VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Glasanje o EUFOR-u jača poziciju Rusije u BiH

    Glasanje o EUFOR-u jača poziciju Rusije u BiH

    Savjet bezbjednosti će ove sedmice glasati o produženju Misije EUFOR-a na period od jedne godine, a glavno pitanje ovih dana je hoće li Rusija uložiti veto.

    Ukoliko bi do toga došlo, EUFOR bi se doslovno do kraja naredne sedmice morao povući iz Bosne i Hercegovine, a time bi praktično bio promijenjen vojni aspekt Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer bi na terenu ostao samo Glavni štab NATO-a sa simboličnim prisustvom na terenu.

    “Nezavisne” su još prije nekoliko mjeseci pisale da nije realno očekivati da bi Rusija blokirala mandat EUFOR-u. Postoji mnogo razloga, među kojima bi to vjerovatno moglo značiti i jači angažman NATO-a u BiH, s obzirom na to da se i u dosadašnjim rezolucijama o produženju mandata EUFOR-a isticala uloga NATO-a u tom procesu, zbog čega je Rusija dosad često, pri glasanjima o produženju Misije EUFOR-a, bila suzdržana.

    Pitanje produženja mandata EUFOR-a, prvi put zvanično, komentarisao je Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, koji je istakao da Rusija želi očuvanje mira i stabilnosti u BiH te da je u tom smislu potrebno pojačati dijalog u samoj BiH, ali i u okvirima međunarodne zajednice. Ambasador Kalabuhov je, naime, rekao da Rusija suštinski podržava produženje Misije EUFOR-a Althea, ali da teško može podržati predloženi tekst ukoliko on bude obuhvatao i ulogu visokog predstavnika Kristijana Šmita.

    Na pitanje o Misiji EUFOR-a nedavno su iz Ambasade Rusije istakli da se pitanje produženja mandata EUFOR-a ne može isključivo svesti na pitanje visokog predstavnika, već da se radi o posebnoj temi.

    Prema nekim nezvaničnim saznanjima, zapadne zemlje spremne su da popuste Rusiji i da omoguće izbacivanje spominjanja visokog predstavnika, kojeg Rusija ne priznaje, u zamjenu za rusku podršku EUFOR-u. Ukoliko bi do toga došlo, to bi bila velika pobjeda ruske diplomatije i potpuno slabljenje pozicije Kristijana Šmita kao visokog predstavnika. Ono što, kako saznajemo, Rusija očekuje u Evropi je da bude tretirana ravnopravno s drugim velikim silama i da se i njeni interesi uzmu u obzir. To, prije svega, sprečava Amerika, koja Rusiju vidi kao destabilizirajući faktor u Evropi, iako bi veći dio Evrope želio viši nivo saradnje s Rusijom, koju smatraju neizbježnim faktorom u Evropi.

    Inače, ukoliko bi došlo do izmjene rezolucije na zahtjev Rusije, to ne bi bilo prvi put. Primjera radi, Savjet bezbjednosti UN-a je 2019. godine promijenio rezoluciju na zahtjev Rusije kako bi ona glasala za nju. Tada je iz rezolucije izbačen dio koji se odnosi na NATO integracije, što je bio ruski uslov.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, kaže za “Nezavisne” da bi ustupci Zapada prema Rusiji značajno pojačali poziciju te zemlje u našem regionu.

    On je, takođe, dodao i da sama činjenica da se smatra da je EUFOR i dalje potreban u BiH na neki način pokazuje neuspjeh u stabilizaciji BiH i njenog puta ka EU, pa i ka NATO-u, za one koji smatraju da BiH treba da ide tamo.

    “Sasvim je sigurno da je potreban veći nivo koordinacije između Zapada i Rusije, jer vjerujem da nikome ne odgovara konflikt na jugoistoku Evrope. Svijet ima mnogo prečih pitanja kojima se bavi, mada je u posljednje vrijeme kroz izbor visokog predstavnika, pa i pitanje EUFOR-a, donekle porastao značaj ovog regiona”, rekao je Šolaja.

