VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Zaharova: Ko laže, britanski MOD, novinar BBC-a ili Ambasada

    Zaharova: Ko laže, britanski MOD, novinar BBC-a ili Ambasada

    Portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova optužila je danas britansko ministarstvo odbrane i britansku ambasadu u Moskvi da šire laži o incidentu u Crnom moru kada je britanski razarač uplovio u ruske teritorijalne vode.

    Ona je uporedila zvanične izjave britanske strane i navode novinara BBC-a, koji je u trenutku incidenta bio na britanskom razaraču i potvrdio da je brod namjerno ušao u ruske teritorijalne vode, prenosi TASS.

    “Dakle, ko laže: britansko ministarstvo odbrane, novinar britanskog BBC ili britanska ambasada u Moskvi? Evo odgovora. Ovog puta su to britansko ministarstvo odbrane i britanska ambasada. London je izgubio svoje manire. Savjetujem britanskim partnerima da pokucaju ako žele ‘mirno da uđu’ sljedeći put”, napisala je Zaharova na svom Telegram nalogu.

    Moskva je danas saopštila da je britanski razarač ušao u teritorijalne vode Rusije i da je ruska Crnomorska flota ispalila nekoliko hitaca upozorenja.

    Sa druge strane, London tvrdi da je brod prolazio kroz ukrajinske teritorijalne vode u skladu sa međunarodnim pravom odbacujući navde Rusije da je ruska mornarica ispalila hice upozorenja.

  • Rusija objavila snimak paljbe na britanski brod koji je plovio “krimskim vodama”

    Rusija objavila snimak paljbe na britanski brod koji je plovio “krimskim vodama”

    Rusija je juče saopćila da je ispaljivala hice upozorenja i bacala bombe prema britanskom razaraču HMS Defender, koji je plovio “krimskim vodama” dok je Britansko ministarstvo odbrane negiralo ove tvrdnje. Međutim, Rusi su objavili i videosnimak incidenta.

    Informaciju o “sukobu” su prvo objavili Rusi. Nakon toga Britanci pretpostavljaju da su Rusi samo izvodili topovsku vježbu u Crnom moru, a da su prije toga uputili hice upozorenja kako bi cijelu pomorsku zajednicu obavijestili da provode te aktivnosti.

    Ruski patrolni brod je, kako tvrde Rusi, prvo ispalio dva hica prema britanskom razaraču, a nakon toga je borbeni avion tipa Su24m bacio četiri visokoeksplozivne bombe u more ispred britanskog razarača.

    Ovo se događalo u blizini rta Fiolent na jugu Krima, koji je Rusija anektirala 2014. godine, što su zapadne zemlje osudile jer se poluostrvo još uvijek smatra ukrajinskom teritorijom.

    Na informaciju Ministarstva odbrane Rusije o paljbi na britanski brod, Ukrajinci su reagovali kazavši da je riječ o “agresivnoj i provokativnoj politici”.

  • Rusi ispalili hice upozorenja prema britanskom razaraču, Britanci: Niste

    Rusi ispalili hice upozorenja prema britanskom razaraču, Britanci: Niste

    Ruski ratni brod ispalio je hice upozorenja nakon što je britanski mornarički razarač narušio rusku pomorsku granicu u Crnom moru, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.

    Pored mornaričkih manevara, ruski napadački avion Su-24M izvršio je simulaciju bombardovanja britanskog broda, navodi se u saopštenju.

    Ministarstvo odbrane navodi da je britanski ratni brod bio upozoren da će biti upotrijebljena smrtonosna sila ukoliko naruši rusku granicu, ali je brod “HMS Difender” ignorisao upozorenje.

    “U 12.06 i 12.08 patrolni granični brod je ispalio hice upozorenja. U 12.19 Su-24M je izvršio upozoravajući nalet za bombardovanje sa četiri bombe OFAB-250 na putanji kretanja HMS Difendera”, navodi se u saopštenju.

