Oznaka: Rusija

  • Na kolenima pred Moskvom; okret ka Zapadu im se obija o glavu?

    Na kolenima pred Moskvom; okret ka Zapadu im se obija o glavu?

    Moldavija je uključila alarm za uzbunu zbog situacije na gasnom tržištu, ali ministar spoljnih poslova Niku Popesku, uprkos svemu, pokušava da ostane pozitivan.

    “U ponedeljak je naša zemlja ušla u istoriju. Prvi put je Moldavija kupila gas od izvora koji nije ruski Gasprom”, kazao je on, prenosi BBC.

    Naime, isporuka gasa iz poljskog PGNiG iznosila je milion kubnih metara. Ali… Moldaviji će biti potrebne mnogo veće količine ako Gasprom uradi ono što je pretio – zatvori slavine za gas.

    Do sada je 100% gasa Moldavije dolazilo iz Rusije. Međutim, ugovor o snabdevanju istekao je krajem septembra. Gasprom je podigao cenu, a Moldavija je odbila da je plati. U nedostatku novog sporazuma, ruski energetski gigant je smanjio zalihe, što je navelo Moldaviju da proglasi 30-dnevno vanredno stanje. Gasprom je potom optužio Moldaviju da “izaziva krizu” i zahtevao otplatu duga od 709 miliona dolara, što Moldavija osporava.

    U međuvremenu, pregovori se nastavljaju. Moldavski zvaničnici kažu da bi želeli da potpišu novi ugovor sa Gaspromom, ali samo ako uslovi budu povoljni.

    Ako ne bude dogovora sa Rusijom, da li bi Moldavija, jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja, mogla da kupuje dovoljno gasa negde drugde, pita se u tekstu BBC-ja.

    “To je najgore vreme za gasnu krizu. Cene su više nego ikad. Vidimo urušavanje tržišta na globalnom nivou. Ali imali smo podršku. Poslednjih godina Rumunija je izgradila novi gasovod do Moldavije, a takođe smo imali nekoliko saveta od Evropske unije o tome kako diverzifikovati snabdevanje zemlje gasom u roku od nekoliko dana“, priznaje Popesku.

    Nekada u orbiti Moskve, u poslednje vreme Moldavija se sve više naginje od Rusije ka Zapadu. Rukovodstvo zemlje je sada proevropsko i podržava bliže veze sa EU, a mnogi sumnjaju da je gasna kriza način na koji Kremlj izražava svoje neodobravanje.

    Zelenski optužio Rusiju za organizovanje gasne krize: “Agresija na EU”

    “Ove godine smo imali parlamentarne izbore i proruska stranka je izgubila. Sada imamo prozapadnu stranku na vlasti. Dakle, Rusija je promenila svoj pristup snabdevanju gasom. Kremlj želi da kazni moldavski narod zato što je glasao protiv proruske stranke. To je čista politika”, kaže Sergiju Tofilat, bivši savetnik predsednika Moldavije za energetiku.

    Vladimir Putin, dodaje, pokušava da zadrži bivše sovjetske zemlje u zoni uticaja Kremlja.

    “Ne želimo da ostanemo na kolenima pred Moskvom. Moramo reći ‘ne’ ruskoj uceni i sada imamo priliku da se oslobodimo ruskog uticaja u Moldaviji”, naveo je Tofilat.

    Sa druge strane, Kremlj poriče da koristi energente kao oružje. Predsednik Putin je nedavno odbacio tu sugestiju kao “potpunu besmislicu, budalaštinu i politički motivisano brbljanje”.

    Moldaviji, međutim, smanjenje uticaja Rusije neće lako pasti. U energetskom smislu, Moldavija je blisko povezana sa Moskvom. Ne samo da je zemlja 100% zavisna od ruskog gasa, već je i njihova gasna kompanija Moldovagaz u većinskom vlasništvu Gasproma. A više od 80% električne energije u Moldaviji dolazi iz elektrane u vlasništvu Rusije u Pridnjestrovlju (separatističkom regionu Moldavije, koji ekonomski, politički i vojno podržava Moskva), napominje britanski medij.