    On je dodao da će posebno zanimljivo biti pratiti poziciju Kine, koja je, uz Rusiju, takođe osporila legitimnost visokog predstavnika Šmita.

  • Stižu ratni brodovi, Amerikanci “kucaju” Rusima na vrata

    Stižu ratni brodovi, Amerikanci “kucaju” Rusima na vrata

    Snage američke ratne mornarice uputile su se jutros ka Crnom moru.

    Kako javljaju svetski mediji, u pitanju su snage 6. flote kako bi izvele operacije sa NATO saveznicima i partnerima. Vežbe će biti izvedene i u Sredozemnom moru.

    “Brod Šeste flote ‘USS Maunt Vitni počeo je tranzit ka Crnom moru radi operacija sa NATO saveznicima i partnerima”, navodi se u Tviter objavi Šeste flote. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov kazao je ranije u nedelju da to što Sjedinjene Američke Države šalju vojne snage u Crno more ne doprinosi stabilnosti u odnosima dveju zemalja, prenosi Sputnjik.

  • Lavrov: Razgovarao sam sa Bajdenom na marginama samita G20

    Lavrov: Razgovarao sam sa Bajdenom na marginama samita G20

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da se nije sastao sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom u Rimu, ali da je razgovarao sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom na marginama samita G20 u subotu.

    Ne, nisam vidio Tonija Blinkena u Rimu i ne znam da li je prisutan ovdje ili ne – rekao je ruski diplomata novinarima, preneo je TAS S.

    – Ali juče sam uspio da razgovaram sa predsjednikom Bajdenom tokom ručka – istakao je Lavrov.

    Na pitanje ruske novinske agencije da li su se iz NATO pojavili signali o potrebi uspostavljanja dijaloga sa Moskvom, šef ruske diplomatije je naveo da Rusija nema informacije o tome šta će NATO učiniti.

    – Mi se oslanjamo na činjenice i ove činjenice sugerišu da NATO ne želi nikakvu interakciju sa nama – kazao je Lavrov.

  • Rusija prekrižila sve dijelove u kojima se pominju OHR i Visoki predstavnik, Schmidtu ne dopuštaju da govori pred Vijećem sigurnosti

    Rusija prekrižila sve dijelove u kojima se pominju OHR i Visoki predstavnik, Schmidtu ne dopuštaju da govori pred Vijećem sigurnosti

    Ruske diplomate u Ujedinjenim nacijama insistiraju da se iz rezolucije o produženju mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini izbace svi dijelovi u kojima se pominje OHR i funkcija Visokog predstavnika za BiH. To je vidljivo i iz radnog materijala koji posljednjih dana “kruži” među diplomatama u Ujedinjenim nacijama, a iz kojeg je vidljivo da Ruska Federacija insistira da se u novoj rezoluciji, koja bi trebala biti razmatrana početkom novembra, ne pominje ni OHR niti Visoki predstavnik. Prema informacijama Istrage, Ruska Federacija je obavijestila ostale članice Vijeća sigurnosti UN-a da će glasati za rezoluciju samo pod uslovom ako iz nje, budu izbačeni “sporni” dijelovi o OHR-u. Osim toga, Ruska Federacija insistira da se Christianu Schmidtu zabrani obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a, i tom zahtjevu će, prema informacijama Istrage, biti udovoljeno. Vijeću sigurnosti bi se, kako saznajemo, umjesto Schmidta, trebao obratiti prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Distrikt Brčko Michael Scanlan. No, sada se vratimo rezoluciji kojom bi mandat EUFOR-a u BiH trebao biti produžen za još 12 mjeseci.

    “Uzimajući u obzir izvješća visokog predstavnika, uključujući njegovo posljednje izvješće od 28. oktobra 2020.”, navedeno je u prekriženom pasusu.

