Rusko ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je NATO i EU da urgiraju da Priština povuče svoje policijske snage sa severa Kosova i tako spreči dalju eskalaciju.
Prethodnih dana, patrole Kfora stigle su na Jarinje, na administrativnu liniju na severu Kosova, kako bi osigurale slobodu kretanja
Rusija će pokazati mudrost u odabiru načina na koji bi mogla da odgovori na potencijalne sankcije SAD usmjerene protiv 35 visokih ruskih zvaničnika i biznismena, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitri Peskov.
Moramo da odgovorimo mudro. Siguran sam da će predsjednik Vladimir Putin pokazati takvu mudrost, kada god bude potrebno – rekao je Peskov za TV kanal “Rosija-1”, prenosi TAS S.
Sankcije protiv 35 ruskih državljana odobrio je Predstavnički dom američkog Kongresa, ali one još nisu stupile na snagu, jer mora da ih odobri administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena.
Peskov je rekao da će reakcija ruskog predsjednika na eventualno uvođenje sankcija biti “uglavnom predvidljiva”, jer je teško razumjeti razloge za ovakav trend, “posebno nakon onoga što je rečeno na sastanku Putina i njegovog američkog kolege Bajdena na samitu u Ženevi u junu.”
– Ovo se apsolutno kosi sa rezultatima samita – kazao je Peskov.
Tri ruska borbena aviona Su-35S ispratili su američki strateški bombarder B-52H koji se približavao granici Rusije u Tihom okeanu, javila je danas RIA “Novosti”, pozivajući se na Ministarstvo odbrane Rusije.
U saopštenju se navodi da se bombarder kasnije udaljio od granice, dok su se ruski avioni vratili u svoje baze.
Iz Ministarstva odbrane naglašeno je da je bombarder presretnut prije nego što je mogao da pređe rusku granicu, kao i da su se vazdušne snage Rusije u potpunosti pridržavale međunarodnih vazduhoplovnih zakona u pratnji američkih aviona.
Zemlje NATO rutinski šalju svoje avione i bespilotne letjelice u patrole blizu ruskih granica, posebno zapadnih granica zemlje.
Rusko vazduhoplovstvo, zauzvrat, redovno šalje svoje lovce da odbiju one avione koji se previše približe granici.
Kremlj je više puta osuđivao ponašanje NATO aviona.
Bivši pripadnik tajne službe KGB-a iz Lenjingrada, današnjeg Sankt Peterburga, određuje sudbinu Rusije već više od dvadeset godina, vodeći je uspješno kao predsjednik ili premijer kroz razne geopolitičke igre i sporadične oružane sukobe.
Naravno, riječ je o harizmatičnom Vladimiru Putinu koji je spletom nekih čudnih okolnosti nakon svoje višegodišnje špijunske karijere u Istočnoj Njemačkoj došao do fotelje u Kremlju, te iz korijena preporodio ovu posrnulu zemlju, vratio joj ponos, ali i snagu koju je nekada imala.
Sudeći prema posljednjim izborima za državnu Dumu, održanim tokom prošle sedmice, Putin i njegova Jedinstvena Rusija vladaće i dalje suvereno ovom ogromnom i resursima bogatom zemljom, jer je ova partija osvojila gotovo 50 odsto glasova, dva i po puta više od svog najljućeg političkog protivnika – komunista.
Ako se ovome doda da je on u aprilu ove godine potpisao i zakon koji mu omogućava da još dvaput bude biran za predsjednika države, to znači, ako se ponovo kandiduje na izborima 2024. i 2030. godine i bude izabran, da bi vladao sve do 2036. godine, čime bi postao najdugovječniji vladar u istoriji savremene Rusije.
Putin, koji je, inače, nosilac crnog pojasa u džudu, te za mnoge predstavlja simbol dviju suštinskih karakteristika ove borilačke vještine – lukavstva i snage, već je “nadživio” trojicu papa, ali i isto toliko američkih predsjednika, te pet premijera Velike Britanije.
Aktuelni ruski predsjednik nikada nije krio svoju namjeru da ponovo uspostavi rusku moć nakon godina poniženja koje je ova zemlja pretrpjela od strane SAD i NATO saveznika. Pamti se njegova čuvena izjava iz 2005. da je propast Sovjetskog Saveza “jedna od najvećih geopolitičkih katastrofa u 20. vijeku”.
