VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Amerikanci u šoku, odbili da učestvuju na izložbi: Hrvatska odbila da stavi da je NDH vodila genocidnu politiku prema Srbima

    Amerikanci u šoku, odbili da učestvuju na izložbi: Hrvatska odbila da stavi da je NDH vodila genocidnu politiku prema Srbima

    Krajem prošle godine, poslije višemjesečnog rada, iznenada je u posljednji čas otkazan plan da se u Zagrebu održi izložba u organizaciji Muzeja holokausta iz Vašingtona i institucija pod upravom Ministarstva kulture.

    Izložba o holokaustu i ustaškim zločinima nije održana jer je hrvatska strana izričito odbila da na jednom od panoa uvrsti tvrdnju da je NDH vodila genocidnu politiku prema Srbima.

    Ovu skandaloznu informaciju potvrdile su hrvatske Novosti u razgovoru sa više izvora upućenih u pomenutu priču. Razočarani i navodno prilično šokirani, Amerikanci nisu htjeli da postave ovakvu izložbu, s obzirom da će učestvovati u revizionističkoj politizaciji u režiji hrvatske strane.

    Rekonstruišući cijelu priču, hrvatske “Novosti” su nedvosmisleno utvrdile da je vlada premijera Andreja Plenković, preko ministarstva Nine Obuljen Koržinek, od prvog dana učestvovala u kreiranju međunarodnog skandala. Glavni izvođač je bila Matea Brstilo Rešetar, direktorka Hrvatskog istorijskog muzeja i predsjednica Upravnog veća Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac.

    “Neki su bili komšije”

    Detalji nerealizovane izložbe govore da je upravo ovaj događaj bio nulta tačka nove državne politike da se po svaku cijenu, pa i uz rizik međunarodnog skandala, odvoji srpsko stradanje u NDH od riječi “genocid”. Izložba je trebalo da bude održana krajem novembra, u okviru prošlogodišnjeg hrvatskog predsedavanja Međunarodnom udruženjem za sećanje na holokaust (IHRA), koje okuplja države i nevladine stručnjake sa ciljem edukacije o holokaustu. Memorijalni muzej holokausta u Vašingtonu, jedan od najvećih u svetu, smatrao je idealnom prilikom da postavi svoju putujuću izložbu u Hrvatskoj pod nazivom “Neki su bili komšije”. Pored većine standardnih panoa, koji prikazuju istoriju Holokausta, izložba je osmišljena tako da doda specifičan, lokalni kontekst u zemljama kao što su Mađarska, Letonija, Litvanija, Poljska ili Hrvatska.

    Planiranje je počelo u junu. Za izradu hrvatskog priloga angažovani su stručnjaci iz Hrvatskog istorijskog muzeja i JUSP-a Jasenovac. Dubravka Đurić Nemec, savjetnica ministarke Obuljen Koržinek, od prvog do posljednjeg dana bila je uključena u ime Ministarstva kulture i medija, koje nadzire navedene institucije. I Brstilo i Đurić Nemec su dio domaće delegacije IHRA, prvi kao posmatrač, drugi kao član. Šefica je Sara Lustig, Plenkovićeva savetnica za Holokaust.

    “Genocidna politika bila usmjerena prema Srbima”
    Izvori hrvatskih Novosti kažu da je početak obećavao. U prvoj verziji, koju je hrvatska strana napisala sredinom septembra 2023. godine, opisano je donošenje rasnih zakona protiv Jevreja, rješavanje “jevrejskog pitanja” i kratak pregled sprovođenja Holokausta u NDH. Uz uništavanje Jevreja i Roma, konstatovano je da je progon Srba bio svojstven samo NDH. Nakon sugestija američke strane, Hrvati su sredinom oktobra, mjesec dana kasnije, novom predlogu teksta dodali da je “genocidna politika bila usmjerena prema Srbima“. Upravo je ovaj dodatak o genocidu doveo do potpunog preokreta u ponašanju hrvatske strane. Na sastanku koji je održan nedugo zatim, Brstilo Rešetar je američkim partnerima najavio “nezavisne” revizore, stručnjake koji će pregledati cijeli tekst izložbe kako bi raščistili eventualne istoriografske greške. Nije rekla o kojim stručnjacima je riječ, samo da će poslati svoje komentare na prethodni nacrt.

    Krajem oktobra, kada je materijal trebalo da bude pripremljen, dostavili su svoja zapažanja putem mejl prepiske. Uz nekoliko valjanih komentara i ispravki izložbene dokumentacije, napali su prethodni opis srpskog stradanja u NDH. “Genocidna politika” prema Srbima smatrana je upitnom, navodi hrvatski portal “Novosti”. Umjesto toga, jedan od njih je predložio da se uz Srbe stave masovna ubistva, državni teror i slični opisi, bez genocidnih ekscesa. Uz posebno značajno i ključno objašnjenje, koje smo uspjeli da dobijemo u celini: “u pravnom smislu po definiciji, ali ni u istoriografiji, genocid se ne koristi iako postoji namjera određenih grupa”.