    Kako je veći dio nove rezolucije preuzet od one prošlogodišnje, križanje ovog pasusa je potpuno razumljivo, jer se ova rečenica odnosi na prošlogodišnje obraćanje visokog predstavnika Valentina Inzka Vijeću sigurnosti UN-a, nakon kojeg je 9. novembra 2020. godine donesena odluku o produžavanju mandatata EUFOR-a u BiH za još 12 mjeseci.

    “Ponavljajući svoje pozive nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini da poduzmu potrebne korake za završetak programa 5+2, koji je i dalje neophodan za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, što je potvrđeno u priopćenjima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, ponovo potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u njegovim prethodnim rezolucijama i dodatno potvrđujući članak V. Aneksa 10. Mirovnog sporazuma u vezi s konačnim ovlastima Visokog predstavnika na kazalištu u tumačenju civilne provedbe Sporazuma”, piše u, za Rusku Federaciju, “spornim” tačkama ove rezolucije.

    Tako su prekrižene sve riječi koje se odnose na OHR i Visokog predstavnika, što se može vidjeti i u dokumentu u prilogu.

    Preostale tačke ovog dokumenta za Rusiju nisu sporne. Evo šta u njima piše.

    U okviru tačke PP15 naglašava se “hitnost provedbe odluka Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine” koje se odnose na izborno zakonodavstvo. Dalje se ističe “zabrinutost zbog političkih zastoja u BiH i blokade državnih institucija” , kao i zabrinutost zbog nastavka “polariziranja nekonstruktivnih politika, postupaka i retorike u Bosni i Hercegovini, uključujući one kojima se dovodi u pitanje suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”. Pod tačkom PP19 se naglašava “potreba da Bosna i Hercegovina pojača napore u pogledu funkcioniranja i neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te borbe protiv terorizma i sprječavanja radikalizacije”, te se pozitivnim ocjenjuje usvajanje revidirane Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U draftu rezolucije se ističe da su se “vlasti Bosne i Hercegovine do sada pokazale sposobnima nositi se s prijetnjama sigurnom i sigurnom okruženju”, ali i to da “situacija u regiji i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti”. Stoga “pozdravljaju spremnost EU-a za održavanje vojne operacije EU-a (EUFOR ALTHEA) u Bosni i Hercegovini od novembra 2021. godine”.

    “Ovlašćuju se članice koje djeluju putem ili u suradnji s EU-om da uspostave za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci, počevši od datuma donošenja ove rezolucije, multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljednika SFOR-a pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje ispunit će svoje misije u vezi s dokazanim Aneksom 1-A i Aneksom 2 Mirovnog sporazuma u suradnji s prisutnošću NATO-a u skladu s dogovorima između NATO-a i EU-a”, navedeno je u draftu rezolucije koja će biti razmatrana na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

    Podsjećamo, ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov ove je sedmice izvijestio pojedine bh. zvaničnike da njegova država suštinski podržava produženje misije EUFOR-a Althea, ali da teško može podržati predloženi tekst rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a ukoliko on bude obuhvatao i ulogu Visokog predstavnika Christiana Schmidta.

    Prema informacijama Istrage, Rusija traži da Vijeće sigurnosti glasa o njihovoj staroj rezoluciji o Visokom predstavniku za BiH, a u kojoj je navedeno da mandat šefa OHR-a traje samo jednu godinu i da mu se ukidaju bonske ovlasti. Izjašnjavanje o toj rezoluciji bio je preduslov za obraćanje Christiana Schmidta. Kako, za sada, nije udovoljeno tom zahtjevu, odlukom Ruske Federacije koja u Vijeću sigurnosti ima pravo veta, Christianu Schmidtu neće biti dopušteno obraćanje.

  • Ruski i turski ministri razgovarali o BiH: Koordinirati zajediničke korake na rješenju problema

    Ruski i turski ministri razgovarali o BiH: Koordinirati zajediničke korake na rješenju problema

    Na samitu najrazvijenijih svjetskih zemalja (G20) ovog vikenda u Rimu obilovalo je diplomatskih aktivnostima, a neke od njih doticale su se Bosne i Hercegovine.

