VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Zelenski obećao da će učiniti sve da vrati Krim

    Zelenski obećao da će učiniti sve da vrati Krim

    Ukrajinski predsjednik obećao je u ponedjeljak da će učiniti sve što može kako bi vratio poluotok Krim, koji je pripojen Rusiji prije sedam godina, i pozvao međunarodne saveznike da podrže ove napore.

    Predsjednik Volodimir Zelenski govorio je na samitu Krimske platforme, koji je Ukrajina organizovala da pojača pritisak na Rusiju zbog aneksije 2014.godine koju je veći dio svijeta proglasio nezakonitom. Zbog toga su odnosi Rusije i Zapada na veoma lošem nivou kakav nije bio još od Hladnog rata, piše AP.

    U svom uvodnom izlaganju, Zelenski je obećao “učiniti sve što je moguće kako bi vratio Krim, tako da Krim, zajedno s Ukrajinom, postane dio Evrope”.

    “Za to ćemo upotrijebiti sva moguća politička, pravna i prije svega diplomatska sredstva”, rekao je Zelenski i dodao da Kijevu treba “učinkovita podrška na međunarodnom nivou”.

    Na samitu su učestvovali najviši dužnosnici iz 46 zemalja i blokova, uključujući Sjedinjene Države, Evropsku uniju i Tursku.

    Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov osudio je samit kao “antiruski događaj”.

    Zelenski je optužio da je Rusija Krim pretvorila u “vojnu bazu” i “uporište za Rusiju da pojača svoj uticaj na crnomorsku regiju”. Rekao je da je Moskva utrostručila svoju vojnu prisutnost na Krimu.

    U aprilu je Rusija povećala broj vojnika blizu svojih granica s Ukrajinom, uključujući i Krim, što je izazvalo bijes međunarodne zajednice.

    Na samitu je bilo zastupljeno svih 30 država članica NATO -a.

    “Okupacija Krima dovodi u sumnju učinkovitost cijelog međunarodnog sigurnosnog sistema”, rekao je ukrajinski predsjednik.

    Naglasio je da bez povjerenja u međunarodni sigurnosni sistem niti jedna država ne može biti sigurna da neće postati sljedeća žrtva okupacije.

  • Putin objasnio zašto Rusija neće primati izbjeglice iz Avganistana

    Putin objasnio zašto Rusija neće primati izbjeglice iz Avganistana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin pozvao je danas da se spreči dolazak izbjeglica iz Avganistana, među kojima bi mogli da se kriju “prerušeni borci”, poslije talibanskog preuzimanja zemlje.

    On je na sastanku sa zvaničnicima vladajuće stranke Jedinstvena Rusija rekao da zapadni partneri insistiraju na tome da se prihvate izbjeglice u zemljama centralne Azije dok ne dobiju vizu za SAD ili druge zemlje.

    “Ali ko može da bude sakriven među tim izbjeglicama, kako možemo znati”, pitao je on i ocijenio da bi stotine, odnosno stotine hiljada ili čak milioni ljudi mogli da napuste teritoriju Avganistana.

    Nekoliko bivših sovjetskih republika u centralnoj Aziji dijele granicu sa Avganistanom i Rusijom, ukazao je on i rekao da bi tako – “borci prerušeni u izbjeglice” mogli da stignu na rusku teritoriju, zaključio je Putin, prenosi agencija “Beta”.

    Rusija ne želi te elemente iz Avganistana ili drugih zemalja – istakao je ruski predsjednik i podsjetio da se njegova zemlja godinama borila protiv ekstremističke gerile na Kavkazu.

    Avganistan će biti na dnevnom redu u ponedjeljak na onlajn samitu Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB), vojnog saveza koji okuplja više bivših sovjestskih republika, koji predvodi Rusija.

    Putin je u petak ocijenio da je veoma važno da se spriječi infiltracija terorista iz susjednih zemalja, uključujući onih koji se predstavljaju kao izbjeglice.

  • Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, dobio je podršku Angele Merkel, njemačke kancelarke, i njene vlade u obavljanju njegove dužnosti.

    Iako je i odranije bilo poznato da je upravo najuži krug saradnika Angele Merkel predložio i dogovorio ovo imenovanje s međunarodnim partnerima, činjenica da je Merkelova organizovala zvaničan sastanak, zatim ga na formalan način najavila u medijima i poslije sastanka izdala saopštenje u kojem je eksplicitno potvrdila podršku Šmitu znači ogroman vjetar u leđa Šmitu koji se u BiH suočava s problemima s kojima se nijedan njegov prethodnik nije morao suočavati – blokada i bojkot dijela domaćih političkih snaga i nepriznavanje od strane zvanične Moskve i Pekinga.

    “Deutsche Welle”, njemački servis za inostranstvo koji se finansira iz budžeta Ministarstva spoljnih poslova Njemačke, objavio je zanimljivu analizu u kojoj ističe da će Merkelova u Moskvi, u koju dolazi sutra, tražiti ili podršku Putina za Šmitov mandat ili makar da mu ne smeta u njegovom poslu. Slične ocjene su iznosile i “Nezavisne novine” proteklih sedmica i mjeseci, pozivajući se, uglavnom, na izvore bliske Berlinu.

    “Moskvi je potreban Berlin, koji je ostao među najpouzdanijim, ako ne i jedini, partner unutar Rusiji veoma važne EU. Vladimir Putin mora da bude zahvalan Angeli Merkel zbog uzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Brisela Kremlju. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh: spasavanje gasovoda Sjeverni tok II, što je Berlin uspio da progura, uprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske, s kojom Njemačka takođe ima osjetljive odnose”, navodi DW.

    “Nezavisne novine” su od naših izvora indirektno saznale da će Njemačka od Rusije tražiti pomoć da se umiri nezadovoljstvo u BiH izazvano odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o kažnjavanju negiranja genocida u Krivičnom zakonu BiH.

    Međutim, kako se čini, Rusija je u komfornoj poziciji, jer Šmit neće imati uspješan mandat ako ne dovede za isti sto sve faktore u BiH, čak i ako mu Moskva ne bude pravila direktno probleme na način da osporava njegov legitimitet, s obzirom na to da je jasno da su se Berlin i Brisel odlučili da ne posežu za sankcijama.

    S druge, pak, strane, kao što primjećuje i DW, Rusija i te kako treba Njemačku, i bilo bi iznenađenje ako bi se Rusija oglušila da makar malo pripomogne Šmitu, posebno u kontekstu njemačkih političkih napora na Balkanu, a koji su, prvenstveno, vezani za zajednički ekonomski prostor u regionu od kojeg bi i Moskva mogla imati velike koristi.

    Za Farisa Kočana, političkog analitičara i istraživača na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, prijem za Šmita kod Merkelove je i simboličan povratak Njemačke na zapadni Balkan u institucionalnom smislu, za koju kaže da je još primijećena ne samo kao vodeća država u EU, nego i država koja ima ekonomsku i političku snagu da obezbijedi napredak regiona. I on smatra da će ključ za uspješnost ili neuspješnost Šmitove misije u BiH biti njegova mogućnost da se nametne kao faktor kojeg će prihvatiti svi dijelovi bh. političkog spektra.

    “Pitanje ostaje do koje mjere je funkcija visokog predstavnika bitna bh. društvu i do koje mjere on još uživa legitimitet u društvu za provođenje različitih politika. Od propalih prudskih i butmirskih procesa je sama funkcija visokog predstavnika sve manja i manja u društvu, a i pitanje je kako će Šmit svoja ovlaštenja i mandat iskoristiti da vidi BiH u širem kontekstu, ne samo vezano uz dnevnopolitičku borbu”, ističe Kočan za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da će najbitnije za Šmita biti da obezbijedi da BiH ne bude izolovana u regionu, kroz njeno uključivanje u “mali Šengen”.

