VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Neobična posjeta u specifičnom trenutku: Zašto je direktor CIA-e boravio u Moskvi

    Neobična posjeta u specifičnom trenutku: Zašto je direktor CIA-e boravio u Moskvi

    Direktor Američke obavještajne agencije (CIA) William Burns tokom protekle sedmice boravio je u posjeti Moskvi što je za mnoge bio iznenađujući potez s obzirom da američki obavještajci rijetko putuju u rusku prijestolnicu.

    Američki CNN osvrnuo se na Burnsovu posjetu Rusiji, a u analizi je naglašeno kako je direktor CIA-e posjetio Kremlj kako bi upozorio ruske zvaničnike da Sjedinjene Američke Države pomno prate gomilanje ruskih trupa u blizini ukrajinske granice.

    “Bursnov put uslijedio je u trenutku kada je Amerika sve više zabrinuta zbog neregularnog kretanja ruskih trupa u blizini ukrajinske granice”, navodi se u analizi CNN-a.

    Bidenova administracija u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirala je aktivnosti na deeskalaciji tenzija između Kijeva i Moskve. Nakon sastanka u Rusiji, Burns je telefonom razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim, a tema su upravo bili rusko-ukrajinski odnosi.

    “Nalet diplomatije na visokom nivou naglašava koliko ozbiljno Bidenova administracija shvata kretanja ruskih trupa. Tenzije između Ukrajine i Rusije pogoršane su u posljednjih nekoliko sedmica što je prouzrokovano i energetskom krizom za koju Kijev smatra odgovornom upravo Rusiju”, ističe CNN.

    Burns kao ključni posrednik

    Ipak, procjene o namjerama Ruske Federacije razlikuju se i unutar Bidenove administracije. Dok jedan dio smatra kako Rusija priprema invaziju, drugi dio sugeriše da je riječ o klasičnim metodama zastrašivanja Ukrajine.

    “U nastojanju da spriječi bilo kakvu eskalaciju, Biden je u utorak poslao direktora CIA-e u Moskvu kako bi pokušao odgovoriti Rusiju od bilo kakvih planova za ofanzivu. Istaknuta je i zabrinutost SAD-a da Rusija koristi izvoz plina kao ‘oružje’ u borbi protiv Zapada”, piše CNN.

    Da Rusija gomila trupe na granici s Ukrajinom pokazali su i satelitski snimci koji su napravljeni u ponedjeljak. Na snimcima se može vidjeti kako se brojne ruske trupe, uključujući tenkove i artiljeriju gomilaju u blizini ruskog gada Jelnja.

    “Odgovarajući na pitanja o satelitskim snimcima, Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je novinarima kako je kretanje ruske vojske unutar ruskih granica isključivo problem te zemlje te je naglasio kako Rusija nikada nikome ne prijeti te da ne predstavlja opasnost za bilo koju zemlju”, piše u analizi.

    Ipak, zvaničnici State Departmenta tvrde kako se ruske aktivnosti moraju shvatiti maksimalno ozbiljno.

    “To je nagomilavanje trupa bez presedana. Ako Rusija želi da izvrši invaziju na Ukrajinju, ona ima sposobnosti i kapacitete da savlada ukrajinske snage. S tako velikim brojem ljudi, Putin bi mogao narediti invaziju u bilo kom trenutku i bez upozorenja”, navodi se.

    Kontakti sa saveznicima

    Uzevši u obzir posljednje ruske aktivnosti, evropske i američke diplomate intenzivno rade na istraživanju ruskog djelovanja na granici s Ukrajinom.

    “Administracija je veoma zabrinuta. Ne bih potcjenjivao ove aktivnosti. Brige koje dijelimo su prilično specifične”, navele su diplomate.

    Zabrinutost zbog namjera Kremlja potiče još od ruske invazije na poluostrvo Krim koja se dogodila 2014. godine, a nakon čega su Rusiji uvedene brojne ekonomske i političke sankcije.