    Kako su agencije izvjestile ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov razgovarao je na marginama skupa u Rimu sa svojim turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom o situaciji na Balkanu i oni su izrazili spremnost koordinisati svoje napore kako bi se situacija u regiji stabilizovala.

    “Glavna tema razgovora bila je posvećena koordinaciji napora da se situacija na Balkanu stabilizira. Riječi je bilo o koordiniranju zajedničkih koraka kako bi se riješio problem u Bosni i Hercegovini uz korištenje multilateralnog formata”, navodi se u priopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

    Takođe je priopšteno i da su pored teme Balkana šefovi diplomacija Rusije i Turske razgovarali i o Zakavkazju.

  • Košarac u Rusiji: Zahvalni smo što ne prihvatate Christiana Schmidta

    Košarac u Rusiji: Zahvalni smo što ne prihvatate Christiana Schmidta

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac učestvovao je na sastanku kopredsjedavajućih Komisije za trgovinsku i ekonomsku saradnju između BiH i Rusije, koja je održana u Kazanju, glavnom gradu Tatarstana.

    Na sastanku je istaknuto da su odnosi BiH i Ruske Federacije dobri i prijateljski, te da postoji prostor za unapređenje ekonomske saradnje, s fokusom na sektor preduzetništva, poljoprivrede i turizma.

    Naglašeno je da su ruske kompanije posebno zainteresovane za saradnju u oblasti energetike, gdje su zabilježeni najbolji rezultati, te hidropotencijala i vazduhoplovstva.

    Konstatovano je da su Republika Srpska i Ruska Federacija već ostvarile saradnju kupovinom tri helikoptera proizvedena u ruskoj fabrici helikoptera u Kazanju za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Ministar Košarac, kao jedan od kopredsjedavajućih Komisije, izrazio je opredjeljenje za nastavak i jačanje ukupnih odnosa sa Ruskom Federacijom, budući da između dvije zemlje nema otvorenih političkih pitanja.

    “Zahvalni smo prijateljskoj Rusiji na konstantnoj podršci izvornom Dejtonu, poštivanju ustavnog uređenja i jasno definisanih nadležnosti. Dobri odnosi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina treba da budu okvir za unapređenje naše ekonomske saradnje i jačanje ukupnih odnosa”, poručio je ministar Košarac.

    On je ponovio zahvalnost Rusiji na zvaničnom stavu da ne prihvati legitimitet Christiana Schmidta kao novog visokog predstavnika u BiH.

    Ruska strana prihvatila je inicijativu ministra Košarca da se u predstojećem periodu aktivno radi na potpisivanju memoranduma o saradnji u oblasti malih i srednjih preduzeća, pri čemu je utvrđeno da je organizovanje sektorskog pristupa najbolje za ostvarivanje konkretnih rezultata.

    Prihvaćena je također ideja da u okviru Komisije bude formirana radna grupa za poljoprivrednu saradnju, po uzoru na postojeću u oblasti energetike.

    Na sastanku je bilo riječi i o otvaranju ruskog tržišta za nove agrarne proizvode iz oba entiteta u BiH, poput mogućnosti izvoza crvenog mesa, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda. Ruska strana izrazila je spremnost da ubrza aktivnosti kako bi se ovaj cilj realizovao u što kraćem roku.

    Usaglašeno je da u predstojećem periodu treba aktivno raditi na potpisivanju bilateralnog sporazuma o izbjegavanju dvojnog oporezivanja, što će omogućiti brojne olakšice i povećanje spoljnotrgovinske razmjene između dvije zemlje.

    Ministar Košarac informisao je rusku stranu da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH izradilo prijedlog odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, koji je dobio podršku Energetske zajednice. Istaknuto je da je usvajanje ove odluke uslov za članstvo BiH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

    Na sastanku su razmijenjena mišljenja o mogućnosti zaključivanja sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i Carinske evroazijske unije, pri čemu je ruska strana naglasila opredijeljenost da pruži podršku BiH u ovom procesu. Ministar Košarac predložio je da ova mogućnost bude razmotrena i na ekonomskom forumu na Jahorini 2022. godine.