    “Politički neistomišljenici”
    U stvarnosti, malo je ozbiljnih istoričara koji osporavaju da su vlasti NDH sprovodile genocidnu politiku ili genocid nad Srbima. U vijestima je nedavno objavljen tekst o tome kako je autor pojma “genocid”, poljski advokat Rafael Lemkin, ocijenio da je genocidna politika u NDH bila usmerena pre svega na Jevreje i Srbe. Savremeni istoričari koji istražuju ovu temu i nemaju problema sa takvom procenom obično ne uključuju hrvatske nacionaliste sa odgovarajućim istorijskim obrazovanjem. Kao što vidimo, oni služe hrvatskoj vladi da pregleda međunarodne izložbe i negira “genocidnu politiku” ili “genocid” nad Srbima u NDH.

    Na drugom mjestu su informaciju da je progon Srba “specifičan” za NDH ocijenili kao suvišnu i nepotrebnu, uz obrazloženje da to nije potrebno isticati jer su i druge kvislinške države imale društvene grupe koje su bile podvrgnute njihovom teroru. Autor nije objasnio kakve veze imaju druge države i njihov teror sa lokalizovanom izložbom koja je trebalo da se održi u Hrvatskoj, povodom stradanja Jevreja i drugih naroda isključivo u NDH. Ali je predložio da se, umjesto toga, stavi uz Srbe samo ako su bili žrtve progona u Pavelićevoj tvorevini. U duhu ove strategije, na trećem mestu, anonimni stručnjaci su odvojili Jevreje i Rome od Srba. Srpsko stanovništvo je stavljeno uz “političke neistomišljenike”.

    U samo nekoliko izmjena nestao je ciljani pogrom Srba, svojstven ustaškom režimu, navodi portal hrvatske “Novosti”. Ukoliko recenzenti smatraju da nije umjesno pored njih stavljati “politiku genocida”, sasvim se očekivalo da će ih na kraju ukloniti od Roma i Jevreja, čije genocide priznaju.

    “Genocid nad Srbima”
    Očigledno upoznati sa ovdašnjom materijom i vjerovatno upućeni mišljenjima stručnjaka NDH, američki organizatori izložbe su navodno izrazili, najblaže rečeno, zabrinutost ovakvim promjenama, ističući da je u poslednjem trenutku, ni mjesec dana prije izložbe unet je niz novih podataka, od kojih neki sadrže istoriografske nedostatke. Amerikanci su im ponovili da bi izložba trebalo da se bavi Holokaustom i lokalnim državnim progonom drugih ciljanih grupa. Prema saznanjima hrvatskih Novosti, smatrali su nespornim uvrštavanje navoda o genocidnoj politici prema Srbima. Osim što su istakli popriličan konsenzus istoričara o ovoj temi, više puta su se pozivali na najrelevantniju adresu – JUSP Jasenovac, partnere na izložbi, instituciju koja od svojih početaka na svom zvaničnom sajtu i izložbama priznaje ustaški genocid nad Srbima. U predloženom tekstu, dakle, vraćaju većinu onoga što su hrvatski recenzenti proglasili suvišnim, pa čak i pogrešnim.

    Vođeni savetima angažovanih istoričara iz senke, Hrvati tada odbijaju da ostave “genocidnu politiku” na uvodnoj tabli kada su Srbi u pitanju. U kasnijim pregovorima nisu pristali ni na izmijenjenu rečenicu po kojoj su genocidna politika i drugi oblici diskriminacije bili usmereni prema Jevrejima, Romima i Srbima. Odbacili su i alternativni opis postupanja prema Srbima kao genocidnog masovnog ubistva.

    Nakon iscrpljujuće tvrdoglavosti hrvatskih suorganizatora, američka strana je navodno još jednom izrazila razočaranje njihovim ponašanjem, prije svega zbog toga što su u posljednji čas uneli informacije o prošlosti koje izazivaju političke kontroverze u sadašnjem vremenu, suprotno zvaničnom stavu jedan od partnera, JUSP Jasenovac. Stoga su još jednom tražili da se “genocidna politika” stavi uz Srbe. Navodno je strategiju prilagodio Brstilo Rešetar, ključni komunikator sa hrvatske strane, a ujedno i šef Upravnog veća istog JUSP Jasenovac koji priznaje “sporni” genocid. Ona je uporno odbijanje povezivanja genocidne politike i Srba na izložbi objasnila odsustvom stručnih i pravnih istraživanja na ovu temu, navode hrvatske Novosti.