    “Diplomate su primijetile i Putinov članak koji je napisao ovog ljeta, a koji je opisan kao revizionistički manifest o ukrajinskoj historiji koji bi trebao odgovarati ruskim argumentima i negirati temelje ukrajinske države”, ističe CNN.

    Ipak, i pored brojnih aktivnosti SAD-a u Ukrajini, ukrajinski zvaničnici nisu zadovoljni djelovanjem SAD-a kada je riječ o suzbijanju ruskog utjecaja.

    Od početka mandata, Bidenova administracija je odustala od uvođenja novih sankcija za Sjeverni tok 2, organizovala je sastanak s Putinom u julu gdje su predsjednici dvije sile pokušali pronaći zajednički jezik o pitanjima cyber napada i nuklearne stabilnosti.

    U zaključku analize, CNN citira savjetnika ukrajinskog predsjednika koji je govorio o tome šta bi Sjedinjene Američke Države trebale konkretno poduzeti u cilju suzbijanja utjecaja Ruske Federacije na istoku Evrope.

    “Najbolji signal koji bi Bidenova administracija mogla poslati Rusiji u ovom trenutku jeste vraćanje na sankcije zbog projekta Sjeverni tok 2”, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika.

  • Poljaci tvrde: Posle gasa, Rusija ima novo oružje ucene

    Poljaci tvrde: Posle gasa, Rusija ima novo oružje ucene

    Rusija se našla na meti Poljske, koja je optužuje da trgovinu žitom može da iskoristi kao sredstvo pritiska.

    Osim gasa, sad je i rusko žito okarakterisano kao “oružje” uz pomoć kog Rusija može da “preti” i “dovodi u red” svoje konkurente.

    List “Žečpospolita“ je, naime, ovih dana objavio komentar upravo s naslovom “Žito — novo oružje ruske ucene“ u kom navodi da je u poslednjih 10 godina Rusija od uvoznika postala najveći izvoznik pšenice.

    “Ekspanzija na druga nova tržišta budi strahovanja da će Kremlj iskoristiti žito za političke igre kao ranije druge sirovine, gas i naftu“, navodi se u komentaru.

    Leonid Ivanovič Holod, doktor ekonomskih nauka i bivši zamenik ministra poljoprivrede i prehrambenih proizvoda, kaže za Sputnjik da je poljska teza o žitu kao “novom ruskom oružju” jako neobična i čak “egzotična”.

    Žito nije gas

    Žito nije ni nafta ni gas a tržište žitarica je dosta slobodnije od tržišta energenata, ističe Holod.

    “Čisto sumnjam da se trgovina žitom može iskoristiti kao oružje. Žitom se trguje na osnovu ugovora, dugoročnih, spot ugovora ili po partijama transportovanim brodom ili železnicom. A onda na drugom kraju tih operacija rešava se sudbina i prihodi ruskih proizvođača poljoprivrednih proizvoda kojih ima sada više nego radnika u sferi eksploatacije gasa. I koji uzgred ne bi sedeli ćutke da im nešto krene naopako. Pa da li bi oni radili sebi na štetu”, pita Holod.

    On ističe da od izvoza žita veoma zavisi proizvodnja pojedinih subjekata Ruske Federacije, recimo Južnog federalnog okruga.

    “Ako bi se tamo manipulisalo u geopolitičke svrhe slanjem tovara seljaci bi skočili na noge i digli dreku da bi čuo čitav svet”, uveren je ruski ekspert.

    On objašnjava da na svetskom tržištu prehrambenih proizvoda zapravo važe dosta stroga pravila, a da Rusija tu ne može biti monopolista.

    “Ako ćemo ozbiljno, Rusija je kao važan akter na tom tržištu prisutna tek odnedavno. Naravno, svaka trgovina, od čizama do žita, na ovaj ili onaj način utiče na zemlju koja ih isporučuje kao i na zemlju koja ih kupuje. Ali kako Rusija može da potkopa pravila međunarodne trgovine žitom, recimo, da sklapa dugoročne ugovore, ako zemlja primalac ne prihvati te uslove, pocepa ugovor i kaže — neću tako. A onda će to mesto zauzeti drugi i kraj”, navodi Holod.

