom nivou”, smatra Kesić.

    On veruje da će Priština i Sarajevo, u slučaju pobede republikanaca, preći u defanzivu, da će se truditi da ni po jednom pitanju ne bude napretka, već će jednostavno čekati bolja vremena kada bi ponovo mogli da se stave u centar pažnje Vašingtona.

    Kesić odluku Prištine o preregistraciji tablica takođe posmatra u kontekstu novembarskih izbora i ističe kako odavno govori da su Kurtiju i Prištini potrebne krize jer se plaše izbora 8. novembra u SAD.

    “Oni znaju da je podrška koju imaju u EU problematična zato što i dalje postoji pet članica EU koje ne priznaju tzv. Kosovo i zato ubrzavaju ceo taj proces. Pokušavaju to da reše pre nego što dođu u poziciju da SAD ne budu toliko aktivne da bi izvukli neke važne ustupke i da pokažu da njihova politika daje neki rezultat”, ocenjuje Kesić.

    Slično će se, kaže, dogoditi i Ukrajini, jer svi očekuju da će se američka pomoć smanjiti posle izbora.

    Ne postoji konsenzus oko pomoći Ukrajini, dodaje i navodi da su demokrate shvatile da njihovi kandidati gube zbog ekonomije i da će zato morati da preuzmu aktivnosti koje barem stvaraju utisak u javnosti da se bore za običnog građanina.

    “To znači da neće moći tek tako da prazne kasu za pomoć Ukrajini i da joj šalju veću pomoć nego sada. Bio bi to veliki udarac za Ukrajinu, zato bez tako velike podrške i aktivnosti Vašingtona, upitno je koliko može da se sačuva i jedinstvo Evrope barem što se tiče donošenje formalnih odluka”, zaključuje Kesić.

  • U planu sastanak Bajdena i Sija

    U planu sastanak Bajdena i Sija

    ​Američki i kineski zvaničnici i dalje rade na organizovanju sastanka između predsjednika SAD i Kine Džozefa Bajdena i Si Ðinpinga.

    Oni bi trebalo da se sastanu na samitu G20 na Baliju kasnije ovog mjeseca, saopštila je danas Bijela kuća.

    Portparol Bijele kuće Džon Kirbi rekao je novinarima da je u toku rad na nivou osoblja na organizovanju potencijalnog sastanka, preneo je Rojters.

  • Bajden se povlači?

    Bajden se povlači?

    Sjedinjene Američke Države ne žele sukob sa Rusijom i htele bi da se situacija u Ukrajini reši putem pregovora.

    To je izjavio koordinator za strateške komunikacije u američkom Savetu za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi.

    “Predsednikovi ciljevi bili su jasni od samog početka… Mi ne želimo sukob sa Rusijom. To je pod jedan”, rekao je Kirbi na brifingu.

    Kao ostale zadatke naveo je jačanje istočnog krila NATO-a i pomoć Ukrajini kako bi pregovorima o rešavanju sukoba pristupila sa najpovoljnije pozicije.

    “Kako bi bili uspešni na bojnom polju kada ovaj rat dođe do pregovaračkog rešenja. Predsednik je veoma zainteresovan da do toga dođe”, konstatovao je Kirbi.

    On je ponovio da SAD ne teže smeni vlasti u Rusiji.

    “Ruski narod ima pravo da određuje ko ga vodi”, dodao je portparol.

  • “Događaji u Ukrajini su dio borbe SAD”

    “Događaji u Ukrajini su dio borbe SAD”

    Događaji u Ukrajini su deo borbe SAD protiv multipolarnog svjetskog poretka rekao je ministra inostranih poslova Rusije Sergeja Lavrova.

    SAD i njeni saveznici ne prestaju sa borbom protiv formiranja multipolarnog svetskog poretka, događaji u Ukrajini su postali deo ovog sukoba, navodi se u saopštenju Lavrova na konferenciji posvećenoj ruskim državljanima koji žive u inostranstvu.”Događaji u Ukrajini, to nije neki novi regionalni sukob, već deo borbe koja se odvija za budućnost svetskog poretka. Svedoci smo neprekidnih napora SAD i zapadne manjine koju predvode da se zakoči objektivni proces formiranja multipolarnog svetskog poretka, uključujući kroz promovisanje koncepcije poretka koji je zasnovan na pravilima. Danas zapadni lideri otvoreno to priznaju, trabunjaju o sopstvenoj ekskluzivnosti i superiornosti nad drugim civilizacijama“, istakao je Lavrov. On je podvukao, da je trenutno geopolitička situacija neverovatno eskalirala: nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini neprijateljske zemlje su protiv Rusije pokrenule hibridni rat. “Cilj tog rata je da se nanese poraz na bojnom polju, potkopa ruska ekonomija, oslabi unutarpolitička stabilnost, da se Rusija pomeri sa pozicije jedne od vodećih svetskih sila“, zaključio je ministar inostranih poslova Rusije. Sergej Lavrov se obratio na konferenciji “Ekonomska saradnja: sunarodnici i regioni Rusije. Odgovarajući na izazove vremena“.