    “Genocidna politika masovnih zločina”
    Shvativši da Amerikanci neće popustiti, Brstilo Rešetar predlaže uključivanje “politike genocida”, ali sada bez pominjanja nijednog lica u ostatku rečenice. Shodno tome, umjesto “genocidnih” iteracija koje nude Amerikanci, deset dana pre izložbe, Hrvati, uz Srbe, ponovo menjaju tekst i uključuju “masovne zločine”. U uvod su stavili “genocidnu politiku”, ali ne navodeći po tome nijednu osobu koja je bila podvrgnuta takvoj praksi. Politika hrvatske vlade, garnirana presudnim doprinosom recenzenata nepoznatog identiteta, tako je do kraja izopačena: radije će svima uskratiti genocid u ustaškoj režiji, nego priznati Srbima svoj.

    U nadi da će se njihovi lokalni partneri predomisliti, samo nekoliko dana proke izložbe iz Američkog muzeja holokausta, još jednom su pokušali da ubace genocidnu politiku prema “Jevrejima, Romima i Srbima”, navodeći specifičnu pozadinu stradanja svakog pojedinog naroda. Navodno, još jednom su izrazili žaljenje što Hrvati očigledno politizuju izložbu koja bi trebalo da bude edukativnog karaktera. Brstilo Rešetar se tada krio iza stručnosti angažovanih recenzenata, sugerišući da je preko njih hrvatski dio organizacije zapravo sve vrijeme iznosio istorijske istine.

    Indirektno su optužili osoblje Muzeja holokausta da zapravo insistira na lažima. U raspravu o izložbi, koja se odnosi na događaje iz Drugog svetskog rata, Brstilo Rešetar je potom ubacio nuklearnu opciju – teroristički napad Hamasa na Izrael 7. oktobra. Prema informacijama do kojih je došao hrvatski portal Novosti, Brstilo Rešetar im je rekao da je u svetlu pomenutog napada i porasta antisemitizma u Evropi najvažnije za hrvatsko predsedništvo IHRA da zajednički osudi ove događaje, umesto da stvara kontroverze. Kao da je bilo ko, osim hrvatske strane i njene proustaške politike, stvarao bilo kakvu polemiku u ovoj priči. Ona je, inače, predložila da se zbog nepostojanja konsenzusa oko sadržaja (hrvatsko negiranje genocida nad Srbima, op. a.) izložba “odloži” za neki drugi put.

    “Ako ne ide, dignite ceo projekat u vazduh”
    Plan je bio očigledan: ako nam ne ide, radije ćemo dići u vazduh cijeli projekat.

    Tako je u tišini, do ovog teksta, Hrvatska izazvala neviđeni revizionistički skandal na međunarodnom planu. Projekat je možda i propao, što ne znači da domaćini iz svega nisu izvukli solidne pouke. Hrvatska vlada, na čelu sa Ministarstvom kulture, iskoristila je negacionističku argumentaciju koju su izbrusili u pripremi izložbe, a očigledno ti isti anonimni stručnjaci, da izvedu koordinirani napad na Jasenovac, simbol ustaškog genocida nad Srbima. Očigledno nisu zaboravili da su se američki partneri pozivali na JUSP Jasenovac i njihovo priznanje genocida nad Srbima. Nezvanično portal Novosti iz Hrvatske saznaje da je i tokom pripreme izložbe hrvatska strana odmahnula rukom na svaki američki navod jasenovačke ustanove, tvrdeći da na njihovim stranicama ima dosta grešaka.

    U novembru 2023. godine, kada je već bilo jasno da izložba sa Američkim muzejom holokausta neće biti održana, Ministarstvo kulture zatražilo je od JUSP Jasenovac, kako navodi nedeljnik “Nacional”, da im pošalje na doradu tekst novih informativnih panoa, koji prema sugestijama IHRA- treba postaviti na prostor bivšeg logora. Iako su u prvoj verziji teksta stručnjaci ove institucije jasno povezivali genocid i Srbe, kao i u odnosu na izložbu, Ministarstvo kulture je otklonilo genocid. U skladu sa završnom fazom neuspješnih pregovora sa Amerikancima, termini “genocid” i “holokaust” su uklonjeni uz pominjanje Roma i Jevreja. I naveli su da su angažovali recenzente da revidiraju prvu verziju teksta, ne pominjući njihova imena. Mediji, nevladine organizacije, ali i Veće JUSP Jasenovac, u kojem su i predstavnici žrtava genocidne politike NDH, uzalud su pokušavali da utvrde njihov identitet.