    Ako razmišljate o pregovorima o gasu kao igri pokera, onda Rusija ima prilično “jaku ruku”. Ali Pridnjestrovlje bi se mogao pokazati kao slaba tačka za Moskvu.

    “Gaspromu je potreban gasni ugovor sa Moldavijom kako bi mogao da snabdeva gasom i otcepljeni region”, kaže Sergiju Tofilat.

    Napominje da je Gasprom javno preduzeće, sa akcijama koje se kotiraju na berzi.

    “Ne može sebi da dozvoli da potpiše ugovor sa snabdevačem koji nije zvanično priznat”. dodao je.

  • Njemačka: Trasport gasa “Sjevernim tokom 2” ne ugrožava nikoga

    Njemačka: Trasport gasa “Sjevernim tokom 2” ne ugrožava nikoga

    Trasport ruskog gasa u Njemačku preko kontroverznog gasovoda “Sjeverni tok 2” neće ugroziti snabdijevanje najvećih evropskih ekonomija, ni Evropsku uniju, saopštilo je danas ministarstvo ekonomije Njemačke.

    Iako je gasovod spreman da isporučuje gas, još nedostaje sertifikat Federalne agencije njemačke (gasne) mreže, a analiza ministarstva je ključni uslov da to regulatorno tijelo nastavi proces sertifikovanja, prenio je Rojters.

    “U svojoj analizi Savezno ministarstvo privrede zaključilo je da izdavanje sertifikata ne ugrožava sigurnost snabdijevanja gasom Njemačke i Evropske unije”, navodi se u saopštenju ministarstva.

    Takođe se predočava da je ministarstvo dostavilo svoju analizu regulatornom tijelu nakon razgovora sa susjednim zemljama EU i dodaje da su Italija, Austrija, Poljska, Češka, Mađarska, Estonija, Letonija i Litvanija dobile priliku da učestvuju u konsultacijama.

    Njemački regulator ima rok do početka januara da sertifikuje gasovod, ali bi odluku mogao donijeti i ranije.

    Nakon što regulatorno tijelo da svoju preporuku taj dokument se šalje Evropskoj komisiji koja ima rok od dva mjeseca da se izjasni.

  • Rusi sprečili otmicu: Akcija na Atlantiku

    Rusi sprečili otmicu: Akcija na Atlantiku

    Rusko ministarstvo odbrane objavilo je snimak koji prikazuje kako marinci ruskog vojnog broda oslobađaju civilni teretni brod od pirata u Gvinejskom zalivu.

    Na video-snimku se vidi jedinica marinaca iz razarača “Viceadmiral Kulakov” kako se iskrcava na kontejnerski brod “Lucija” i pregleda plovilo, prenosi ruska agencija TAS.

    Kako je ranije saopštilo rusko Ministarstvo odbrane, brod “Lucija” pod zastavom Paname, koji je išao iz Toga za Kamerun, napali su pirati u Gvinejskom zalivu.

    Nakon što je primio signal za pomoć, ruski ratni brod je poslao helikopter sa odredom marinaca da oslobodi brod.

    Pirati su pobegli sa teretnog broda nakon što se helikopter približio brodu.

    Kasnije se na teretni brod iskrcao antiteroristički odred sa ruskog ratnog broda oslobodio posadu i pregledao brod.

  • Roboti na točkovima počeli dostavljati poštu u Moskvi

    Roboti na točkovima počeli dostavljati poštu u Moskvi

    Flota robota na točkovima, koji se nazivaju i roverima, izašla je na ulice Moskve u Rusiji kako bi dostavljala poštu.

    Testiranje robota je započelo danas kao partnerski projekt nacionalne pošte i tehnološkog konglomerata Yandexa, a na ulicama su se našli roboti veličine putnog kofera, koji se kreću pomoću šest točkova. Ovi roboti zahvaljujući AI tehnologiji mogu dostavljati poštu u radijusu od dva kilometra oko određenih pošti u Moskvi.

    Stanovnici će u prvoj fazi moći izabrati robota kao opciju za dostavu, a na raspolaganju će ih biti ukupno 26. Oni koji ih odaberu moći će pratiti njihovo kretanje sve do svog doma zahvaljujući kodu.