    Velika Britanija je danas negirala da je ruska mornarica ispalila hice upozorenja u pravcu britanskog razarača u Crnom moru.

    “Vjerujemo da su Rusi imali artiljerijsku vježbu u Crnom moru i da su unaprijed upozorili na svoju aktivnost”, saopšilo je britansko ministarstvo odbrane na Twitteru.

    Dodaje se da nikakvi pucnji nisu bili usmjereni na razarač Difender HMS i da nisu tačne tvrdnje da su bačene bombe u njegovom pravcu, prenosi Rojters.

    Britansko ministarstvo odbrane navodi i da je britanski brod prolazio kroz ukrajinske teritorijalne vode u skladu s međunarodnim pravom.

    Prethodno je Moskva pozvala SAD i američke saveznika iz NATO-a da prekinu vojne operacije u regionu Crnog mora i pozvala na “multilateralne napore” s ciljem da se održi stabilnost, kao da regionalne države rješavaju probleme bez neželjene “pomoći” od spoljnih sila.

    Vojni ataše britanske ambasade u Moskvi pozvao je u Ministarstvo odbrane Rusije zbog incidenta sa britanskim razaračem u Crnom moru, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    “Britanski vojni ataše pozvan je u Ministarstvo odbrane Rusije zbog toga što je britanski razarač povrijedio rusku granicu”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva, prenosi TASS.

  • Zaharova: SAD sebi da uvedu sankcije zbog Jugoslavije i Iraka

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da SAD, prije nego što izgovore riječ “zakon”, prvo moraju da uvedu sankcije sebi zbog Jugoslavije i Iraka, kao i zbog ubijenih širom svijeta.

    “Od kada su Sjedinjene Države počele da žive po zakonima? Način njihovog djelovanja u Organizaciji za zabranu hemijskog oružja ne potpada ni pod jedan zakon – to je potpuno bezakonje. Prvo neka kazne sami sebe sankcijama za Jugoslaviju i Irak, milione ubijenih i osakaćenih. Tek tada mogu da izgovore riječ ‘zakon’ “, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Portparolka Bijele kuće Džen Psaki izjavila je prethodno da nedavni sastanak predsjednika SAD i Rusije Džozefa Bajdena i Vladimira Putina u Ženevi nije donio nikakve promjene u politiku sankcija Vašingtona prema Rusiji.

    Prema njenim riječima, zakon predviđa da Bijela kuća nastavi da razmatra ograničenja u vezi sa upotrebom hemijskog oružja.

    Sjedinjene Američke Države nastaviće da uvode sankcije ruskim kompanijama i organizacijama koje učestvuju u projektu Sjeverni tok 2, najavio je juče savjetnik američkog predsjednika nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

    On je takođe rekao da će SAD uvesti dodatne sankcije Rusiji zbog tretmana opozicionara Alekseja Navaljnog, čim bude “utvrdila prave mete.”

  • SAD: Uvodimo nove sankcije Rusiji zbog Sjevernog toka 2

    SAD: Uvodimo nove sankcije Rusiji zbog Sjevernog toka 2

    Sjedinjene Američke Države nastaviće da uvode sankcije ruskim kompanijama i organizacijama koje učestvuju u projektu Sjeverni tok 2, izjavio je danas savjetnik američkog predsednika nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

    On je za CNN rekao da su dosad sankcionisane određene ruske kompanije i organizacije, kada je riječ o Sjevernom toku 2, a da su ukinute samo za dva entiteta – jednu osobu njemačke nacionalnosti i jednu švajcarsku kompaniju. „Kada je predsjednik (Džoze) Bajden preuzeo funkciju, Severni tok 2 je bio 90 odsto završen. To se desilo u vrijeme administracije Donalda Trampa. Pitanje koje nam je bilo upućeno bilo je – da li ćemo ići sankcijama na naše evropske saveznike i prijatelje, Bajden je rekao da nije spreman za tako nešto”, dodao je Saliven.