    “Revizija izložbenih panoa u Jasenovcu”
    Nekoliko mjeseci nakon “revizije” izložbenih panoa u Jasenovcu, maja 2024. godine, na portalu “CroFact”, istoričar Vladimir Gajger analizirao je tekst koji je objavljen 2007. godine na stranicama JUSP Jasenovac. On je ocijenio tvrdnju da je rješenje “srpskog pitanja”, odnosno genocidne politike, dogovoreno na sastanku nacista i ustaša u junu 1941. godine. Ubrzo nakon objavljivanja teksta, Brstilo Rešetar, kao načelnik uprave JUSP Jasenovac, uputio je pismo direktoru Ivi Pejakoviću u kojem traži da hitno otkloni ove i druge “istoriografske netačnosti” na sajtu. O kakvim je netačnostima riječ, moguće je samo nagađati. Ali ako je genocidna namjera uklonjena kroz Gajgerov tekst, onda je svako pominjanje genocida na drugim mestima u ovoj instituciji postalo suvišno. Suprotno stvarnosti koja se odvijala od 1941. do 1945. godine. Pejaković je odmah podnio ostavku, koju je kasnije obrazložio višemesečnim neslaganjem sa poslodavcima i njihovim nastojanjem da institucionalno ospore genocid nad Srbima u NDH.

    U cijelu priču, sada i lično, uključila se ministarka Obuljen Koržinek koja je najavila “reviziju” čitavog zvaničnog sajta JUSP Jasenovac. Ne treba sumnjati da će revizori ponovo biti neimenovani “stručnjaci” koji posljednjih godinu dana kroje zastrašujući državni odnos prema Drugom svetskom ratu. Šta će tačno tražiti i kretati najbolje govori ministarkina izjava koju je tom prilikom dala. Ona je rekla da u Jasenovcu treba prenijeti saznanja o holokaustu nad Jevrejima, genocidu nad Romima i — “masovnim zločinima” nad Srbima. Baš onako kako su planirali radeći na propaloj izložbi.

    Za potrebe ovog teksta, hrvatske “Novosti” su zatražile komentar od Ministarstva kulture Brstila Rešetara i Sare Lustig, šefice hrvatske delegacije IHRA. Pitali su ih ko je i zašto donio odluku da se genocidna politika ne stavlja uz Srbe i tražili imena javnosti nepoznatih recenzenata izložbe. Upit smo poslali i Muzeju holokausta u Vašingtonu. Do kraja teksta niko nije odgovarao na pitanja.

  • Novi lapsusi Bajdena: Pomiješao Zelenskog i Putina, Kamalu Haris i Trampa

    Novi lapsusi Bajdena: Pomiješao Zelenskog i Putina, Kamalu Haris i Trampa

    Američki predsjednik Džozef Bajden napravio je nove lapsuse u javnim obraćanjima – predstavio je ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog kao “predsjednika Putina”, a svoju potpredsjednicu Kamalu Haris nazvao je “Trampom”.

    Bajden je napravio grešku tokom posljednjeg samita NATO u Vašingtonu, samo sat vremena pre svoje pres konferencije koja je nazvana “biti ili ne biti” za njegovu kampanju, jer ga sve veći broj političkih saveznika i donatora poziva da se povuče iz trke za novi mandat šefa države.

    Zaključujući uvodno izlaganje, Bajden je dao riječ Zelenskom rekavši: “Sada želim da dam riječ predsjedniku Ukrajine, koji ima toliko hrabrosti koliko i odlučnosti”, a zatim dodao: “Dame i gospodo, predsjednik Putin”.

    Zelenski je, kako navode zapadni mediji, ostao u potpunom čudu nakon što ga je Bajden nazvao imenom ruskog predsjednika protiv koga ratuje.

    Pošto se u publici čulo negodovanje, Bajden je shvatio grešku i ispravio se riječima: “Pobijedićemo predsjednika Putina, predsjedniče Zelenski” i “Toliko sam fokusiran na to da pobijedimo Putina”.

    Bajden je kasnije na pres konferenciji, poslije samita NATO-a u Vašingtonu, napravio još jedan lapsus: “Slušajte, ne bih izabrao potpredsjednika Trampa da bude potpredsjednik da nije kvalifikovana da bude predsjednik, tako da počnimo s tim”.

    Bajden je to rekao odgovarajući na pitanje novinara Rojtersa da li ima povjerenja u Kamalu Haris, aktuelnu potpredsjednicu SAD, prenosi Tanjug.

    Novi lapsusi 81-godišnjeg predsjednika SAD dodatno će podstaći zabrinutost oko njegove mentalne sposobnosti i vjerovatno dodatno ugroziti njegovu predsjedničku kampanju, navodi Rojters.