    Yandex već koristi 50 rovera za servis GrubHub u cilju dostave hrane na Univerzitetu Ohio u SAD-u.

    Ruska pošta je 2018. godine pokušala obaviti prvi let dronom na Sibiru, ali je završen katastrofom jer je dron udario u zid nekoliko trenutaka nakon polijetanja.

    Četiri godine ranije je ruska pizzerija Dodo Pizza počela koristiti dronove za dostavljanje narudžbi u gradu Syktyvkaru. Tokom testnog leta je hrana dostavljena za 30 minuta.

    U SAD-u brojni lanci restorana i drugi biznisi eksperimentišu s automatizacijom u proizvodnji i logistici kako bi kompenzirali nedostatak ljudskih radnika.

  • Lavrov: Odnosi nisu katastrofalni, jer ih nema

    Lavrov: Odnosi nisu katastrofalni, jer ih nema

    Odnosi NATO saveza i Rusije ne mogu se nazvati katastrofalnim, jer nikakvi odnosi i ne postoje, rekao je danas šef ruske diplomatie Sergej Lavrov poslije razovora sa norveškom koleginicom Aniken Huitfeld.

    “Odnosi između Rusije i NATO-a ne mogu se nazvati katastrofalnim zato što samo ono što zaista postoji može da se nazove katastrofalnim. Mi nemamo odnose sa NATO savezom”, rekao je Lavrov, prenio je TASS.

    NATO je 6. oktobra objavio odluku o smanjenju ruske misije pri ovoj organizaciji sa 20 na 10 ljudi i poništio akreditacije deset diplomata.

    Alijansa je saopštila da ruske diplomate trebaju da napuste Brisel prije kraja ovog mjeseca.

    Lavrov je izjavio ranije da će Rusija 1. novembra suspendovati stalnu misiju pri Alijansi.

    Osim toga, Rusija će istog dana suspendovati i Kancelariju NATO saveza za informisanje u Moskvi i Alijansinu vojnu misiju za vezu.

  • Rusija: Nedopustiva demonizacija srpskog naroda u BiH

    Rusija: Nedopustiva demonizacija srpskog naroda u BiH

    Rusija je zabrinuta nepovoljnim trendom razvoja situacije u BiH i poziva da se obustavi destruktivno miješanje u poslove ove zemlje, saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova Rusije.

    • Zabrinuti smo nepovoljnim trendom razvoja unutarpolitičke situacije u BiH. Nova spirala međunacionalne napetosti u zemlji, izazvana neodgovornim postupcima bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, dobija razmjere bez presedana, stvara potencijalnu prijetnju stabilnosti i bezbjednosti u BiH i na cijelom Balkanu – navodi se u komentaru koji je objavljen na sajtu MIP-a.

    Rusko Ministarstvo smatra nedopustivim i očiglednim antidejtonski karakter politike demonizacije srpskog naroda u BiH, koju uporno sprovode određene snage u okviru BiH, kao i iz inostranstva.

    • Pozivamo da se hitno prekine destruktivno miješanje u unutrašnje stvari suverene zemlje. Želja da se iskoristi mehanizam Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira za rejšavanje pitanja koja se ne tiču Dejtona nanosi očiglednu štetu ovoj višestranoj instituciji koja je u posljednje vrijeme bila u značajnom stepenu diskreditovna kršenjima prakse konsenzusa u toj djelatnosti – dodali su u MIP Rusije.
  • Rusija može da potopi Japan?

    Rusija može da potopi Japan?

    Kineski stručnjaci portala “Baijiahao” pripremili su materijal u kojem su razmotrili hipotetičku mogućnost vojnog sukoba između Rusije i Japana.

    Kako kažu, to je poslednja, ali ipak moguća opcija, jer su odnosi dveju zemalja pogoršani od kada je Japan dobio novog premijera.

    U članku se navodi da bi Rusija mogla u sukobu da upotrebi novi borbeni sistem “Sarmat”, koji je na Zapadu poznat pod nazivom “Satana 2”.

    Domet leta raketa tog sistema je 16.000 kilometara. “Ruske interkontinentalne balističke rakete imaju zastrašujuću moć”, piše kineski portal.

