Oznaka: Rusija

  • Lavrov: Odnosi Rusije i Sjeverne Koreje podignuti na strateški nivo

    Lavrov: Odnosi Rusije i Sjeverne Koreje podignuti na strateški nivo

    Odnosi Rusije i Severne Koreje nakon septembarskog sastanka lidera dvije zemlje nalaze se na novom, strateškom nivou, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na početku sastanka sa severnokorejskom koleginicom Čo Song Huj u rezidenciji vlade Kumsusan.

    • Poslije istorijskog samita predsjednika Putina i predsjednika Kim Džong Una na kosmodromu Vostočni 13. septembra, možemo sa sigurnošću reći da su ovi odnosi dostigli novi, strateški nivo – rekao je šef ruske diplomatije.

    Ruski ministar je podsetio da je prije 75 godina Sovjetski Savez, koji je odigrao ključnu ulogu u oslobađanju Koreje od japanske kolonijalne vlasti, prvi priznao mladu korejsku državu, a zatim joj pomogao u razvoju nacionalne ekonomije, nauke, kulture i obrazovanja

    • Uvijek ćemo se sjećati neprocjenjivog doprinosa koji su drug Kim Il Sung, a potom i drug Kim Džong Il dali razvoju naših odnosa – naglasio je Lavrov.

    Sa svoje strane, ministarka spoljnih poslova Severne Koreje je istakla da “česti sastanci ministara spoljnih poslova dvije zemlje, tokom kojih se jačaju prijateljske veze, služe kao dokaz da korejsko-ruski bilateralni odnosi, sa dugom istorijom prijateljstva, pokazuju da se razvijaju se novom vitalnošću”.

    Ona je dodala da će pregovori sa Lavrovom u Severnoj Koreji “biti važan momenat za primenu sporazuma postignutih na septembarskom samitu” između Vladimira Putina i Kim Džong Una.

    Lavrov je napomenuo da će se kontakti Moskve i Pjongjanga na različitim nivoima, uključujući najviši, nastaviti.

    • Prije mjesec dana je bio kontakt na najvišem nivou, danas – na visokom nivou. Siguran sam da će se oni nastaviti – rekao je on na obraćanju novinarima u Pjongjangu.

    Sergej Lavrov nalazi se u radnoj posjeti Sjevernoj Koreji.

  • Šojgu: Odgovorićemo im

    Šojgu: Odgovorićemo im

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio da Rusija jača svoje zapadne granice, kao odgovor na isporuke oružja Ukrajini iz SAD i drugih zemalja.

    “Sjedinjene Države i njihovi saveznici prebacuju u Ukrajinu oklopna vozila, sisteme protivvazdušne odbrane i rakete visoke preciznosti. Kršeći međunarodne konvencije, Vašington je uključio kasetnu municiju u pakete vojne pomoći. Dolazak borbenih aviona F-16 se očekuje u budućnosti, zbog čega preduzimamo odgovarajuće mere i jačamo naše zapadne granice”, rekao je Šojgu.

    On je naveo da zemlje NATO-a, osim što Ukrajinu snabdevaju oružjem, prenose obaveštajne informacije, obučavaju ukrajinsko vojno osoblje i šalju plaćenike i konsultante.

    “Braneći kijevski režim, kolektivni Zapad je pokrenuo hibridni rat protiv Rusije u vojno-političkoj, pravnoj, ekonomskoj i humanitarnoj sferi”, rekao je Šojgu. Dodao je da ukupna vrednost pomoći koja je poslata Ukrajini iznosi skoro 200 milijardi dolara.

  • Katastrofalna greška SAD? “Posljedice će biti veoma ozbiljne”

    Katastrofalna greška SAD? “Posljedice će biti veoma ozbiljne”

    SAD su napravile ozbiljnu grešku odlukom da Ukrajini isporuči taktičke rakete “Atakms” (ATACMS), rekao je ruski ambasador u Vašingtonu Anatolij Antonov.

    “Posledice ovog koraka, koji je namerno skrivan od javnosti, biće veoma ozbiljne” saopštio je ruski diplomata na Telegramu, prenosi Rojters.

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je juče da Ukrajina koristi američke rakete dugog dometa “Atakms”.

    “Danas smo posebno zahvalni Sjedinjenim Američkim Državama. Naši dogovori sa predsednikom Džozefom Bajdenom se ispunjavaju. Ispunjavaju se veoma precizno, a ‘atakmi’ su se pokazali”, rekao je Zelenski u video obraćanju, prenosi Ukrinform.