    Agencija dodaje da se svaka izjava predsjednika SAD, koji je u detinjstvu mucao, pomno prati poslije njegovog lošeg nastupa u debati sa republikanskim protivkandidatom Donaldom Trampom (78).

    Više demokratskih senatora i zastupnika Predstavničkog doma zatražilo je nakon debate od Bajdena da se povuče iz izborne trke.

  • NYT: Imamo dnevnik posjeta, pogledajte ko je osam puta bio kod Bajdena

    NYT: Imamo dnevnik posjeta, pogledajte ko je osam puta bio kod Bajdena

    Američki predsjednik Džo Bajden ne liječi se od Parkinsonove bolesti, objavila je Bijela kuća u ponedjeljak, nakon što su se pojavili izvještaji da je ljekar specijalizovan za tu bolest posjetio Bijelu kuću osam puta tijekom protekle godine.

    Zabrinutosti da predsjednik možda boluje od neimenovane bolesti pojavile su se nakon Bajdenovog nastupa na debati 27. juna s republikanskim kandidatom Donaldom Trampom.

    “New York Times” je objavio da dnevnik posjetilaca Bijele kuće pokazuje da je Dr Kevin Kanard, neurolog specijalizovan za poremećaje pokreta koji je nedavno objavio naučni rad o Parkinsonovoj bolesti, posjetio Bijelu kuću osam puta od prošlog ljeta do proljeća ove godine. Tokom brifinga, potparolka Bijele kuće Karin Žan-Pijer odbila je potvrditi Kanardovu posjetu, rekavši da želi poštovati privatnost svih uključenih iz sigurnosnih razloga.

    Nije, u ovom trenutku, jasno je li dr Kanard bio u Bijeloj kući kako bi liječio ili posavjetovao predsjednika ili je bio tamo zbog nepovezanih sastanaka. Kanardova javno dostupna biografija navodi ga kao “konsultanta za neurologiju medicinske jedinice Bijele kuće” od 2012. do 2022., što bi uključivalo i administracije Baraka Obame i Donalda Trampa.

    Kanard nije odgovorio na opetovane zahtjeve “NYT-a” da komentariše ove posjete. U izjavi objavljenoj u ponedjeljak, dr Kevin O‘Konor, ljekar Bijele kuće, potvrdio je da je dr Kanard vidio gospodina Bajdena tri puta tokom tri i po godine njegova predsjedništva, ali nije htio direktno reći je li razlog tih posjeta liječenje predsjednika, piše “NYT”.

    Umjesto toga, ljekar Bijele kuće implicira, piše “NYT”, da je većina posjeta dr Kanarda bila povezana s liječenjem drugih ljudi koji rade u Bijeloj kući.

    Nadalje, spomenuti ljekar Bijele kući izjavio je i da je Bajden svake godine posjećivao dr Kanarda kao dio njegovog godišnjeg fizičkog pregleda te da posljednji pregled nije pronašao nikakve znakove Parkinsonove bolesti, prenosi “Jutarnji”.

  • Tramp tvrdi da Bajden odustaje od trke i naveo je ko će ga zamijeniti

    Tramp tvrdi da Bajden odustaje od trke i naveo je ko će ga zamijeniti

    Republikanski kandidat Donald Tramp izjavio je da aktuelni predsjednik Džo Bajden, čiji legitimitet on ne priznaje, odustaje od predsjedničke utrke nakon lošeg nastupa u prošlosedmičnoj debati na CNN-u.

    Tramp je mišljenje iznio u snimku koji je podijelio na svojoj društvenoj mreži Truth Social, prenosi Index.

    Na snimci sjedi u kolicima za golf i razgovara s osobom koja se ne vidi.

    Bajdenov nastup u debati bio je naširoko kritikovan što je dovelo do sve veće zabrinutosti za njegovo zdravlje i poziva da odustane od izbora u novembru.

    “On je samo odustao, znaš, odustaje od utrke, a to znači da imamo Kamalu”, govori Trump, misleći na potpredsjednicu Kamalu Haris.

    “Mislio sam da će biti bolja. Ona je tako jadna, tako je j****o loša. Možete li zamisliti da ima posla s Putinom i predsjednikom Kine – koji je žestoka osoba, on je žestok čovjek, vrlo čvrst tip. Upravo su objavili da on vjerovatno odustaje”, dodaje Tramp, prenosi Sky News.

    Bajdenove brojke u anketama su pale, a američki mediji javili su da je rekao savezniku da su njegovi nastupi u sljedećoj sedmici ključni, što je Bijela kuća demantovala. Bajden je u utorak priznao da je skoro zaspao tokom TV debate zbog džet laga, odnosno boravka u drugoj vremenskoj zoni.

