Oznaka: Rusija

Putinova odluka da naoruža “kinžalima” avione Su-34 omogućiće ruskoj armiji da proširi svoje mogućnosti u Ukrajini, piše list “Militari voč”.

“Ruska avijacija je prvi put upotrebila udarne lovce Su-34 za lansiranje balističkih raketa, što je nova mogućnost, koja može da izmeni karakter korišćenja aviona… Integracija ‘kinžala’ sa Su-34 uticaće na situaciju svuda gde se nalaze ti avioni – od Arktika i Dalekog Istoka do Ukrajine i Sirije”, navodi se u tekstu.

List podseća na to da je Su-34 taktički borbeni avion najvećeg dometa u svetu. Zahvaljujući svojim naprednim karakteristikama taj avion može da nosi veliku količinu tereta na veoma velikim rastojanjima.

Rakete “kinžal” intezivno se koriste na ukrajinskom bojnom polju, a jedno od njegovih najvećih dostignuća je uništavanje raketnih baterija “patriot” u Kijevu, u maju ove godine, podseća autor teksta.

Ruski mediji su ranije preneli da je hiperzvučni raketni kompleks “kinžal” prvi put upotrebljen u borbi, s lovca-bombardera Su-34, tokom specijalne operacije. Do tada su “kinžale” nosili samo modifikovani lovci MiG-31K.

Nemački tenkovi “leopard”, koje koristi ukrajinska vojska, predstavljani su kao čudesno oružje, ali kada naiđu na rusku minu razleću se na sve strane.

“Videli smo snimke kada i ‘leopardi’ i borbena vozila pešadije eksplodiraju na našim protivtenkovskim minama. Govorili su da je tenk ‘leopard’ čudesna mašina koja će doći i samleti, smrviti naše trupe”, rekao je za Sputnjik heroj Rusije, pukovnik Rustam Sajfulin.

“Međutim, mi vidimo da ‘leopard’ veoma dobro gori i da se razleće na sve strane”, rekao je oficir, dodajući da ruski vojnici imaju “i više nego dovoljno mina”. “Doteći će za svaki ‘leopard’ i ‘bredli'”.

“Mi čekamo, spremni smo”, poručio je Sajfulin.

Takođe je dodao da Oružane snage Ukrajine, u pokušajima da prođu rusku liniju odbrane, umesto inženjerijske tehnike na minska polja i pod granate ruske artiljerije šalju pešadiju, koja tamo masovno gine.

Pukovnik Sajfučin dva puta je ranjen tokom specijalne vojne operacije. Komandovao je 40. inženjerskim pukom 41. kombinovane armije. Za hrabrost i junaštvo u izvršavanju borbenih zadataka dobio je odlikovanje Heroj Rusije. Nakon oporavka imenovan je na mesto zamenika načelnika Tjumenske više vojne inženjerijske komandne škole.

Ukrajina neće praviti ustupke oko obnavljanja sporazuma o izvozu žita Crnim morem, o čemu je govorio turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba.

“Naš stav je pravedan – ne treba više da budemo taoci ruske ucjene, kada Rusija pravi probleme i onda poziva sve da ih rješavaju”, rekao je Kuleba, a prenosi “RIA”.

Prema njegovim riječima, ukrajinske diplomate su kontaktirale turske kolege prije Erdoganovog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom danas u Sočiju i “jasno sve objasnile”.

Kuleba je ranije naveo da očekuje da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarati sa Erdoganom.

“Uvjeren sam da će, na osnovu rezultata Erdoganovog razgovora sa Putinom, doći do kontakta između predsjednika Erdogana i predsjednika Zelenskog”, rekao je Kuleba i dodao da vlada povjerenje u odnosima predsjednika Zelenskog i Erdogana.

Erdogan se u ponedjeljak sastao sa Putinom u Sočiju, a nakon sastanka, Putin je rekao da je Rusija spremna da oživi sporazum o žitu, čim se ispune obećanja koja su joj data, navodi “Tanjug”.

Turski predsjednik je rekao da su očekivanja Rusije u vezi sa crnomorskim sporazumom “pravedna”.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je danas šta očekuje od mogućeg imenovanja Rustema Umerova za ministra odbrane Ukrajine.

On je naveo da se nada “dolasku zdravog razuma barem u jednu od glava“ u Kijevu.

“Ne poznajem ga. Kakva su očekivanja? Postoji samo jedno očekivanje – dolazak zdravog razuma u ​​bar jednu od glava”, rekao je Šojgu u komentaru za Prvi kanal, prenosi Ria novosti.Volodimir Zelenski je u nedelju saopštio da je odlučio da smeni Aleksija Reznikova sa mesta ukrajinskog ministra odbrane i predložio da ga zameni Rustemom Umerovom, koji je sada na čelu Fonda državne imovine Ukrajine.

Ukrajinski general Aleksandar Tarnavski, koji predvodi kontraofanzivu nakon probijanja prve linije ruske odbrane, odlučno je najavio da očekuje još uspeha.

On je istakao da su Rusi napravili strateške greške u odbrani teritorije.Brigadni general je ocenio da je Rusija 60 odsto svog vremena i sredstava posvetila izgradnji prve linije odbrane, a samo 20 odsto odbrani druge i treće linije, zanemarujući temelje svoje odbrane, jer Moskva nije očekivala da će ukrajinske snage proći prvu liniju.

“Sada se nalazimo između prve i druge linije odbrane. Ukrajinske snage sada guraju na obe strane proboja i konsoliduju svoju poziciju na teritoriji zauzetoj u nedavnim borbama“, rekao je on u intervjuu za Obzerver nakon što su se njegove trupe probile.