    Snabdevanje žitom kao način političkog pritiska je besmislica, jer bi, konstatuje ovaj stručnjak, bilo kakva izvozna manipulacija pogodila pre svega privredu same Rusije, njenu agroindustriju. Svetsko tržište žita je uravnoteženo i konkurentno i Rusija zauzima svoju nišu na njemu. Cene se ne formiraju zbog geopolitičkih igara, već zbog potražnje, prinosa, kvaliteta proizvoda i logistike, objašnjava Holod.

    “U svakom slučaju, razvoj izvoza poljoprivrednih proizvoda uvek se postavljao kao jedan od zadataka poljoprivrednog sektora iz prostor razloga što je diversifikacija izvoza dobra stvar“, kaže on.

    Cena ruske pšenice na maksimumu

    Podsetimo, cena ruske pšenice porasla je za tri odsto prošle nedelje i dostigla 316 dolara za tonu, što je najveća vrednost od 2012.godine, navodi sajt “Sov ekon“.

    Što se tiče američke pšenice, ona je za nedelju dana poskupela za tri odsto i dostigla 277 dolara za tonu, a francuska 280 evra za tonu.

    Eksperti smatraju da podršku tržištu pružaju visoke kvote u svetu i jaka rublja, a značajno povećanje kamatne stope od strane Centralne banke čini rusku pšenicu manje konkurentnom u dolarskom ekvivalentu. Rublja je u septembru ojačala za četiri odsto.

    “Prošle godine postojala je razlika između svetskih i domaćih cena. Takođe, Rusija je radila na tome da se izveze žito u što većoj količini. Ta količina je dostigla određeni nivo, a nakon toga je zaustavljen izvoz da se to ne bi odrazilo na domaćem tržištu, od kojeg ipak zavisi skoro ceo lanac u agroindustrijskom kompleksu. Ali, ova odluka nije doneta da bi se to negativno odrazilo na neku od država, nego se Rusija jednostavno zaštitila od rasta cena na domaćem tržištu”, objašnjava Holod.

    Tržište uravnoteženo

    On dodaje da u poljoprivrednom sektoru mnoge zemlje imaju svoje niše.

    Rusija snabdeva svetsko tržište mekim žitom uglavnom treće i četvrte klase. Neko snabdeva Evropljane na tržištu, na primer, žitom druge ili treće klase. Amerikanci i Kanađani snabdevaju tvrdim žitom. To znači da su sve ove vrste žitarica, ali i druge žitarice, tražene na svoj način.

    “Tržište je danas uravnoteženo. Generalno, cene na žito brzo rastu, jer je potražnja velika i Rusija je uvek u prednosti za razliku od drugih zemalja, jer ona može da proizvede više od ostalih. Uvek će se dešavati da konkurenti optužuju jedni druge za nešto besmisleno, jer se to smatra uobičajenom tehnikom prilikom trgovine”, objašnjava sagovornik.

    “Žito ne predstavlja nikakvo ‘oružje’, jer na tržištu ima dovoljno proizvođača. Za razliku od gasa, zahvaljujući kom su zemlja koja kupuje i zemlja koja šalje vezane jedna za drugu gasovodom, kod žita sve funkcioniše drugačije. Ali ako je Rusija, hipotetički, odlučila da naudi sebi i da nekoga tamo ‘dovede u red’ koristeći žito za to, naći će se neko, ko će zauzeti njeno mesto i još joj reći hvala”, smatra stručnjak.

    Ekspert takođe precizira da su dva glavna uvoznika žita iz Rusije — Egipat i Turska. Oni ga kupuju u ogromnim količinama. Egipat kupuje uglavnom preko državnih programa, a Turci kupuju čisto tržišnim kanalima.