    Bajdenova nominacija trebala bi službeno biti potvrđena na stranačkoj konvenciji u avgustu, a jedini realan način na koji bi mogao biti zamijenjen je da sam odluči odstupiti.

  • Kraj rata? Putin hitno poslao “svog čovjeka” u Ameriku

    Kraj rata? Putin hitno poslao “svog čovjeka” u Ameriku

    Izvori iz Moskve i Kijeva kažu da je Vladimir Putin poslao svog lojalnog ministra Vladimira Kolokoceva (63) u SAD sa predlogom da okonča rat.

    Ruski predsednik je navodno spreman da podeli okupirano ukrajinsko poluostrvo Krim kako bi okončao rat koji je započeo u februaru 2022. godine, piše Dejli mejl.

    Iako je pod sankcijama, Kolokocevu je dozvoljeno da uđe u SAD, navodno da bi prisustvovao sastanku policijskih komandanata UN. Ali to je bio samo trik da mu se omogući da otputuje u Vašington avionom iz Putinove predsedničke flote i američkoj vladi prenese Putinove zahteve za mirovnim sporazumom.

    Njegovo putovanje u SAD i Putinovu poruku posebno su izvestili vodeći ukrajinski TV novinar Dmitrij Gordon i ruski Telegram kanal Gosdumskaja.

    Ukrajina verovatno neće prihvatiti Putinov predlog jer bi po njemu morala da ustupi ogromne delove okupirane teritorije i odustane od ulaska u NATO. Ipak, ovaj Putinov predlog predstavlja ustupak u odnosu na ranije ideje.

    “Glavna svrha Kolokolcevovog putovanja bila je predaja ruskog mirovnog plana američkim vlastima”, rekao je Gordon i dodao da je to Putinov plan “za okončanje rata”.

    Prema ovom planu, Putin zahteva da se Ukrajina potpuno povuče iz okupiranih oblasti Donjecka i Luganska, ali bi Rusija predala Ukrajini nuklearnu elektranu Zaporožje i obližnji grad Enerhodar.

    Razgovaralo bi se i o mogućem povratku Hersonske i Zaporoške oblasti pod ukrajinsku kontrolu.

    Poluostrvo Krim bi postalo “posebno demilitarizovano administrativno područje sa dvojnom vlašću Ukrajine i Ruske Federacije”, a Ukrajina bi morala da se obaveže da neće blokirati vodosnabdevanje Krima.

    Putin je zauzeo Krim 2014. godine i obećao da crnomorsko poluostrvo više nikada neće pripasti Ukrajini.

    Prema ruskom mirovnom predlogu, Ukrajina bi kontrolisala „demilitarizovanu zonu“ duž reke Dnjepar od oko 100 kilometara.

    Takođe, zemlji bi bilo zabranjeno da se pridruži NATO-u – što je jedan od ključnih ciljeva predsednika Volodimira Zelenskog – ali bi joj bilo dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji.

    S druge strane, Zapad bi Rusiji ukinuo sankcije vezane za naftu, gas i bankarski sektor.

    Izveštaji Dmitrija Gordona i ruskog Telegram kanala Gosdumskaja razlikuju se u tvrdnjama o veličini vojske koju Ukrajina treba da zadrži: Gordon kaže da je to 350.000 vojnika, a Gosdumskaja spekuliše o 150.000.

    Gordon upozorava da „Donjecka i Luganska oblast ne mogu biti prebačene pod kontrolu Ukrajine, jer bi to „izazvalo genocid nad tamošnjim stanovništvom”, s obzirom da je „trećina učestvovala u neprijateljstvima protiv Ukrajine”.

    SAD, Rusija i Ukrajina nisu komentarisale ove navode, kao ni poseta Kolokolceva SAD.

    Ali zanimljivo je da je avion kojim je putovao Kolokolcev viđen pored aviona bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa po sletanju u Vašington.

    Tramp je ranije rekao da će brzo okončati rat ako bude ponovo izabran za predsednika SAD, i da bi to uključivalo ustupanje određenih delova ukrajinske teritorije Rusiji u zamenu za bezbednosne garancije koje nisu povezane sa članstvom u NATO.

    Tramp je obećao da bi mogao brzo da okonča iscrpljujući rat ako bude ponovo izabran i nagovestio da će Ukrajina ustupiti teritoriju u zamenu za bezbednosne garancije koje nisu povezane sa članstvom u NATO.

     

  • Tramp pregovara s Putinom?

    Tramp pregovara s Putinom?

    Kandidat za predsjednika SAD, Donald Tramp, pregovara s ruskim liderom Vladimirom Putinom o tome koliko ukrajinske zemlje Kremlj može da zadrži za sebe, piše “Politico”.