    Autori članka su u četiri reči opisali posledice “napada Rusije na japansku teritoriju”: “Japan će završiti pod vodom”.

    Oni dodaju da Tokio ne bi trebalo da računa na pomoć američkog sistema za protivraketnu odbranu.

    Ranije je novi premijer Japan Fumio Kišida izjavio da se suverenitet Tokija proteže na južna Kurilska ostrva.

    S tim u vezi, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija nije saglasna sa izjavom novog japanskog premijera Fumio Kišida na temu Kurilskih ostrva, jer su ta ostrva teritorija Ruske Federacije.

    U sporu oko Kurilskih ostrva Japan pretenduje na ostrva Kunašir, Šikotan, Iturup i Habomai, pozivajući se na bilateralni Traktat o trgovini i granicama iz 1855. godine.

    Tokio je vraćanje tih ostrva postavio kao uslov za zaključivanje mirovnog sporazuma s Ruskom Federacijom, koji nakon Drugog svetskog rata nije bio potpisan.

    Sovjetski savez i Japan potpisali su 1956. godine Zajedničku deklaraciju u kojoj je Moskva pristala da razmotri mogućnost predaje Japanu ostrva Habomai i Šikotan nakon zaključivanja mirovnog sporazuma, a sudbina Kunašira i Iturupa nije pomenuta.

    Stav Moskve zasniva se na tome da su Južni Kurili ušli u sastav Sovjetskog saveza nakon Drugog svetskog rata i da ruski suverenitet nad njima, koji ima odgovarajuće međunarodno-pravne osnove, nije dovođen u pitanje.

    Nakon sastanka lidera Rusije i Japana u Singapuru 14. novembra 2018. tadašnji japanski premijer Šinzo Abe je izjavio da su se strane dogovorile da ubrzaju proces pregovora o mirovnom sporazumu zasnovanom na Zajedničkoj sovjetsko-japanskoj deklaraciji iz 1956. godine.

  • Amerika se sprema za rat protiv Rusije?

    Amerika se sprema za rat protiv Rusije?

    Američke vazduhoplovne snage su u okviru obuke u slučaju rata protiv Moskve poslale lovce F-16 na aerodrom najbliži ruskim granicama na ostrvu Šemja.

    Stručnjak “Forbsa” Dejvid Eks piše u članku da od maja ove godine komanda vazduhoplovstva SAD izvodi vežbe na Aljasci.

    Glavni zadatak je vežbanje sletanja i poletanja na što više malih aerodroma, ističe se u materijalu. “Te vežbe su bile proba velikog rata protiv Rusije. Ratno vazduhoplovstvo očekuje da će u ratnom periodu Rusi napasti velike baze balističkim i krstarećim raketama”, naglasio je američki ekspert. S tim u vezi, on dodaje da u slučaju sukoba vazduhoplovstvo može da garantuje da će makar neki avioni preživeti bombardovanje i uspeti da pruže otpor. Autor teksta je primetio da se vojna baza na ostrvu Šemja nalazi na idealnom mestu za presretanje ruskih vojnih aviona iznad voda Beringovog mora. “To ostrvo se nalazi na svega 200 milja (322 kilometra) od ruske obale. Nijedan drugi američki aerodrom, ni ni nosač aviona ne može da rasporedi avione tako blizu Rusije”, piše “Forbs”. Prema rečima Eksa, let na ostrvo je rizičan jer je aerodrom udaljen, a piloti će, kako kaže, morati da se bore sa konstantnim maglama i olujama.

  • Kineski i ruski ratni brodovi održali prve vježbe u zapadnom dijelu Pacifika

    Kineski i ruski ratni brodovi održali prve vježbe u zapadnom dijelu Pacifika

    Ruski i kineski ratni brodovi izveli su prvu vojnu vježbu koja je uključivala i zajedničku patrole u zapadnom dijelu Pacifika, saopćilo je rusko ministarstvo odbrane.

    Kako je navedeno, u patrolama je učestvovalo 10 ratnih brodova, a vježba je trajala od 17. oktobra pa sve do 23. oktobra, prenosi CNN.