    Bela kuca je u utorak potvrdila da je nedavno isporučila rakete tipa “Atakms” Kijevu, koje mogu da pogode ciljeve na udaljenosti do 165 kilometara.

  • Nebenzja: Oko hiljadu Rusa taoci zbog blokade Gaze

    Nebenzja: Oko hiljadu Rusa taoci zbog blokade Gaze

    Oko hiljadu Rusa, zajedno sa porodicama, taoci su blokade Pojasa Gaze, rekao je danas stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja.

    “Oko hiljadu Rusa i članova njihovih porodica postali su taoci vojne blokade Gaze”, izjavio je Nebenzja tokom sastanka Savjeta bezbjednosti UN.

    Nebenzja je nešto ranije izjavio da Moskva zahtijeva istragu o napadu na bolnicu “Al Ahli” u Pojasu Gaze i kaznu za odgovorne za udar, prenosi Srna.

    Američki predsjednik Džozef Bajden prethodno je tokom sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom rekao da napad na bolnicu nije izvršio Izrael, već najvjerovatnije “suprotni tim”.

  • Predstavnik Rusije u UN poslije poteza Amerike: Maske su pale; Kina šokirana

    Predstavnik Rusije u UN poslije poteza Amerike: Maske su pale; Kina šokirana

    Zamjenik ambasadora Rusije u Ujedinjenim nacijama Dmitrij Poljanski rekao je da odluka SAD da blokiraju rezoluciju i Gazi u Savjetu bezbjednosti veliki spoljnopolitički promašaj.

    Maske su pale. Ma koliko Amerikanci pokušavali da se prikažu kao mirotvorci, na kraju nisu uspjeli. Ogroman spoljnopolitički promašaj Vašingtona – prokomentarisao je on na Telegramu.

    Kina je šokirana i razočarana što su Sjedinjene Američke Države stavile veto na rezoluciju o ratu između Izraela i Hamasa – izjavio je kineski ambasador u Ujedinjenim nacijama DŽang Јun.

    On je rekao da tokom 40 sati pregovora Sjedinjene Države nisu izrazile protivljenje nacrtu rezolucije, kao i da se očekivalo da će ona biti usvojena, prenosi Njujork tajms.

    DŽang je poručio da SB UN mora da preduzme mjere kako bi se uspostavio hitan prekid vatre i kako bi civili bili zaštićeni.

  • Guardian otkrio spisak Srba koji ratuju za Rusiju

    Guardian otkrio spisak Srba koji ratuju za Rusiju

    Rat u Ukrajini i dalje bukti, a osim regularne ruske vojske, veliki broj plaćenika učestvuje u sukobima.

    Vagner je najpoznatija plaćenička grupa koja je učestvovala u krvavim borbama, a pored Rusa, nemali broj stranca odlazi u Rusiju. Među njima ima i Srba.. Guardian donosi reportažu o ovoj temi, a u svom tekstu prilažu informacije koje su dobili od dvojice boraca koji su pristali da govore za ovaj britanski medij, kao i spisak regrutovanih Srba koji je procurio.

    Početkom septembra, izvesni Branko se ukrcao na direktan let iz Beograda za Moskvu.

    Poslije nekoliko dana u ruskoj prijestonici, Branko je sa još trojicom srpskih državljana odvezen u vojni regrutni centar u Krasnogorsku, gradu na periferiji Moskve, gdje je grupa potpisala ugovor sa ruskom vojskom.

    „Sve je išlo veoma brzo, u jednom danu postao sam vojnik Rusije… Sada čekam da me pošalju u Ukrajinu“, rekao je Branko u razmeni poruka na Telegramu, tražeći anonimnost kako bi mogao da govori slobodno za Guardian.

    Branko, (to nije njegovo pravo ime) je deo najnovijeg pokušaja Moskve da regrutuje Srbe da se bore za rusku vojsku u Ukrajini, dok Kremlj nastoji da popuni svoje snage, iscrpljene nakon 18 mjeseci borbe.

    Od početka rata u Ukrajini, Rusija je uvela niz zakona kako bi privukla strane državljane da se pridruže njenim redovima. Ruski predsjednik Vladimir Putin je na bezbjednosnom sastanku rekao da Kremlj treba da pomogne ljudima iz inostranstva koji planiraju da se bore na strani Rusije.

    Od tada, ruski lider je potpisao naredbu o smanjenju minimalne dužine vojne službe po ugovoru za strance sa pet godina na jednu, i ponudio ubrzanu regrutaciju boraca van Rusije.

