Oznaka: SAD

Birališta na međuizborima u Americi polako se zatvaraju, a prema sadašnjim projekcijama, situacija u Senatu je tijesna, dok u Predstavničkom domu republikanci imaju veliku prednost i malo im nedostaje da prvi dođu do 218 mjesta, neophodnih za većinu u donjem domu Kongresa.
Kako navodi Si-En-En, u ponoć po istočnom vremenu, projekcije ove medijske kuće pokazuju da je trka u Senatu neizvjesna – trenutno je 46:46, dok je u Predstavničkom domu situacija znatno u korist republikanaca – 185 mjesta, prema 156, koliko imaju demokrate.

U Americi se održavaju izbori na polovini predsjedničkog mandata DŽozefa Bajdena, a osim izbora za Kongres, održavaju se i izbori za guvernere i lokalni izbori.

Ukoliko u Senatu bude 50:50, kao na izborima 2020. godine, to će značiti da demokrate i dalje drže gornji dom Kongresa, jer imaju glas potpredsjednice SAD Kamale Haris.

Ukoliko republikanci pobijede, držaće oba doma Kongresa.

Šef Strateške komande SAD Čarls Ričard rekao je da je ozbiljno zabrinut zbog smanjenih mogućnosti te zemlje kada je reč o obuzdavanju suparnika, Kine i Rusije.

To prenosi “Volstrit džurnal”. Vašington je već izgubio trku u hipersoničnom naoružanju i sada ima prednost jedino u podvodnoj floti, piše autor teksta.

Sukob u Ukrajini je pokazao da mogućnosti američkog vojnog obuzdavanja slabe, ali malo je onih koji su spremni da tu činjenicu priznaju javno.

“Ukrajinska kriza koju preživljavamo samo je zagrevanje. Ide nešto veće, uskoro ćemo se naći u iskušenjima… Na osnovu procene naših snaga kada je reč o obuzdavanju Kine, naš brod polako tone, jer Kina ostvaruje svoje mogućnosti u praksi brže od nas. Nije važno koliko su dobri naši komandanti i naših konji – nećemo ih imati dovoljno. I to je problem najbliže budućnosti “, naveo je admiral Čarls Ričard.

On je naveo da su, verovatno, jedina prednost Amerike sada podmornice, koje, međutim, takođe mogu da nestanu ukoliko zemlja ne bude rešila probleme s tehničkim servisiranjem i ne počne da gradi nove podmornice.

“Volstrit džurnal” podseća na to da je Kina prošle godine ispitivala hipersoničnu raketu koja je obletela zemaljsku kuglu i vratila se na tačku s koje je uzletela. Taj događaj je, navodi list, poptuno zaprepastilo SAD. To znači da potencijalno bilo koji američki grad može biti u opasnosti, a raketa ne može biti otkrivena.

“Na koji način je Vašington izgubio hiperzvučnu trku s Pekingom i Moskvom neophodno je raspraviti u Kongresu”, navodi list.

Postoji rizik da će informisanje javnosti o slabim tačkama amerčkih oružanih snaga podstaći protivnike SAD da ih zloupotrebe, ali veća je održavati slepo samozadovoljstvo – dok Kina ne napadne Tajvan ili ne preduzme još nekakva dejstva koja snažno pogađaju interese SAD i saveznika, zaključuje autor.

Američki analitičar Martin Armstrong, koji je tačno najavio finansijsku krizu 2008. godine, predviđa da bi SAD poslije 2032. mogle da prestanu da postoje.

On objašnjava da njegove kompjuterske simulacije ukazuju na moguće velike nemire u SAD već sljedeće godine.

“SAD neće postojati nakon 2032. Moraćemo da ponovo pravimo vlast od nule. Amerika se urušava”, upozorava Armstrong.

“Samit njuz” prenosi da je Armstrong zabrinut zbog izbora za Kongres i da upozorava kako su predsjednički izbori u novembru 2024. pod velikim pitanjem zbog korupcije i prevara.

Problem je u tome što, prema njegovoj procjeni, ni republikanci ni demokrate više ne prihvataju poraz.

“Prevara na izborima za Kongres biće tolika da je gotovo nemoguće da se predvidi. Kad bi ti izbori bili pošteni, republikanci bi osvojili većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu”, ističe Armstrong.

Na kongresnim izborima u SAD već je glasalo više od 40 miliona Amerikanaca, od ukupno 151 milion sa pravom glasa.