    “Cilj zajedničke patrole bio je pokazivanje državnih zastava Rusije i Kine, održavanje mira i stabilnosti u azijsko-pacifičkoj regiji, kao i zaštita pomorske ekonomske aktivnosti obje zemlje”, saopćeno je iz Ministarstva odbrane Rusije.

    Osim patrola u ovom dijelu Pacifika, mornarice dvije države uvježbavale su i zajedničke taktičke manevre te su izveli niz vojnih vježbi.

    Iako su vojne aktivnosti Rusije i Kine izazvale brojne reakcije, Ministarstvo odbrane Japana oglasilo se prije nekoliko dana te su istakli kako su japanski vojnici nadzirali brodove tokom aktivnosti koje su bile vezane za prolazak kroz moreuz Tsugaru, te da nije uočeno kršenje međunarodnih pravila.

    Rusija i Kina su prije održavanja vojne vježbe na Pacifiku od 14. do 17. oktobra na Japanskom moru održali bilateralnu vježbu “Pomorska interakcija-2021”.

    Inače, dvije države u posljednjih nekoliko godina održale su niz pomorskih vojnih vježbi od kojih je vjerovatno najupečatljivija bila “Vostok 2018” koja je uključivala simulaciju bitke rusko-kineskog saveza protiv imaginarnog neprijatelja.

    Ruski lider Vladimir Putin više puta je poručio kako su Kina i njen predsjednik Xi Jinping istinski saveznici, a glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova naglasio je kako su Kina i Rusija ujedinjene poput planine te da ih veže neraskidivo prijateljstvo

  • Rusija će prekinuti isporuku plina Moldaviji ukoliko prije prvog decembra ne plati dug

    Rusija će prekinuti isporuku plina Moldaviji ukoliko prije prvog decembra ne plati dug

    Nakon neuspjelih pokušaja da se obnovi dugoročni ugovor o isporuci plina iz Rusije u Moldaviju koja pati od nestašica, Gazprom je najavio da bi isporuke mogle biti obustavljene sljedećeg mjeseca ako ne otplate dug koji iznosi nešto više od 700 miliona dolara.

    Kompanija kaže da je vlada Moldavije uzrokovala krizu u opskrbi plinom u kojoj se zemlja sada nalazi, te da je ukupni dug Moldavije trenutno 709 miliona dolara.

    Međutim, Gazprom je insistirao da situacija nema nikakve veze s politikom, jer kompanija ne može sebi priuštiti da posluje s gubitkom.

    Moldavija je u petak proglasila vanredno stanje zbog nestašice prirodnog gasa. Kriza se razvila usred rekordno visokih cijena, a nakon što je ugovor s ruskim Gazpromom koji datira iz 2008. istekao u septembru.

    Isporuke su nastavljene kao privremena mjera tokom cijelog oktobra, ali se strane nisu uspjele dogovoriti o uslovima za obnovu.

    Ranije u subotu, potpredsjednik vlade Moldavije Andrei Spinu, koji je predvodio delegaciju svoje zemlje u Moskvi, izvijestio je o nedostatku napretka u pregovorima o opskrbi gasom. Ruska strana je tražila “finansijske i nefinansijske uslove, uključujući izmirenje historijskog duga”, rekao je on u objavi na Facebooku, tvrdeći da bi troškovi rješavanja slučaja bili “veći od ponuda na međunarodnim tržištima gasa”.

    Odgovarajući na tvrdnje, Gazprom je rekao da iako se moldavskim vlastima možda ne sviđa cijena ruskog gasa, priroda cijena je jasna i transparentna. Kompanija je dodala da je potpisivanje novog sporazuma moguće samo ako Moldavija prizna svoj dug.

    Sa pozitivne strane, rekao je Spinu, Gazprom se složio da poveća dnevnu isporuku u Moldaviju za 5 miliona kubnih metara tokom ostatka oktobra, što je donekle ublažilo užasnu situaciju u zemlji.

    Premijerka Moldavije Natalia Gavrilita ranije je u parlamentu rekla da je pokriveno samo 67 posto potreba zemlje za gasom u oktobru i da je za pokrivanje deficita potrebno dodatnih 16 miliona kubnih metara. Daljnji nedostatak može predstavljati prijetnju plinskoj infrastrukturi, upozorila je ona.