    Sjeverni tok 2 je međunarodni projekat izgradnje gasovoda koji će ići ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke, zaobilazeći tranzitne zemlje, kao što su Ukrajina, Bjelorusija, Poljska i još neke istočnoevropske i baltičke zemlje, podsjeća TAS S.

    SAD su u maju uvele sankcije protiv 13 brodova i tri ruske organizacije koje su učestvovale u projektu.

    Saliven je danas ranije izjavio da će SAD uvesti dodatne sankcije Rusiji zbog tretmana Moskve opozicionara Alekseja Navaljnog, čim bude „utvrdila prave mete.”

    „Spremamo novi paket sankcija. Pokazali smo da nećemo uzmicati ni pred kojim pitanjem, pa ni kada je riječ o slučaju Navaljnog. Ovo je odgovor na ruske štetne aktivnosti”, rekao je Saliven za CNN.

    Prema Salivenu, nove sankcije će biti uvedene čim SAD budu sigurne da su utvrdile „prave mete”.

    „Čim budemo sigurni, uvešćemo nove sankcije”, dodao je Saliven, a prenio TAS S.

  • Putin: Suočeni smo sa demografskom klopkom

    Putin: Suočeni smo sa demografskom klopkom

    Nadležni organi u Rusiji moraju da se usredsrede i preokrenu kompleksnu demografsku situaciju u Rusiji, poručio je danas predsjednik Rusije Vladimir Putin tokom svog govora na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

    “Demografska situacija je kompleksna. Jednom smo uspjeli da izađemo iz slične situacije i da riješimo teška pitanja. Ipak, zbog brojnih objektivnih razloga suočili smo se sa demografskom klopkom”, upozorio je Putin, prenosi TASS.

    Šef ruske države je ukazao da se nadležni moraju fokusirati na razvoj ekonomije, regiona, socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja i na jačanje tradicionalnih vrednosti kako bi se preokrenuli negativni demografski trendovi.

    “Prosperitetna i jaka porodica sa djecom, to je budućnost Rusije”, poručio je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin.

  • Amerika i Rusija smanjuju tenzije na Balkanu?

    Amerika i Rusija smanjuju tenzije na Balkanu?

    Iako su mnogi detalji razgovora Džoa Bajdena, američkog predsjednika, i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina, koji su vodili na samitu u Ženevi, i dalje nepoznati javnosti, opšti utisak novinara koji su prisustvovali samitu je da su odnosi u određenoj mjeri popravljeni i da postoji prostor za dalje unapređenje. Nijedna od relevantnijih publikacija nije objavila da su odnosi nakon samita pogoršani.

    Ako se ovo pokaže tačnim, moguće je očekivati i popravljanje odnosa na prostoru zapadnog Balkana te smanjivanje tenzija.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su proteklih mjeseci pisale, pozivajući se na njemačke i američke izvore, da bi samit mogao dovesti do boljeg razumijevanja između ove dvije zemlje, a da je jedna kockica u tom mozaiku i sređivanje odnosa između dvije supersile na prostoru zapadnog Balkana, iako je većina medija i analitičara očekivala suprotne rezultate.

    Objašnjeno nam je da je Evropa, a posebno Njemačka, snažno insistirala i posredovala da SAD i Rusija postignu dogovor kako bi evropski kontinent izbjegao da ponovo postane središte hladnog rata između dvije najveće nuklearne sile. U tom kontekstu, objašnjeno nam je, a što se pokazalo tačnim, da ni Rusija ni Amerika neće odbiti njemačku inicijativu da dobije novog visokog predstavnika u BiH, koji će od 1. avgusta zamijeniti Valentina Incka.

    Iako na pres-konferenciji nijedan predsjednik nije govorio o zapadnom Balkanu, Putin je novinarima objasnio da su o svim temama o kojima se raspravljalo ostvareni konstruktivna atmosfera i razumijevanje.