    “Ako mu uspije svoj mandat vezati na to da se bavi više ili manje uslovima koje BiH mora doseći da bude spremna za integraciju u EU, onda će vjerovatno biti uspješniji i u odnosima s političkom elitom u BiH. A samu podršku će mu nuditi Njemačka i sigurno i EU, tako da takvi sastanaci ohrabruju, kada dođemo do pitanja bitnosti i funkcije OHR-a u BiH”, smatra on.

  • Rusija će uskoro odobriti petu vakcinu

    Rusija će uskoro odobriti petu vakcinu

    Rusija će uskoro odobriti svoju petu vakcinu potiv korona virusa, najavila je danas direktorka Federalne službe za zaštitu potrošača Ana Popova.

    Rusija je do sada razvila četiri vakcine, a peta je na putu. To će zaustaviti širenje virusa – istakla je Popova, prenosi Tas s.

    Direktor istraživačkog centra Vektor Rinat Maksjutov rekao je ranije da bi nova vakcina protiv kovida-19 mogla da bude odobrena u avgustu.

    Besplatan program vakcinacije svih starijih od 18 godina počeo je širom Rusije 18. januara.

    Rusima su na raspolaganju četiri vakcine: Sputnjik V, EpiVakKorona, KoviVa, kao i Sputnjik lajt koji se prima u jednoj dozi.

  • Lavrov: Kabul miran, Rusija i Zapad moraju raditi zajedno

    Lavrov: Kabul miran, Rusija i Zapad moraju raditi zajedno

    Trenutna situacija u Avganistanu jasno stavlja do znanja da Rusija i Zapad moraju da rade zajedno, izjavio je danas ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov.

    Lavrov je istakao da je situacija postala još jasnija od kako je NATO ishitreno povukao svoje trupe, piše TAS S.

    Uticajni političari, bivši predsjednik Avganistana Hamid Karzai, političar Abdulah Abdulah i bivši premijer Gulbudin Hikmatjar okupili su koordinaciono vijeće za mirnu smjenu vlasti talibanima, dok u međuvremenu zapadne zemlje evakuišu svoje državljane i diplomatsko osoblje iz Avganistana.

    Lavrov je danas takođe rekao da je situaciju u Kabulu prilično mirna, i da militantski talibani, koje Rusija smatra teroristima, obezbeđuju red i mir, piše TAS S.

    “Takođe vidimo poztivne procese na ulicama Kabula, gdje je situacija prilično mirna i talibani efikasno održavaju red”, rekao je Lavrov.

  • Lavrov: EU ima volju za međusobno priznavanje kovid-pasoša

    Lavrov: EU ima volju za međusobno priznavanje kovid-pasoša

    Evropska unija je u razgovorima sa Rusijom o međusobnom priznavanju kovid-pasoša pokazala političku volju da se to pitanje rješi, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “U toku su sadržajni i profesionalni razgovori o međusobnom priznavanju kovid-sertiikata i izražena je politička volja da se to pitanje rješi”, rekao je Lavrov, prenosi TAS S.

    On je objasnio da je u razgovorima koje sa EU vode rusko ministarstvo zdravlja i ruski centar Gamaleja ostalo da se rješi nekoliko pravnih i tehničkih pitanja, kao što su zaštita ličnih podataka i tehnička kompatibilnost procedura.

    Dodao je da je to pitanje prvi prioritet i istakao da je ruska strana spremna da nastavi “ovaj pragmatični i profesionalni dijlog”.

    “Nadamo se, međutim, da će odlaganja koja su jasno političke prirode, konačno prestati i da ćemo postići sporazum u interesu ruskih građana i građana EU”, zaključio je Lavrov.

  • Rusi tvrde da je NASA-ina astronautkinja namjerno oštetila ISS

    Rusi tvrde da je NASA-ina astronautkinja namjerno oštetila ISS

    Ruska novinska agencija TASS, koja ima podršku vlade Rusije, iznijela je prilično ozbiljne optužbe protiv NASA-ine astronautkinje Serene Aunon-Chancellor.