On je dodao da su oni sada u centru ofanzive i da sada završavaju uništavanje neprijateljskih jedinica koje pružaju pomoć za povlačenje ruskih trupa iza njihove druge linije odbrane.

Ogromno minsko polje “zarobilo” je ukrajinske trupe i oduzelo je dosta vremena dok su jedinice polako čistile put za napad.

“Ruske trupe iza njega su ’samo stajale i čekale ukrajinsku vojsku‘, gađajući vozila granatama i dronovima”, rekao je general.

On je istakao da je sada ta barijera pređena, te da su Rusi prinuđeni na manevrisanje.

“Ukrajinci su se vratili svojim tenkovima i drugim oklopnim vozilima. Kao znak da Moskva oseća pritisak, premestila je trupe na područje sa linija fronta unutar okupirane Ukrajine, Hersona na zapadu i Limana na severoistoku, kao i iz Rusije“, rekao je on.

Na kraju je naveo da neprijatelj dovodi rezerve, ne samo iz Ukrajine, već i iz Rusije.

“Ali pre ili kasnije, Rusi će ostati bez svojih najboljih vojnika. To će nam dati podsticaj da napadamo više i brže”, rekao je Tarnavski, rekavši da je sada sve pred njima.

Ukrajina je širom svijeta poznata kao “žitnica Europe”. Ali njeno bogatstvo se nalazi i pod zemljom. Veliki dijelovi tog blaga su pod ruskom kontrolom, što znatno slabi ukrajinsku privredu, piše Dojče vele.

Ruda gvožđa koja se vadi s dubine od oko jednog kilometra kod gradića Dnjiprorudne u Zaporoškoj oblasti vrlo je cijenjena jer sadrži više od 60 posto željeza.

Prije rata se najveći dio te strateški važne sirovine, godišnje 4,5 miliona tona, izvozio u Europu – u Slovačku, Češku i Austriju. Ti rudnici su Ukrajini svake godine donosili devize u vrijednosti od 200 miliona evra. Trećina izvađene rude se prerađivala u čeličani u Zaporožju i izvozio se gotovi proizvod.

Ali od prošlog ljeta od toga više nema ništa: Dnjiprorudne, grad koji se nalazi južno od isušenog akumulacijskog jezera Kahovka, je pod ruskom upravom. Sada strateški važne sirovine odlaze u Rusiju.

Izvoz rude gvožđa za metalurgiju smanjio se prošle godine za 60 posto u odnosu na godinu dana ranije, objavila je ukrajinska Carinska uprava.

Stručnjaci iz kanadskog trusta mozgova SecDev procijenjuju ukupnu vrijednost sirovina koje se nalaze na ovim područjima na oko 12 milijardi američkih dolara. Na tim područjima nema samo željezne rude, nego su onde i nalazišta drugih sirovina nužnih za metalnu industriju kao što su kameni ugljen, titan i mangan. A to je područje bogato i zlatom, zemnim plinom, naftom, kaolinom, soli, gipsom i uranom.

“Rusija nastavlja trgovinu žitom uprkos sankcijama, besplatna isporuka u Afriku”
Najveće nalazište rude gvožđa Krivij Rih bazen i pogoni za preradu su i dalje pod kontrolom vlade u Kijevu, ali su stalna meta artiljerijskih napada.

• Politička računica Moskve je prije svega uništavanje privrednog potencijala Ukrajine. Za to nije važno jesu li resursi zaposjednuti ili su uništeni artiljerijom – kaže Jaroslav Šalilo iz Nacionalnog instituta za strateške studije u Kijevu.

• Ovaj ekonomski stručnjak priča o dramatičnim posljedicama smanjenja resursa za ukrajinsku proizvodnju čelika. Ukrajina je 2021. godine izvozila oko 20 miliona tona metalurških proizvoda, a u prvoj polovini ove godine je izvezeno samo 2,5 miliona tona. Ako se to preračuna na cijelu godinu, onda je to smanjenje od skoro 80 posto.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučio je smijeniti dosadašnjeg ministra odbrane Oleksija Reznikova i na njegovo mjesto postaviti Rustema Umerova. Ko je novi ukrajinski ministar odbrane?

Umerov je rođen 19. aprila 1982. godine u Samarkandu, na teritoriji današnjeg Uzbekistana.

Porodica mu potiče iz Alušte na Krimu. Po nacionalnosti su Krimski Tatari, muslimanske vjeroispovijesti. Sovjetske vlasti protjerale su Krimske Tatare 1944. s Krima u Uzbekistan, što je ukrajinski parlament 2015. proglasio genocidom nad Krimskim Tatarima.

Rustem Umerov je diplomirao i magistrirao ekonomiju i finansije na Nacionalnoj akademiji za menadžment u Kijevu.

Za zastupnika je izabran u julu 2019. kao član stranke Holos.

Učestvovao je u izradi stotinjak zakona i kreirao je izjavu ukrajinskog parlamenta o nelegitimnosti ruske aneksije Krima.

Bio je prisutan i na mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine na samom početku sukoba, u martu 2022. godine, piše “Slobodna Dalmacija”. Prema navodima stranice “Meduza”, Kremlj je optužio Umerova da je špijunirao za SAD i namjerno odugovlačio pregovore u korist Ukrajine.

Nešto kasnije, 28. marta, je objavljeno da su Umerov, Roman Abramovič i još jedan zastupnik nakon pregovora razvili simptome koji podsjećaju na trovanje. Trojica pregovarača odletjela su u Istambul da dobiju medicinsku pomoć, a Umerov je kasnije na Facebooku objavio da je dobro i zamolio ljude da “ne vjeruju neprovjerenim informacijama”.

Od septembra 2022. godine se nalazi na čelu Fonda državne imovine Ukrajine.