    “Mislim da smo zaista imali ispravne procjene po brojnim pitanjima. Obje strane su izrazile želju da se međusobno bolje razumijemo, da tražimo zajednička stajališta. Razgovor je bio sasvim konstruktivan”, rekao je Putin.

    Sa druge strane, Bajden je na pitanja novinara odgovarao s određenom nervozom, jer je dio američkih medija izvještavao da je popustio pred Putinom, što nije tačno. Međutim, Bajden je između redova izjavio da su se SAD i Rusija dogovorili o nekim pitanjima u vezi sa Kinom.

    “Rusija se nalazi u teškoj situaciji, jer je pritisnuta od strane Kine. Oni očajnički žele da ostanu velika sila”, rekao je Bajden.

    Da zapadni Balkan bude na agendi dva lidera, pobrinula se Angela Merkel, njemačka kancelarka.

    Naime, upravo je Merkelova u pripremnim razgovorima pred samit spomenula zapadni Balkan u razgovoru s obojicom lidera. Iz Ministarstva spoljnih poslova Njemačke je, nakon razgovora sa Bajdenom krajem januara ove godine, u saopštenju objavljeno šest tema o kojima se razgovaralo, među kojima je bio i zapadni Balkan. U saopštenju nakon razgovora Merkelove s Putinom, koji je telefonski obavljen 8. aprila, a koji ima svega tri vrlo kratka pasusa, čak je direktno spomenuta i BiH, što je vrlo neuobičajeno za tako važan razgovor. Iz ovog se može zaključiti da je s Putinom razgovarala o novom visokom predstavniku.

    Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, međutim, smatra da nije došlo do napretka u odnosima SAD i Rusije. On je za “Nezavisne novine” ocijenio da je veći rezultat samita Bajdena s Putinom učvršćivanje odnosa Amerike i Evrope.

    “Meni se čini veoma bitnom izjava koju je dao visoki predstavnik EU Žozef Borel da EU mora biti spremna na još lošije odnose sa Rusijom, a to bi onda značilo da se Bajden i Putin u suštini nisu ništa dogovorili”, smatra Kočan.

  • Glavni zaključci samita Bajden-Putin: Zajednička deklaracija, prozivka za Kapitol i potpuni razlaz oko jednog teškog pitanja

    Glavni zaključci samita Bajden-Putin: Zajednička deklaracija, prozivka za Kapitol i potpuni razlaz oko jednog teškog pitanja

    Ruski i američki predsjednik Vladimir Putin i Džo Bajden sastali su se juče u Ženevi, što je ujedno bio i prvi zvaničan susret dvojice lidera na mjestu predsednika.

    Održana su dva sastanka u užem i širem obliku koji su trajali kraće nego što je bilo predviđeno oko četiri sata.

    Osim Bajdena i Putina sastanku su prisustvovali američki državni sekretar Entoni Blinken i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, kao saradnici oba predsednika.


    Nakon samita dvojica predsjednika su održali odvojene konferencije za novinare – Putinova je trajala sat vremena, Bajdenova pola sata, a mediji koji su izvještavali bili su puni utisaka i prenosili su svaki potez i jedne i druge strane.

    Nakon sastanka izdato je zajedničko saopštenje u koje je navedeno da su obje strane dokazale da su sposobne da postignu napredak u zajedničkim ciljevima, čak i u periodima napetosti, kao i da rusko-američka saradnja pomaže u smanjenju pretnji sukoba i nuklearnim ratom.

    Na konferencijama za novinare predsjednici su istakli da je postignut sporazum o vraćanju ambasadora u diplomatska predstavništva u Moskvi i Vašingtonu i planom da se započne sa radom na postižanju novog sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega usvojili su danas i zajedničku deklaraciju o strateškoj nuklearnoj stabilnosti s ciljem da se spriječi nuklearni rat.