    Kada je u pitanju saradnja u oblasti turizma, naglašeno je da bi uvođenje direktne avio linije između BiH i Ruske Federacije bilo dobra osnova i dodatni podsticaj za jačanje saradnje.

    Dogovoreno je da se u narednom periodu intenziviraju aktivnosti na promociji turističkih potencijala na obostranu korist.

    Sastanak kopredsjedavajućih Komisije za trgovinsku i ekonomsku saradnju između BiH i Rusije održan je u okviru zvanične posjete ministra Košarca Ruskoj Federaciji.

  • Lavrov i Vang o nezapamćeno visokom nivou odnosa Rusije i Kine

    Na marginama samita G20 u Rimu, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov razgovarao je sa šefom kineske diplomatije Vangom Jiem, o odnosima dvije zemlje koji su, kako je rekao, dostigli nezapamćeno visok nivo.

    “Naši kontakti su veoma, veoma intenzivni. Ovo održava kvalitativno nivo odnosa bez presedana između Ruske Federacije i Narodne Republike Kine. Zadaci koje su pred nas postavili naši lideri primjenjuju se na svim nivoima vlasti i pozitivno se održavaju u građanskom društvu”, rekao je Lavrov, kojem je ovo bio prvi bilateralni sastanak na marginama samita G20.

    Lavrov je podsjetio da će 26. sastanak šefova vlada Rusije i Kine biti održan prije kraja godine, a da će tome prethoditi sastanci pet međuvladinih komisija, prenosi TAS S.

    On je dodao da očekuje da će razgovarati o svim ključnim političkim pitanjima sa svojim kineskim kolegom.

  • Putin objavio dobre vesti

    Putin objavio dobre vesti

    Rusija je normalizovala svoju ekonomsku politiku i budžet će biti u suficitu, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin.

    Putin je u formatu video-konferencije učestvovao u plenarnoj sednici samita G20 u Rimu.

    Prema njegovim rečima, u Rusiji je 2020. godine deficit budžeta porastao na četiri odsto usled ogromnih mera podrške stanovništva, malog i srednjeg biznisa i zdravstvenog sistema, prenosi Sputnjik.

    To je takođe omogućilo da se oporavi tržište rada.

    “A ove godine smo normalizovali svoju makroekonomsku politiku tako da će budžet biti u suficitu. Ne samo da smo to postigli, nego smo i pooštrili monetarnu politiku“, rekao je ruski lider.

    Istovremeno je ukazao na to da je situacija u zemljama G20 nešto drugačija.

    “Ako je u periodu od 2017. do 2019. godine deficit budžeta u proseku iznosio 3,8 odsto BDP-a, u 2020. godini usled pandemije povećao se na 11,2 odsto, a ove godine, iako se smanjio, i dalje ostaje na prilično visokom nivou – 8,7 odsto. Želeo bih da istaknem da 40 odsto budžetskog deficita svih zemalja G20 za 2020-2021. godinu otpada na SAD“, skrenuo je pažnju Putin, istakavši da globalna ekonomija zavisi od položaja američke ekonomije.

    Ruski predsednik je upozorio da povećanje budžetskih deficita u različitim zemljama sveta preti visokom globalnom inflacijom.

    “Prekomerno stimulisanje dovelo je do opšte nestabilnosti, porasta cena finansijskih sredstava i robe na pojedinim tržištima – energije, hrane i tako dalje. Osnovni uzrok tih pojava je ozbiljni budžetski deficit u razvijenim ekonomijama. To je glavni uzrok. To stvara rizik od visoke globalne inflacije u srednjoročnoj perspektivi, usled čega ne samo da se povećavaju rizici od smanjenja poslovne aktivnosti, nego se učvršćuje i produbljuje nejednakost“, konstatovao je Putin.