  • Hil: “Spor oko tablica neće riješiti ključna pitanja između Beograda i Prištine”

    Hil: “Spor oko tablica neće riješiti ključna pitanja između Beograda i Prištine”

    Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil izjavio je večeras da prevazilaženje spora oko preregistracije vozila neće doprinijeti rješavanju ključnih pitanja između Beograda i Prištine.

    Hil je rekao da se prištinske vlasti osjećaju kao da su u sivoj zoni kada je u pitanju članstvo u međunarodnim organizacijama, uključujući i UN, a da Srbija ima pravo da postavlja pitanje šta će biti sa srpskom zajednicom na KiM.

    – Srbija ima pravo da postavlja pitanje šta će biti sa srpskom zajednicom na Kosovu, mogu li se Srbi osjećati komforno na Kosovu, da li mogu osjećati podršku i zaštitu zakona, da li mogu očuvati svoj identitet. To su pitanja od ključnog značaja i to u tom smislu da kosovsko pitanje bude internacionalizovano, a da srpska zajednica neće biti zaboravljena – naveo je Hil.

    Ističući da su to ključna pitanja, Hil kaže da se umjesto toga “vrtimo oko pitanja registarskih tablica”.Ad

    – Kako god da se završi to pitanje, ne mislim da će riješiti ključne zabrinutosti obje strane – članstvo u međunarodnim organizacijama Kosova i pitanje budućnosti srpske zajednice. Registarske tablice to neće riješiti – ističe on.

    Navodeći da nije pregovarač u dijalogu, Hil je ukazao na to da je, kako je naveo, “EU radila naporno i dugo na tom pitanju”.

    Smatra i da rješenje treba da proizađe iz Briselskog dijaloga i da Beograd i Priština treba da sarađuju u rješavanju otvorenih pitanja.

    – Ne želimo da se dijalog pretvori u rješavanje sporova, želimo da se dijalogom rješavaju i veća pitanja – kaže Hil.

  • Lavrov: “Situacija je veoma uznemirujuća”

    Lavrov: “Situacija je veoma uznemirujuća”

    Sergej Lavrov izrazio je “nadu“ da će se američki predsednik Džo Bajden setiti kubanske raketne krize iz 1962. kada se bavi ratom u Ukrajini, prenosi Rojters.U intervjuu za rusku državnu televiziju, Lavrov je rekao da postoje “sličnosti“ između rata u Ukrajini i sukoba iz 1962. godine, pre svega zato što je Rusija sada pod pretnjom zapadnog oružja u Ukrajini. “Nadam se da će u današnjoj situaciji predsednik Džo Bajden imati više mogućnosti da razume ko i kako izdaje naređenja“, rekao je Lavrov. “Ova situacija je veoma uznemirujuća“, dodao je on. Napet sukob iz doba Hladnog rata razvio se kada je američki predsednik Džon F. Kenedi otkrio da je sovjetski lider Nikita Hruščov rasporedio nuklearne projektile na Kubu, u trenutku kada se veruje da su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez najbliže nuklearnom ratu. “Razlika je u tome što su još 1962. Hruščov i Kenedi našli snage da pokažu odgovornost i mudrost, a sada ne vidimo takvu spremnost od strane Vašingtona i njegovih satelita“, nastavio je on. Lavrov je dodao da “spremnost“ Rusije i njenog predsednika Vladimira Putina za pregovore “ostaje nepromenjena“

  • SAD pozivaju Rusiju da se vrati

    SAD pozivaju Rusiju da se vrati

    SAD žale zbog odluke Rusije da izađu iz Sporazuma o izvozu žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka.

    Pozivaju Rusku Federaciju da se vrati sporazumu, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken.

    “Pozivamo rusku vladu da nastavi sa učešćem u inicijativi, da deluje u potpunosti u skladu sa sporazumom”, rekao je Blinken, prenela je agencija RIA Novosti.

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je u subotu da je Moskva obustavila učešće u sporazumu o izvozu ukrajinskih žitarica, nakon napada na Crnomorsku flotu.

    “Odluka je doneta u svetlu nedavnih događaja povezanih s terorističkim napadima na brodove Crnomorske flote”, poručili su iz Moskve.

    Rusija, Ukrajina, Ujedinjene nacije i Turska potpisale su 22. jula u Istanbulu sporazum o nastavku izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke, koji je prekinut nakon početka rusko-ukrajinskog rata u februaru.

    Sporazum je isticao 19. novembra i u toku su bili pregovori o produžetku.