    Taj medij je, pozivajući se na dva stručnjaka za nacionalnu bezbjednost, naveo da Tramp razmatra sporazum prema kojem bi se NATO obavezao da se neće širiti na Ukrajinu i Gruziju i pregovara sa Putinom o tome “koliko ukrajinske teritorije Moskva može da zadrži”.

    Tramp takođe očekuje da će evropske članice dramatično povećati izdatke za NATO kada on postane predsjednik. Osim toga, kako su istakli stručnjaci, Tramp navodno planira “radikalnu preorijentaciju” NATO-a.

    “Malo je vjerovatno da će Tramp odmah napustiti NATO, ali čak i ako zvanično ne napusti organizaciju, to ne znači da će NATO preživjeti Trampov drugi mandat nepromijenjen”, naveo je izvor.

    Odmah nakon pisanja “Politica” oglasio se zvanični Kremlj, odakle je saopšteno da predsjednik Vladimir Putin i bivši predsjednik SAD “ne učestvuju u dijalogu o Ukrajini”.

    Pres-sekretar ruskog šefa države Ruske Federacije, Dmitrij Peskov, upitan da prokomentariše informaciju koju su prenijeli zapadni mediji da ruski lider i kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD navodno vode dijalog o uslovima za postizanje mira u Ukrajini, kratko rekao: “To nije tako”, prenosi “b92”.

  • Njujork Tajms: Bajden zabrinut za svoju kandidaturu

    Njujork Tajms: Bajden zabrinut za svoju kandidaturu

    Dnevnik Njujork Tajms objavio je danas da je američki predsjednik Džozef Bajden, nakon učešća na prošlonedjeljnoj debati sa svojim protivkandidatom Donaldom Trampom, rekao jednom svom savezniku da je svjestan da možda neće moći da spasi svoju kandidaturu ukoliko u narednih nekoliko dana ne uspije da ubijedi javnost da je sposoban da obavlja predsjednički posao.

    U izvještaju Njujork tajmsa Bajdenov saveznik se opisuje kao “ključni”, ali se ne pominje ime te osobe, prenosi Rojters navodeći da se u naslovu teksta njujorškog dnevnika sugeriše da je Bajden rekao svom savezniku da razmatra da li će nastaviti predsjedničku kampanju, prenosi Tanjug.

    Nakon što je izvještaj objavljen, portparol Bijele kuće Endrju Bejts je na društvenim mrežama negirao tačnost ovih tvrdnji rekavši da je “tvrdnja apsolutno lažna”.

  • Avionima F-35 prijeti milionska šteta

    Avionima F-35 prijeti milionska šteta

    Desetine najnovijih američkih lovaca F-35 mogli bi da se suoče sa milionskom štetom zbog vremenskih uslova dok čekaju zakašnjelu nadogradnju softvera i hardvera, javio je Blumberg.

    Pentagon će morati da snosi sve potencijalne troškove popravke aviona oštećenih vremenskim prilikama koji premašuju 100.000 dolara po avionu za koje je odgovoran proizvođač „Lokid Martin“, navodi se u izvještaju.

    „Lokid Martin“ planira da počne da isporučuje 75 do 110 aviona ovog mjeseca, od kojih svaki košta između 82,5 i 109 miliona dolara, prenosi Blumberg.

    Lovci F-35 nalaze se na aerodromu u Fort Vortu u Teksasu i čekaju nadogradnju hardvera i softvera TR-3 koja je trebalo da bude završena u julu 2023. godine, navodi se u izvještaju.

    Dok Pentagonova programska kancelarija za F-35 tvrdi da nijedan od parkiranih F-35 do sada nije oštećen, asfaltni put na kom se oni nalaze mogao bi da se suoči sa jakim ljetnjim olujama sa gradom i vjetrovima do 60 milja na sat, navodi se u izveštaju.

    Krajem juna, „Lokid Martin aeronautiks“ je sklopio ugovor sa američkom mornaricom vredan više od 1,5 milijardi dolara za pružanje veće logističke podrške i obuke pilota za isporučene borbene lovce F-35 Lightning II Joint Strike.

     

     

  • Tramp ima imunitet za radnje preduzete na funkciji

    Tramp ima imunitet za radnje preduzete na funkciji

    Vrhovni sud potvrdio je da bivši predsjednici imaju imunitet od krivičnog gonjenja za određene radnje preduzete na funkciji, ali ne i za radnje preduzete u privatnom svojstvu.

    Vrhovni sud je istovremeno odbacio odluku kojom se odbija pokušaj bivšeg predsjednika Donalda Trampa da se zaštiti od krivičnih tužbi, uključujći one koje se odnose na njegove napore da poništi svoj izborni poraz 2020. godine.

    Sud je presudio sa šest glasova prema tri da bivši predsjednici uživaju imunitet za radnje koje preduzimaju u okviru svojih ustavnih ovlaštenja.