    Sagovornik je objasnio da glavni konkurent, koji je za petama Rusije Ukrajina, sa otprilike istim kvalitetom žita i približno istim cenama i količinom – kod njih je samo žito malo skuplje. Rusija, s druge strane, ne želi da izgubi mesto koje je sa teškom mukom zauzela na svetskom tržištu.

    Uticaj klimatskih promena

    Ekspert se osvrnuo i na pitanje uticaja klimatskih promena na proizvodnju žitarica. Prema rečima Holoda, ranije se smatralo da klimatske promene pomažu Rusiji da uspe na tržištu žita, zbog toga što će u južnim zemljama biti prevruće, severne zemlje mogu biti poplavljene zbog topljenja glečera, a Rusija se nalazi u stabilnoj centralnoj zoni, gde neće biti poplava i strašnih vrućina.

    On smatra da, bez obzira što se Rusija nalazi u zoni, koja izgleda ne bi trebalo da bude pogođena vrućinama, ipak treba uzeti u obzir da atmosferske promene mogu predstavljati pretnju i za Rusiju.

    Ekspert je objasnio da se u Evropi već duže vremena vodi beskompromisna borba protiv bilo kakvih zagađivača , a određenim industrijama su odavno nametnuli kolosalne ekološke takse. Kao rezultat, proizvođači u zemljama u kojima je ili proizvodnja visokotehnološka, ili pak manje obraćaju pažnju na štetne gasove su na dobitku.

    Što se tiče proizvodnje žita, on ne vidi u tom smislu nikakav problem jer proizvodnja žita ne može biti zagađivač u odnosu na druge industrije, ali da bi ukoliko se ekološke takse uvedu na rad mašinske opreme, to naravno smanjilo konkurentnost.

  • Rusija upozorila Ameriku: “Možete da očekujete uzajamnu posetu”

    Rusija upozorila Ameriku: “Možete da očekujete uzajamnu posetu”

    Poslanik ruske Državne dume i predstavnik Krima Mihail Šeremet pozvao je vlasti u SAD da ne stvaraju tenzije u Crnom moru prisustvom svojih brodova.

    Šeremet je kazao da u suprotnom mogu da očekuju “uzajamnu posetu”.

    “Pozivamo Ameriku da ne donosi ishitrene odluke stvaranjem tenzija i mešanjem u suverena pitanja drugih država. To će samo doneti haos u Ukrajini. Na žalost moram da konstatujem da SAD nastavljaju da se ponašaju kao agresor. Sa Rusijom to neće proći. Neka budu spremni na sveobuhvatan odgovor”, kazao je on. Šeremet je podsetio da je ruska vojska i mornarica opremljena savremenim naoružanjem i tehnikom koja nema pandane u svetu. “Nikome ne savetujemo da zvecka oružjem u blizini naših granica. Rusija će učiniti sve što je neophodno da se takve namere saseku u korenu. Ne treba gajiti iluzije, provokacije neće ostati nekažnjene. Ako izaberu da pojačaju svoje prisustvo u Crnom moru, dobiće istovetni odgovor”, naglasio je. Prethodno su dva američka kongresmena, republikanci Majk Rodžers i Majk Tarner, pozvali američkog predsednika Džoa Bajdena da pojača prisustvo američke mornarice u Crnom moru kako bi se pružila zaštita Ukrajini”.

  • Lavrov i Sijarto razgovarali o saradnji i zapadnom Balkanu

    Lavrov i Sijarto razgovarali o saradnji i zapadnom Balkanu

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov razgovorao je danas sa mađarskim ministrom inostranih poslova Peterom Sijartom o zapadnom Balkanu i bilateralnim odnosima dvije zemlje, saopštilo je rusko ministarstvo.

    “Danas su ruski ministar spoljnih poslova Lavrov i mađarski ministar inostranih poslova Sijarto obavili telefonski razgovor u kome su se razmijenili poglede na dalji razvoj bilateralnih odnosa, kao i na situaciju na zapadnom Balkanu”, navodi se u saopštenju, prenosi TAS S.