    Sastanak lidera G20, 16.po redu, održava se danas i sutra u Rimu. Zbog epidemiološke situacije ruski predsednik Vladimir Putin učestvuje onlajn oba dana samita.

  • Ukrajinski šef diplomatije: Turska i NATO mogu spriječiti dominaciju Rusije na Crnom moru

    Ukrajinski šef diplomatije: Turska i NATO mogu spriječiti dominaciju Rusije na Crnom moru

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je kako je saradnja Turske i Ukrajine na području Crnog mora od posebne važnosti kako za odbranu i sigurnost tako i za turizam i ekonomiju.

    U tekstu koji je pisao za Atlantic Council, Kuleba je rekao kako je krajnje vrijeme da NATO savez počne gledati na saradnju Turske i Ukrajine kao dodatnu vrijednost ovoj organizaciji.

    “Ukrajina i Turska razvijaju jasnu viziju buduće sigurnosti crnomorskog regiona. Vrijeme je da NATO počne gledati na ukrajinsko-tursko partnerstvo kao na dodatnu snagu koja može pomoći u razvoju sigurnosti i stabilnosti ove regije”, rekao je Kuleba.

    Također, šef ukrajinske diplomatije rekao je kako samo zajednička akcija NATO saveza, uključujući i Tursku, može spriječiti rusku dominaciju na Crnom moru.

    “Prioriteti saradnje između Turske i Ukrajine prije svega uključuju velike infrastrukturne projekte i zajedničku proizvodnju turskih dronova Bayraktar, a razvijaju se i planovi za proizvodnju ukrajinskih aviona Antonov”, navodi Kuleba.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane nedavno je objavilo video u kojem se može vidjeti prva upotreba turskih dronova Bayraktar TB2 na istočnom dijelu Ukrajine, tačnije u Donbasu.

    Korištenje turskih dronova na istočnoukrajinskom ratištu može drastično promijeniti uslove ratovanja u ovom dijelu Ukrajine.

    Turski dronovi značajno su odredili i tok rata između Armenije i Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu, a upravo je vojska Azerbejdžana koristila tursko naoružanje u borbi protiv Armenaca.

    Povodom korištenja turskih dronova na ukrajinskom ratištu oglasio se i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov, koji je rekao kako je Rusija zabrinuta zbog informacija o korištenju turskih dronova u istočnom dijelu Ukrajine.

  • Putin se oglasio – stiglo upozorenje

    Putin se oglasio – stiglo upozorenje

    Ukidanjem Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa azijsko-pacifički region je suočen sa perspektivom nove runde trke u naoružanju.

    Danas je upozorio ruski predsednik Vladimir Putin.

    “U više navrata smo napomenuli da je prestankom važenja Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa region suočen sa mogućnošću pojave tih udarnih sredstava na svom ogromnom prostoru, a samim tim i sa izgledima za novu rundu trke u naoružanju”, izjavio je predsednik u obraćanju na Istočnoazijskom samitu u režimu video-konferencije.

    Rusija je, kao što je poznato, shvatajući svu opasnost takvog razvoja događaja, proglasila unilateralni moratorijum na raspoređivanje raketa srednjeg i kratkog dometa u azijsko-pacifičkom regionu i drugim regionima sveta i pozvala na ozbiljan razgovor o tom pitanju sa svim zainteresovanim državama, podsetio je Putin.

    “Taj ruski predlog ostaje na snazi, i njegova aktuelnost čak raste”, istakao je. Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa je prestao da važi 2. avgusta 2019. godine.

    Ruski lider Vladimir Putin je izjavio ranije da je Moskva spremna da ne raspoređuje rakete 9M729 na evropskom delu zemlje, ali uz recipročne korake NATO-a.

    Takođe je predložio Alijansi da se testiraju sistemi “Edžis ašor” sa lanserima Mk-41 u bazama u Evropi i 9M729 u objektima u Kalinjingradu.