    Ovom presudom je prvi put od osnivanja zemlje u 18. vijeku Vrhovni sud proglasio da bivši predsjednici mogu biti zaštićeni od krivičnih optužbi u svakoj instanci.

    Glavni sudija DŽon Roberts objavio je odluku u ime konzervativne većine od šest sudija. Protiv je bilo troje sudija liberalnog opredjeljenja.

    Odluka je donijeta ka odgovor na Trampovu žalbu na odluku nižestepenog suda kojom se odbija njegov zahtjev za imunitet. Sud je o predmetu odlučio posljednjeg dana svog mandata.

    Tramp je republikanski kandidat koji je izazvao demokratskog predsjednika DŽozefa Bajdena na američkim izborima 5. novembra.

    Malo je vjerovatno da bi bilo kakvo suđenje po optužbama koje je pokrenuo specijalni tužilac DŽek Smit moglo da bude završeno prije izbora.

    Tramp je tvrdio da je imun na krivično gonjenje jer je bio predsjednik u vrijeme kada je preduzeo radnje koje su dovele do optužbi. Smit se protivio predsjedničkom imunitetu na osnovu principa da niko nije iznad zakona.

    Tramp /78/ je prvi bivši predsjednik SAD koji je krivično gonjen, kao i prvi bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.

  • Drama u Camp Davidu: Porodica preklinjala Bajdena

    Drama u Camp Davidu: Porodica preklinjala Bajdena

    Porodica Džoa Bajdena, predsjednika SAD, u nedjelju mu je pružila podršku za ostanak u predsjedničkoj utrci, a zatim su nasamo raspravljali o tome treba li otpustiti njegove glavne saradnike nakon kriminalno lošeg sučeljavanja koji je naštetio kompletnoj kampanji, prenosi CNN.

    Prva dama Džil Bajden, sin Hanter i unuci okupili su se u Camp Davidu na ranije dogovorenom okupljanju gdje su preklinjali trenutnog predsjednika da se nastavi boriti za drugi mandat na čelu zemlje.

    Frustrirani timom koji je Bajdena pripremao za sučeljavanje s Donaldom Trampom, raspravljali su o tome je li neki od glavnih savjetnika zaslužio otkaz i trebaju li napraviti neke promjene u timu.

    Međutim, Bajden je poznat po tome što je odan i zaštitnički nastrojen prema svojim bliskim saradnicima te ne voli otpuštati pomoćnike. Divljenje i podrška koju je iskazala predsjednikova porodica popraćeni su javnim hvalospjevima prve dame. Porodično okupljanje dogodilo se u trenutku kad se Bajden suočava s lavinom poziva da odustane od daljnje borbe.

    Raspravljalo se o tome na koji način članovi Bajdenovog tima mogu pomoći predsjedniku te nije bilo govora o ponovnom razmatranju kandidature, tvrde savjetnici. Bajden revno prikuplja podatke, dokaze i ankete, ali čega rezultate većeg uzorka i istraživanja koji će pristići ove sedmice.

    Cijeli se tim priprema za lošije rezultate i pad podrške, no za to ne krive Bajdenovu izvedbu na sučeljavanju nego žestoke medijske napise koji se bave njegovim pogreškama. Šok nakon sučeljavanja još je uvijek prisutan, ali predsjednikova porodica saglasna je oko toga da se ne bi trebao povući iz utrke.

    Stajalište porodice ipak bi se moglo promijeniti ako Bajden u narednim danima nastavi silaznom putanjom. Mišljenje porodice o daljnjim koracima kampanje i određivanju njegove političke budućnosti, predsjedniku je važnije nego mišljenja stručnih suradnika i savjetnika čiji je rad pod povećalom nakon neuspjeha.

    Stranački insajderi otvoreno postavljaju pitanje kako su i zašto dopustili Bajdenu da izađe na sučeljavanje s Donaldom Trampom ako za to nije bio spreman. Prije tog događaja, savjetnici su s predsjednikom proveli cijelu sedmicu u Camp Davidu pripremajući ga za borbu s Trampom, no čini se kako to nije bilo dovoljno.

    Bijes prema nekim od ključnih suradnika počeo se širiti u javnost. Džon Morgan, advokat s Floride i jedan od najistaknutijih donatora Demokratske stranke, problematičnima je izdvojio višu savjetnicu Anitu Dan i njenog supruga Boba Bauera koji je Bajdenov lični advokat.

    “Bajdena je predugo zavaravala vrijednost Anite Dan i njezinog supruga. Moraju otići… DANAS, napisao je Morgan na X-u, a bijela kuća odbila je komentarisati objavu, prenosi Jutarnji.