    Srbija, kandidat za prijem u EU od 2012. godine, bori se da uspostavi ravnotežu između istorijski bliskih veza sa Rusijom i težnji za integracijom sa Evropom, a tenzije su pogoršane ratom u Ukrajini, jer su mnogi Srbi naklonjeni Rusiji, navodi Guardian.

    Na čelu srpske šeme regrutovanja, plana koji je vjerovatno osmišljen tokom ljeta, nalazi se Davor Savičić, Srbin koji je godinama proveo boreći se u okviru prvog upada Rusije u Ukrajinu 2014. godine, a koji je inače i državljanin Bosne i Hercegovine.

    Savičić se dovodi u vezu i sa paravojnom grupom Vagner.

    U intervjuu 21. avgusta sa propagandistom Kremlja Vladimirom Solovjovom, Savičić je otvoreno govorio o tome kako je stavljen na čelo jedinice srpskih državljana u Ukrajini.

    „Sada zvanično potpisujemo ugovor sa ruskim ministarstvom odbrane. Vojnici prolaze kroz vojnu registraciju u Krasnogorsku. Nakon dodatne obuke, momci se upućuju u pravcu Luganska“, rekao je on, opisujući detalje koji odgovaraju Brankovim navodima.

    Pored Savičića, u intervjuu je učestvovao i Dejan Berić, koji je Solovjovu rekao da su se srpski borci prijavili u sastav 106. vazdušno-desantne divizije Rusije.

    „Kada je Vladimir Vladimirovič Putin dozvolio strancima da dođu, napravio sam plan kako će sve to funkcionisati i obratio se svom generalu“, rekao je Berić pokazujući na Savičića. „Dolaze momci, mi ih sretnemo, pa oni odmah odu u vojnu službu i potpišu ugovor. Većina stranih dobrovoljaca u ruskoj vojsci je iz Srbije“, dodao je on.

    Berić, mršav muškarac duge crne kose, ranije je davao intervjue ruskim državnim medijima u kojima je opisao kako se borio kao dio proruske samoproglašene Donjecke Narodne Republike u Ukrajini od 2014. godine.

    Služba BBC-ja na ruskom jeziku, koja je prošle nedjelje prvi put izvijestila o šemi srpskog regrutovanja, saopštila je da je dobila privatni snimak sastanka između Savičića i neimenovanih zvaničnika u Moskvi, na kojem je Savičić rekao da planira da regrutuje do 1.000 Srba da bi formirao svoj bataljon u sastavu 106. vazdušno-desantne divizije.

    Tačan broj Srba koji su potpisali ugovor sa ruskom vojskom ostaje nejasan.

    Orden Respubliki, antiratna ruska grupa uzbunjivača, podijelila je sa Gardijanom listu na kojoj se nalazi 13 Srba koji su, kako se navodi, potpisali ugovor sa ruskom vojskom od septembra. Dvojica od 13 muškaraca navedenih na listi, uključujući Branka, odgovorili su na zahtjeve Guardiana za komentar.

    „Za sada imamo oko 60-70 ljudi“, rekao je jedan od Srba sa spiska, koji je u septembru takođe putovao iz Srbije u Moskvu i dodao da je potpisao ugovor sa „106. divizijom“.

    Čovjek je rekao da je odlučio da se pridruži ruskoj vojsci iz „ideoloških razloga” i da su unosne vojne isplate igrale „sporednu ulogu“.

    Regrutovanje rizikuje da podstakne tenzije između Moskve i Beograda. Prošlog januara, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ljutito je reagovao na nacionalnoj televiziji nakon što su se pojavile tvrdnje o srpskim regrutima u Ukrajini.

    „Zašto vi iz Vagnera zovete bilo koga iz Srbije kada znate da je to protiv naših pravila?“, rekao je predsjednik, pozivajući se na zakon koji zabranjuje Srbima da učestvuju u sukobima u inostranstvu.

    Srpski ministar odbrane Miloš Vučević takođe je upozorio Srbe da ne idu u ruske redove. Više od dvadesetak srpskih nacionalista je od tada procesuirano.

    Viktor Zaplatin, ruski ratni veteran koji je regrutovao srpske dobrovoljce u borbama zajedno sa proruskim snagama u Ukrajini 2014. godine, rekao je da su se srpske vlasti obračunale sa borcima koji su odlazili u Rusiju.

    „Rizici od krivičnog gonjenja za one koji su otišli u Rusiju i vratili se u Srbiju su veoma visoki. U Rusiji je uvijek bilo dobrovoljaca iz Srbije. To znači da tamo sada ima volontera, ali je organizaciona tajna koliko i u kom svojstvu oni učestvuju i služe“, rekao je Zaplatin.