A kako je uopšte izgledao ovaj politički uspon bivšeg KGB-ovca? Rođen je 7. oktobra 1952. Studirao je pravo, a poslije završetka fakulteta pristupio je KGB-u. Nakon “stažiranja” u Drezdenu vraća se u zemlju i devedesetih počinje da radi u rodnom gradu kao pomoćnik gradonačelnika Anatolija Sobčaka, koji mu je predavao pravo na fakultetu. Tokom vladavine Borisa Jeljcina 1997. godine dolazi u Kremlj, te ubrzo postaje šef Federalne službe bezbjednosti, a zatim godinu dana kasnije i premijer. Nova godina 1999. – Jeljcin podnosi ostavku i imenuje ovog radoholičara, kako ga je opisala supruga Ljudmila, za vršioca dužnosti predsjednika. Glatko je pobijedio na predsjedničkim izborima u martu 2000. Od tada pa do danas on suvereno i čvrstom rukom vlada ovom zemljom. Tokom svih ovih godina uspio je zemlju oteti iz ruku oligarha naredivši im da kapital koji čuvaju širom svijeta vrate i ulože u Rusiju. Nije podnosio nerad, bahatost i prosječnost, te je oživio vjerovatno i najmoćnije rusko ekonomsko i političko oružje, kompaniju “Gasprom”, postavljajući na čelo ove najmoćnije gasne kompanije u svijetu ljude od povjerenja.
Uspio je da zemlju i duhovno izdigne i vojno je ojača. Za većinu Rusa životni standard se popravio, i to drastično. U društvu se osjetila stabilnost. Ali cijena toga, po mišljenju zapadnih medija, bila je urušavanje ruske krhke demokratije. Doduše, ima i onih koji drugačije misle, poput poznatog američkog reditelja Olivera Stouna koji je istakao kako je Vladimir Putin, u stvari, spriječio da se Rusija pretvori u američkog “vazala”.- Da nije bilo njega, Rusija bi bila uništena – rekao je Stoun jednom prilikom i istakao kako to ne bi bilo dobro za cijeli svijet, pa i same SAD, jer bi postajale sve “moćnije i sve bi se pretvorilo u tiraniju”.
Realno sagledavajući stvari, Putin je, u stvari, uspio da povrati značajan dio uticaja koji je nestao nakon raspada SSSR-a, a što je rezultovalo i jačanjem veza sa Kinom, priključenjem Krima Rusiji, promjenom situacije u Siriji, ali i prodajom oružja Turskoj, koja ulazi u NATO.
Ipak, kao glavno dostignuće ruskog predsjednika analitičari smatraju njegovu sposobnost da poveća geopolitički uticaj Rusije sa, za američke uslove, skromnim budžetom.
Moskva očekuje da će Vašington napustiti upotrebu sile i druge metode nametanja svog razvojnog modela drugima, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na Generalnoj debati 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
On je u subotu rekao da Rusija podržava uzajamno priznavanje vakcina protiv kovida 19 koje se odobravaju na državnom nivou, preneo je TAS S.
Što se tiče kontorle naoružanja, Lavrov je rekao da bi rješenje koje bi bilo prihvatljivo i za Rusiju i za SAD moglo da bude postignuto ako postoji dobra volja za to.
“Velika očekivanja povezana su i sa izgledima rusko-američkog dijaloga o budućnosti kontrole naoružanja, o čijem početku je pregovarano na rusko-američkom samitu u Ženevi. Imajući dobru volju, sasvim je realno postići međusobno prihvatljiva rješenja”, smatra on.
Prema njegovim riječima, predstojeći Samit demokratija, koji je inicirao Vašington, označiće korak ka podjeli međunarodne zajednice na “nas” i “njih”.
“Inicijativa Sjedinjenih Američkih Država da se održi Samit demokratija je još jedan primjer toga. Vašington će sigurno biti taj koji će izabrati učesnike događaja, polažući pravo da odlučuje koje zemlje ispunjavaju demokratske standarde. U stvari, inicijativa je u skladu sa duhom Hladnog rata, jer je to proglašavanje novog krstaškog rata protiv svih onih koji ne dijele te ideje”, naglasio je Lavrov.
On je kazao da Rusija poziva Savjet bezbjednosti UN da se prilagodi realnosti policentričnog svjetskog poretka, proširujući ga azijskim i latinoameričkim zemljama.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan je uoči sastanka sa Vladimirom Putinom u Sočiju izjavio da očekuje “drugačiji pristup Rusije prema Siriji“.
“Sirijski režim (predsjednika Bašara Asada) faktički predstavlja prijetnju za južne dijelove naše zemlje. Od Rusije, kao prijateljske zemlje, očekujem solidarnost i drugačiji pristup Siriji”, rekao je Erdoan.
Kako je dodao, “ima ozbiljna očekivanja od pregovora sa Putinom o Siriji“.
Takođe je naglasio da “Ankara teži da podigne bilateralne odnose sa Rusijom na kvalitativno novi nivo“.
Lideri Rusije Vladimir Putin i Turske Redžep Tajip Erdoan sastaće se 29. septembra u Sočiju. Kako je precizirao turski predsjednik, sa Putinom će, između ostalog, razgovarati i o “rusko-turskim odnosima i situaciji u Siriji“.
S tim u vezi, dodao je da računa na to da će nakon sastanka s ruskim kolegom “biti donijeta važna odluka“ sa stanovišta bilateralnih odnosa koji će zatim “ući u aktivniju fazu“, piše B92.
Kabinet šefa crnogorske države reagovao je na današnju izjavu portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove saopštenjem u kojem se poručuje da je sramotan način na koji se Rusija ophodi prema Crnoj Gori i njenom predsjedniku.