    TASS je naveo da je astronautkinja doživjela emotivni slom na ISS-u te da je oštetila rusku letjelicu Soyuz 2018. godine, zbog čega je došlo do curenja kisika. To je navodno učinila kako bi se ranije vratila na Zemlju.

    NASA je ubrzo odgovorila saopćenjem u kojem je podržala astronautkinju.

    “NASA-ini astronauti, uključujući i Serenu Aunon-Chancellor, izuzetno su poštovani i služe svojoj zemlji te daju nemjerljiv doprinos agenciji. Stojimo iza Serene i njenog profesionalnog rada. Ne vjerujemo da ima kredibiliteta u optužbama”, poruka je iz američke svemirske agencije.

    Potom se oglasio i NASA-in administrator Bill Nelson.

    “Slažem se u potpunosti sa sa saopćenjem i u potpunosti podržavam Serenu. Uvijek ću stati iza naših astronauta”, naveo je on na Twitteru.

    Međutim, moguće je da u ovoj priči ima “nečega” jer je u saopćenju navedeno da “agencija neće govoriti o medicinskim informacijama članova posade kako bi zaštitila njihovu privatnost”.

    To bi moglo značiti da je astronautkinja zaista doživjela emotivni slom o čemu NASA ne želi govoriti, ali se postavlja pitanje da li je odgovorna za štetu na ISS-u.

    Glasine o tome da su američki astronauti odgovorni za rupu u letjelici Soyuz kruže već drugo, no NASA ih je odbacivala.

    Agencija je obaviještena kada je došlo do curenja te je detektovala pad pritiska u svemirskoj stanici. Potom je navodno ustanovila precizne lokacije američkih astonauta u vrijeme otkrivanja curenja te nijedan od njih nije bio blizu ruskog segmenta gdje je spojen Soyuz. Ruski zvaničnici nisu bili zadovoljni objašnjenjem.

  • Oglasila se Moskva o Avganistanu

    Oglasila se Moskva o Avganistanu

    Rusija poziva sve strane koje su uključene u avganistanski sukob da se uzdrže od upotrebe nasilja, rekao je danas ambasador Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebeznja.

    “Pozivamo sve avganistanske strane koje su uključene u napore za rješavanje nasilja da se uzdrže od neprijateljstava i da promovišu mirno rješenje”, rekao je Nebeznja na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, prenosi agencija Tass.

    Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebeznja je apelovao da se ne podlegne panici u vezi sa situacijom u Avganistanu.

    “U ovom trenutku smatramo da ne bi trebalo da podlegnemo panici, jer je važno da je spriječeno da dođe do masovnog krvoprolića među civilnim stanovništvom”, rekao je on.

    Nebeznja je na sastanku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kazao da Rusija pažljivo prati situacija koja se brzo mijenja u Avganistanu, gdje su talibani u nedjelju zauzeli glavni grad Kabul i preuzeli vlast u zemlji.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Entoni Blinken razgovarali su telefonom o situaciji u Avganistanu, saopštilo je danas rusko ministarstvo spoljnih poslova.

    Kako se navodi, telefonskim razgovorom dvojice diplomata dogovoren je nastavak konsultacija s Kinom, Pakistanom i Ujedinjenim nacijama, prenio je Rojters.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov telefonski je razgovarao i s kineskim ministrom spoljnih poslova Vang Lijom o političkoj koordinaciji zbog situacije u Avganistanu i njenih implikacija na region, kako je saopštilo Ministarstvo.

    Ruska ambasada u Kabulu proverava sigurnost pre evakuacije
    Ruska ambasada u Kabulu zabranila je svom osoblju da juče i danas napuste teriroriju misije, rekao je ruski ambasador u Avganistanu Dmitrij Žirnov za radio Eho Moskva.

    Ambasador je kazao da namjerava da se “provoza po gradu” zajedno sa predstavnicima talibana kako bi se uvjerili da je situacija sigurna, navodi Tass.