  • Zaharov: Izrael da dokaže da nije umiješan u napad na bolnicu

    Zaharov: Izrael da dokaže da nije umiješan u napad na bolnicu

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da je udar na bolnicu u Gazi u kojem su poginule stotine Palestinaca šokantan zločin i da Izrael treba da obezbijedi satelitske snimke da bi dokazao da nije umiješan u napad.

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je za Radio Sputnjik, prenosi Srna, da je napad šokantan i dehumanizujući zločin.

    Strahuje se da je poginulo više stotina Palestinaca nakon ogromne eksplozije u bolnici u gradu Gazi, za koju grupa Hamas okrivljuje izraelski vazdušni napad.

    Izrael kaže da su eksploziju izazvale rakete koje je ispalila druga grupa, Palestinski islamski džihad, a obje strane negiraju krivicu, javlja Bi-Bi-Si.

  • Putin: Rusija i Kina žele ravnopravnu saradnju; Đinping: Ne prihvatamo blokovsku politiku i jednostrane sankcije

    Putin: Rusija i Kina žele ravnopravnu saradnju; Đinping: Ne prihvatamo blokovsku politiku i jednostrane sankcije

    Rusija i Kina dijele želju za ravnopravnom, obostrano korisnom saradnjom radi postizanja dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog blagostanja, uz poštovanje prava svake države na sopstveni model razvoja, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin govoreći na forumu “Јedan pojas, jedan put” u Pekingu.

    Putin je istakao da je kineska inicijativa “Јedan pojas, jedan put” u skladu je sa ruskim idejama o formiranju velikog evroazijskog prostora, gdje će biti povezani različiti integracioni procesi, uključujući Evroazijski ekonomski savez, prenosi agencija RIA Novosti.

    Prema riječima Putina, Inicijativa “Јedan pojas, jedan put”, građena na takvim osnovnim principima, dobro se uklapa sa integracionim procesima koji se razvijaju u različitim regionima.

    • To je takođe u skladu sa ruskim idejama o stvaranju integracione strukture u kojoj bi u potpunosti bila obezbijeđena sloboda trgovine, investicija, rada i uspostavljena međusobno povezana infrastruktura – rekao je Putin.

    Đinping: Kina ne prihvata blokovsku politiku i protivi se jednostranim sankcijama

    Kina ne prihvata blokovsku politiku i protivi se jednostranim sankcijama, saopštio je kineski predsjednik Si Đinping danas na ceremoniji otvaranja Trećeg međunarodnog foruma “Јedan pojas, jedan put” u Pekingu.

    • Ne učestvujemo u ideološkoj konfrontaciji, geopolitičkim igrama ili blokovskoj političkoj konfrontaciji. Protivimo se jednostranim sankcijama, ekonomskoj prinudi i prekidu veza – izjavio je kineski predsjednik, prenosi agencija RIA Novosti.

    On je dodao da Kina ne teži izolovanoj sopstvenoj modernizaciji, već je spremna da uloži napore da sprovede modernizaciju svih zemalja sveta,

    Đinping je u svom obraćanju obećao veću pristupačnost kineskom tržištu za međunarodne kompanije i nove investicije koja prelaze 100 milijardi dolara za druge ekonomije u razvoju, kao i dve razvojne banke, Kinesku razvojnu banku i Izvozno-uvoznu banku Kine, sa finansijskim okvirom od 47,9 milijardi dolara, kao i dodatnih 11 milijardi dolara koje će biti uloženo u projekte inicijative “Pojas i put”, prenosi AP.

    Đinping je takođe dodao da je se u okviru ovog samita održava i poslovni forum, na kome su postignuti sporazumi o saradnji u vrijednosti od 97,2 milijarde dolara.

    Kineski predsjednik poručio je da su se u toj saradnji “nacrti pretvorili u prave projekte”.

    Obraćajući se pred više od 1.000 kineskih i stranih delegata Si je rekao da je takva kineska politika pojačala protok robe, kapitala, tehnologije i ljudskih resursa u zemlje koje učestvuju u inicijativi, prenosi Rojters.

    • Kina je postala glavni trgovinski partner za više od 140 zemalja i regiona, a postaje i glavni izvor investicija za sve veći broj zemalja – naglasio je predsjednik Kine, prenosi agencija RIA Novosti.

    Treći međunarodni strateški forum “Pojas i put” otvoren je danas u Pekingu, a okupio je zvaničnike iz više od 130 zemalja i 30 međunarodnih organizacija.