    Ipak, dvojica lidera izrazila su veoma različita mišljenja o teškim pitanjima u koja spadaju i nasumični sajber-napadi koji se izvode sa teritorije Rusije. Putin je ponovo insistirao na tome da Moskva nema nikakve veze sa sajber-napadima iako američke obavještajne strukture tvrde suprotno.


    Bajden je naglasio da je Putina jasno upozorio da će ukoliko Rusija prekorači crvene linije i npr. izvrši napade na vitalne dijelove američke infrastrukture, njegova administracija odgovoriti i “posljedice tog odgovora će biti poražavajuće”.

    Predsjednik SAD Džo Bajden rekao je da su se on i ruski predsjednik Vladimir Putin saglasili da se nastave razgovore o čuvanju određenih dijelova ključne infrastrukture van domašaja sajber-napada.

    Bajden je najavio da će se dodatno razgovarati i o potrazi za izvršiocima nasumičnih sajber-napada i preložio da se 16 elemenata ključne infrastrukture, uključujući energetski sektor i vodosnabdevanje, zaštite od takvih diverzija.

    Iako se odnosi pogoršavaju od kako je Bajden u januaru stupio na dužnost oba lidera su potvrdila da su razgovori bili konstruktivni.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ocijenio da tokom tročasovnih razgovora nije bilo “neprijateljskih tonova” i podsjetio da je pitanje ljudskih prava bilo jedna od tema, kao i da je Bajden izrazio zabrinutost za sudbinu ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

    Govoreći o kritikama na račun gušenja opozicije u Rusiji predsjednik Putin je predočio da ne želi da vidi pobunu u Rusiji kao onu na Kapitol hilu u januaru, niti događaje kakvi su doveli do organizovanja pokreta “Crni životi su važni”.

    On je ukazao na sve slične događaje u SAD i podsjetio na odgovor američkih snaga bezbjednosti tokom upada nezadovoljnih pristalica Trampa na Kapitol hil.

    Iako je izrazio sumnju da bi se odnosi SAD i Rusije uskoro mogli vratiti u ravnotežu, Putin je sugerisao da je Bajden iskusan političar s moralnim vrijednostima i neko s kim bi se moglo sarađivati.

    – Sastanak je zapravo bio vrlo efikasan, raspravljali smo o suštinskim pitanjima i na veoma određen način. Cilj je bio da se postigne ruzultat, a jedan od njih je i da se prošire granice povjerenja – rekao je Putin i posebno istakao da je predsjednik Bajden prihvatio da se nastave pregovori na novom sporazumu o kontroli nukleranog naoružanja nakon što postojeći sporazum Novi START prestane da važi 2026. godine.

    Putin je na konferenciji za novinare nakon susreta sa Bajdenom komentarisao raniju reakciju američkog predsjednika koji je potvrdno odgovorio kada je upitan da li smatra da je Putin “ubica”.

    – Uzmimo primer Avganistana. U samo jednom napadu je ubijeno 120 ljudi na jednom vjenčanju. Hajde da pretpostavimo da je to bila greška, jer takve stvari se događaju. Ali šta da kažemo na ubijanje ljudi u Iraku iz helikoptera ili dronova koji su očigledno civili. Šta je to? Ko je odgovoran za to? Ko je ubica – upitao je Putin.

    Mediji su zabilježili tokom kratkog zajedničkog forografisanja dvojice lidera pred početak ražgovora u vili La Granž na Ženevskom jezeru da govor tijela Putina i Bajdena nije odavao naročitu naklonost.

    Ipak, nakon višemjesečne oštre retorike iz Moskve i Vašingtona i uzajamnih optužbi, Putin i Bajden su se rukovali prije početka sastanka.

    Samit u Ženevi pratio je veliki broj novinara i medijskih kuća, a gotovo svi portali prenosili su konferencije uživo i izvještavali iz munuta u minut.

    Nakon sastanka u Ženevi, Putin se vratio u Moskvu, a Bajden u Vašington.