Zaharova je ranije danas izjavila da su optužbe Ðukanovića na račun zvanične Moskve i Ruske pravoslavne crkve, njegov pokušaj da se vrati na vlast.
Reagujući na optužbe šefa crnogorske države, ocijenila je da grupa oko Ðukanovića uporno nastavlja da igra na crkvenu kartu, a da je cilj unijeti zabunu, podijeliti Crnogorce na prijatelje i neprijatelje i podići stepen napetosti u društvu u cilju obnove vlasti pod njegovim pokroviteljstvom.
Ukazala je da se istovremeno marljivo skriva činjenica da je pod prethodnom vladom, koja je bila usmjerena na takozvani evroatlantski izbor, ignorisano mišljenje značajnog dijela stanovništva Crne Gore, prenijele su RIA Novosti.
Kabinet Ðukanovića saopštio je u nedjelju da Rusija i Ruska pravoslavna crkva destabilizuju Crnu Goru u pokušaju da udovolji “imperijalnim ambicijama” zvanične Moskve i “velikosrpskim ambicijama Beograda”.
“Ponovo iz Moskve stižu izjave, u kojima se odomaćila riječ ‘sramota’. Riječ koja najbolje odgovara onome što čine predstavnici i svjetovne i duhovne vlasti Rusije, nastavljajući sve otvorenije da se miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore, uz grubo klevetanje šefa prijateljske države. Izmišljajući pritom da većina građana Crne Gore podržava SPC”, navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Ne mogu, kažu, da sakriju u stvari koliko ih boli “takozvana” evroatlantska orijentacija Crne Gore.
Ali im, dodaju, ne smeta što su “srpski patrijarh i srpski mitropolit dostavljeni na Cetinje helikopterom NATO snaga, prikriveni pancir ćebetom”.
“Tu akciju, eto, podržava i Rusija”, navodi se u saopštenju i dodaje da će “istorija one koji su za to odgovorni smestiti upravo na te stranice”.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da su optužbe crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića na račun Rusije o miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore pokušaj obnove vlasti pod pokroviteljstvom Đukanovića.
Zaharova je ocijenila da grupa oko crnogorskog predsjednika uporno nastavlja da igra na crkvenu kartu, a da je cilj unijeti zabunu, podijeliti Crnogorce na prijatelje i neprijatelje i podići stepen napetosti u društvu u cilju obnove vlasti pod pokroviteljstvom Đukanovića, prenosi RIA Novosti.
Ukazala je da se istovremeno marljivo skriva činjenica da je pod prethodnom vladom, koja je bila usmjerena na takozvani evroatlantski izbor, ignorisano mišljenje značajnog dijela stanovništva Crne Gore.
Zaharova je ukazala da je takav prezriv odnos prema sopstvenom narodu postao izvor problema, a ne miješanje spolja.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u nedjelju je optužio Rusiju i Rusku pravoslavnu crkvu za revizionizam i destabilizaciju Crne Gore u, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, pokušaju da udovolji “imperijalnim ambicijama” zvanične Moskve i “velikosrpskim ambicijama Beograda”.
Pucnjava na Univerzitetu u Permu, gdje je ubijeno šest ljudi, velika je tragedija za čitavu zemlju, rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin i uputio saučešće porodicama žrtava.
“Svjestan sam da nikakve riječi ne mogu da ublaže bol zbog gubitka, naročito kada govorimo o mladim ljudima koji su tek počinjali svoje živote. Ovo je velika tragedija ne samo za porodice koje su izgubile svoju djecu, nego i za čitavu zemlju”, rekao je Putin.
On je dodao da će nadležne službe uložiti maksimalne napore da istraže uzroke ovog zločina, prenio je TASS.
Rano jutros, lokalni mještanin star 18 godina pucao je na Državnom nacionalniom istraživačkom univerzitetu u Permu. Ministarstvo zdravlja je saopštilo da je ubijeno šest osoba.
Istražna komisija je objavila da je ubijeno ili ranjeno ukupno 28 osoba. Otvorena je krivična istraga prema optužbi za ubistvo dvoje ili više ljudi. Napadač je identifikovan kao student Univerziteta. On je ranjen u razmjeni vatre sa policijom, a potom je priveden.
SAD su saopštile da “ne priznaju izbore za rusku Dumu na suverenoj ukrajinskoj teritoriji” jer smatraju da je Rusija “onemogućila svojim građanima da iskoriste građanska i politička prava” tokom nedavnog glasanja.
“Izbori za Dumu od 17. do 19. septembra u Ruskoj Federaciji održani su pod uslovima koji nisu u skladu sa slobodnim i poštenim procedurama”, saopštio je portparol Stejt departmenta Ned Prajs.
On kaže da SAD “ne priznaju održavanje izbora za rusku Dumu na suverenoj ukrajinskoj teritoriji i ponavljaju da bezrezervno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine”.