  • Vučić se u Pekingu sreo sa Vladimirom Putinom

    Vučić se u Pekingu sreo sa Vladimirom Putinom

    Naišli smo na apsolutno razumijevanje naših kineskih prijatelja, kada je u pitanju KiM – rekao je danas u Pekingu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, nakon sastanka sa predsjednikom Kine Si Đinpingom.Razgovarali smo o infrastrukturnom povezivanju i naravno sve većem broju investicija, o daljem uspostavljanju avio-linija. Sporazum o spoljnoj trgovini je jako važan, mi moramo da živimo i pre ulaska u EU. Veoma je važno da proizvođači meda imaju ogromnu korist od ovog sporazuma. Da pokušamo i da pre maja, juna, ovaj sporazum stupi na snagu. Jako sam ponosan na ovo. Digitalna tehnologija, inovacije – brža saradnja i u ovim oblastima – istakao je Vučić.

    Rekao je i da je vidio predsjednika Rusije Vladimira Putina.

    – Vidio sam Putina, kratko smo razgovarali, puca od samopouzdanja. Nismo imali bilateralni sastanak. On je imao sastanak sa Orbanom i predsjednikom Sijom – naveo je Vučić.

    Zamolio je, kako je rekao, a još kineskih investicija.

    – Kina strahovito napreduje u investiranju u našu zemlju, kao i mnoge azijske zemlje. Imao sam razgovore sa Vilijamom Rutom, predsjednikom Kenije. Imali smo baš dug razgovor i mislim da smo se razumjeli po pitanju poštovanja. Nadam se da će uskoro doći u našu zemlju. Nadam da će nam doći i indonežanski predsjednik – kazao je Vučić.

    Kako je rekao, razgovor sa Si Đinpingom bio je srdačan.

    – On je bio veoma, veoma srdačan. Si podržava slobodnu, slobodarsku i nezavisnu Srbiju. Večeras smo mogli da čujemo dvije pesme iz Srbije, poslije ruskog kazačoka dobili smo najveći aplauz. Mi smo prijatelji i oni nas izdvajaju. Da bismo opstali kao zemlja koja nije u NATO, moramo da gradimo prijateljstvo sa svim stranama da bismo svoju zemlju mogli da sačuvamo – kazao je Vučić.

    O zahtjevu da se Srbiji uvedu sankcije

    Na podsjećanje da je kosovski premijer Aljbin Kurti juče u Tirani tražio sankcije Srbiji, podsjetio je da “oni to traže svaki dan”.

    – Kurti svakog dana šalje nove specijalne jedinice da maltretiraju Srbe. Kada imate potrebu da svakoga dana nekoga napadate, onda imate problem – kazao je Vučić.

  • U Ukrajinu stigao 31 američki “abrams”

    U Ukrajinu stigao 31 američki “abrams”

    Američka vojska saopštila je da su svi “abrams” tenkovi američke proizvodnje koje je Bajdenova administracija obećala Kijevu, stigli su u Ukrajinu.

    U Ukrajinu stigao 31 tenk, kao i svi Ukrajinci koji su se obučavali na njima, zajedno sa municijom i rezervnim delovima za tenkove, saopštio je pukovnik Martin O'Donel, portparol američke vojske za Evropu i Afriku.

    “Ispunili smo svoj deo dogovora. Od ove tačke na njima je da odrede kada i gde će pokazati svoje sposobnosti”, dodao je O’Donel.

    Vojni zvaničnici kažu da bi moglo potrajati pre nego što “abramsi” budu poslati na bojno polje, obzirom da Kijev tek treba da odluči kada i gde će ih koristiti.

    “Mislim da će Ukrajina biti promišljena kada i gde će ih koristiti”, rekao je O’Donel. “‘Abrams’ tenk je pakleno oklopno vozilo, ali nije srebrni metak. Na kraju krajeva, odlučnost Ukrajine da se probije je najvažnija”.

    Nakon obećanja SAD da će donirati tenkove Ukrajini usledila su obećanja evropskih zemalja da će poslati nemačke tenkove “leopard 2”. Nemačka nije želela da odobri ovu odluku pre nego što Amerika ne saopšti slično obećanje.

    Prva država koja je pristala da pošalje tenkove u Ukrajinu bila je Velika Britanija, koja je obećala tenkove svoje proizvodnje – “čelendžere”.

    Ukrajina je zatražila stotine zapadnih tenkova za svoju ofanzivu. Do danas su primili na desetine, a dobar deo njih su uništile ruske snage.