    Talibani su u odgovoru na upit predložili da krenu bilo kojom rutom uz diskreciono pravo Ambasade da je izabere, kazao je diplomata.

    Militanti talibanskog radikalnog pokreta ušli su juče u Kabul bez da su naišli na otpor i za nekoliko sati su preuzeli potpunu kontrolu nad glavnim gradom.

    Predsjednik Avganistana Ašraf Gani napustio je zemlju dok zapadne zemlje evakuišu svoje državljane, osoblje ambasada i saradnike.

    Agencija podsjeća da je Vrhovni sud Rusije proglasio talibane terorističkom organizacijom 2003. godine.

  • Lavrov: Krim je ruska teritorija i dio saveza sa Bjelorusijom

    Lavrov: Krim je ruska teritorija i dio saveza sa Bjelorusijom

    Krim je kao ruska oblast dio Saveza Rusije i Bjelorusije, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je novinarima u Sudaku rekao da je Krim dio Saveza i da je to predviđeno ruskim zakonima.

    Izjave Lavrova su komentar na raniji komentar predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka da je spreman da prizna prisajedinjenje Krima Rusiji nakon što to učini posljednji ruski oligarh.

    “Naš Sporazum o Savezu Rusije i Bjelorusije stupio je na snagu 1999. godine. Prema tom sporazumu, Savez uključuje teritoriju Republike Bjelorusije i Ruske Federacije u skladu sa zakonima tih država. Prema našim zakonima, Krim je dio Rusije, a samim tim i pomenutog saveza”, naglasio je Lavrov.

    Nakon državnog udara u Ukrajini u februaru 2014. godine, vlasti Krima i grada Sevastopolja održale su referendum o prisajedinjenju Krimskog poluostrva Rusiji. Za prisajedinjenje glasalo je 96,7 odsto glasača na Krimu, a u gradu Sevastopolju 95,6 odsto, uz odziv glasača od 80 odsto.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je 18. marta sporazum o prisajedinjenju, koji je tri dana kasnije ratifikovala Federalna skupština Ruske Federacije, podsjeća TASS.

    Kijev odbija da prizna da je Krim dio Rusije.

  • Srušio se helikopter sa turistima, u njemu bila i beba

    Srušio se helikopter sa turistima, u njemu bila i beba

    Dve osobe teško su povredjene kada se helikopter Mi-8 sa 13 turista i tri člana posade rano jutros srušio na poluostrvu Kamčatka, na dalekom istoku Rusije.

    z Direkcije Ministarstvo za vanredne situacije saopšteno je da je na mestu nesreće pronađeno devet osoba, od kojih su dve povređene, dok je kompanija “Vitiaz-Aero”, u čijem je vlasništvu helikopter, izvestila o sedam preživelih.

    Prema preliminarnim podacima, nesreća se dogodila na području rezervata prirode Kronotski, kada je letelica u kojoj su bili turisti iz Moskve i Sankt Peterburga pala u Kurilsko jezero.

    Prema izvorima agencije RIA novosti, helikopter se nalazi na dubini od 100 metara.

    Sagovornik agencije rekao je da je u helikopteru bilo i jedno dete. “Prema preliminarnim podacima, dve osobe su u teškom stanju. Ostali podaci se proveravaju”, rekao je izvor RIA novosti.

    Ministarstvo za vanredne situacije navelo je da je 45 ljudi uključeno u operacije traganja i spasavanja.

    Ministarstvo zdravlja Kamčatske oblasti je saopštilo da su na mesto nesreće poslata kola hitne pomoći.

    Hitne službe su navele da spasilački avion nije mogao da sleti na mesto dogadjaja zbog magle.

    Pokrenuta je istraga zbog kršenja pravila bezbednosti saobraćaja i rada vazdušnog transporta, a regionalno tužilaštvo počelo je proveru sprovođenja zakona o turističkim uslugama.