Oko 18 miliona prevremeno je glasalo na biračkim mestima, a 22 miliona putem pošte.

Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da je zaplijenilo bitkoine, svojevremeno vrijedne 3,36 milijardi dolaračija je vrijednost sada oko milijardu dolara, koje je investitor u nekretnine Džejms Džong iz Džordžije ukrao prije jedne decenije sa crnog veb tržišta Silk Roud, piše Vašington post.
Džong (32), koji stoji iza krađe, priznao je u petak krivicu po jednoj tački optužnice za onlajn prevaru, za koju je predviđena maksimalna kazna od 20 godina.

Federalni agenti su ušli u trag ukradenom digitalnom plijenu prije godinu dana, kada su pretražili Džongovu kuću u Gejnsvilu (Džordžija) i pronašli mehanizme za čuvanje bitkoina u podzemnom sefu i u kutiji za kokice ispod prekrivača sakrivenih u njegovom plakaru u kupatilu, naveli su tužioci u izjavi datoj pod zakletvom.

Plijen od skoro 52.000 bitkoina, najpopularnije digitalne valute na svijetu, izgubio je dvije trećine vrijednosti tokom prošle godine, navodi list.

Televizijska stanica CNBC prenosi da je to druga najveća finansijska zapljena Ministarstva pravde do danas, poslije zapljene kripto imovine vrijedne 3,6 milijardi dolara čija je krađa povezana sa hakovanjem kripto berze Bitfineks 2016, o čemu je ministarstvo izvijestilo u februaru ove godine.

Prema navodima vlasti, Džong je ukrao bitkoine sa ilegalnog tržišta Silk Roud, mračnog veb foruma na kojem su se kriptovalutama kupovali i prodavali droge i drugi nedozvoljeni proizvodi. Silk Roud je pokrenut 2011. godine, a Federalni istražni biro ga je zatvorio 2013. Njegov osnivač Ros Vilijam Ulbriht služi doživotnu kaznu zatvora.

Specijalni agent Tajler Hečer iz Uprave za prihode – Kriminalističke istrage, rekao je da je Džong koristio “sofisticiranu šemu” za krađu bitkoina sa pomenutog ilegalnog tržišta.

Prema saopštenju za medije, on je u septembru 2012. godine otvorio devet lažnih naloga na Silk Roudu, sa ulozima između 200 i 2.000 bitkoina. Zatim je pokrenuo preko 140 brzih uzastopnih transakcija, što je prevarilo sistem za obradu povlačenja sredstava koji je prebacio na njegove račune približno 50.000 bitkoina. Džong je nakon toga prebacio bitkoine na različite adrese novčanika za čuvanje kripto imovine, koje je on kontrolisao.

U Americi se danas održavaju izbori za kompletan Predstavnički dom, trećinu mjesta u Senatu i više hiljade funkcija na državnom i saveznom nivou.

Demokratska stranka na čijem je čelu američki predsjednik Džozef Bajden trenutno čini većinu u Predstavničkom domu i Senatu.

Na današnjim izborima ne odlučuje se o Bajdenovom predsjedničkom mandatu ali se često smatraju referendumom o njegovom radu u Bijeloj kući. Rezultati izbora će u velikoj mjeri odrediti koliko će Bajden moći da uradi u preostale dvije godine svog mandata.

Ukoliko demokrate ne budu imale potrebnu većinu u Kongresu time će biti ozbiljno otežano predsjedniku da donosi zakone ili da predlaže važne kandidature, poput sudija Vrhovnog suda.

Lider republikanaca u Predstavničkom domu Kevin Mekarati ranije je izjavio da Kongres neće ispisivati “blanko čekove Ukrajini” ukoliko njegova stranka trijumfuje na izborima.

Predstavnički dom odlučuje o kojim zakonima će se glasati, dok Senat može da ih blokira ili odobri, potvrdi predsjednikova naimenovanja ili da povede bilo kakvu istragu o šefu Bijele kuće.

Rezultati posljednjih anketa ukazuju na to da bi republikanci mogli da preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom, ali da bi demokrate mogle da zadrže Senat.

Od 435 mesta u Predstavničkom domu, većinu bezbjedno drže obje stranke, a trenutno se bore za samo 30 poslaničkih mjesta.

Od ključne važnosti biće mjesta u državama poput Pensilvanije, Kalifornije, Ohaja i Sjeverne Karoline.

Prema procjenama, najbitnije izborne trke vodiće se u državama Nevada, Arizona, Džordžija i Pensilvanija.