    Sijarto je prošlog mjeseca najavio da će njegova zemlja ove godine dobiti potrebnu tehnologiju za proizvodnju ruske vakcine Sputnjik V protiv korona virusa u fabrici koja je trenutno u izgradnji, a Budimpešta i Moskva su u septembru potpisale novi dugoročni sporazum o snabdijevanju Mađarske gasom iz Rusije.

  • Putin i Vučić razgovaraće i o borbi protiv revizije istorije

    Putin i Vučić razgovaraće i o borbi protiv revizije istorije

    Ambasador Ruske Federacije u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko najavio je da će saradnja u borbi protiv revizije istorije biti jedna od tema na predstojećem sastanku predsjednika Rusije Vladimira Putina i Srbije Aleksandra Vučića u Moskvi.

    Bocan Harčenko je nakon polaganja vijenca na Groblju oslobodilaca Beograda rekao da Rusija i Srbija imaju odličnu saradnju, ne samo u oblasti očuvanja memorijalnih spomenika, već i u suprotstavljanju reviziji istorije i heroizaciji nacizma.

    • To se tiče i bilateralnih odnosa u različitim oblastima, pa i političkim. Ta tema je uvek prisutna i u razgovorima na najvišem nivou. Očekujemo i sada novi susret naših predsjednika gdje će biti riječi i o toj temi – rekao je on za Sputnjik.

    Bocan Harčenko je naglasio da je važno razmotriti kako dalje nastaviti razvoj “Besmrtnog puka” u uslovima pandemije ocijenivši da je ta manifestacija u Srbiji, po tome kako je prihvaćena, po zamahu, razmjerama, sadržaju i dubini, odmah iza Rusije i zemalja Zajednice nezavisnih država.

    • Ovdje u Srbiji je to prihvaćeno s nevjerovatnom aktivnošću i nevjerovatnom duševnom snagom. Da ne pominjem da je prihvaćeno i na najvišem nivou, od predsjednika Vučića. On /”Besmrtni puk”/ je podržan i zakonski i postao je nacionalni pokret, neodvojiv od života savremene Srbije i od naših odnosa – naglasio je ruski ambasador.

    U okviru održavanja konferencije “Sećanje na pobednika”, vijenac na Groblje oslobodilaca Beograda, osim ruskog ambasadora, položio je i koordinator “Besmrtnog puka”, ministar Nenad Popović.

  • Amerikanci ušli, ruska vojska ih “gleda kroz nišan”

    Amerikanci ušli, ruska vojska ih “gleda kroz nišan”

    Komandni brod američke 6. flote ušao je danas u Crno more u sklopu pripreme NATO vežbi na tom području i u Sredozemlju.

    Međutim, to sve budno prati ruska ratna mornarica.

    “Snage u Crnom moru počele su sa kontrolom poteza komandnog broda “Maunt Vitni”, koji je ušao danas u vode Crnog mora”, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane, prenosi Sputnjik.

    Podsećanja radi, zvanična Moskva oštro je osudila ulazak brodova američke mornarice i vežbe NATO koji će biti održane na tom području, u blizini ruskih teritorijalnih voda, kao i u Sredozemlju.

    O tome je nedavno govorio i predsednik Rusije Vladimir Putin.

    “Kao što znate, američki ratni brod je sada ušao u Crno more. Može jasno da se vidi kroz dvogled ili kroz nišan odgovarajućeg odbrambenog sistema“, rekao je Putin, prenosi agencija Tas. Osim toga, američki razarač Porter, naoružan krstarećim projektilima, pre dva dana je uplovio u Crno more, ali nije poznato da li je njegovo slanje u region povezano sa najavljenom vežbom, prenosi agencija RIA Novosti.

  • Ruska mornarica dobila novo oružje: Koliko je napredna hipersonična raketa “Cirkon”

    Ruska mornarica dobila novo oružje: Koliko je napredna hipersonična raketa “Cirkon”

    Testiranja ruske hipersonične krstareće rakete “Cirkon” su pri kraju, a isporuke mornarici počet će 2022. godine, rekao je danas predsjednik ove zemlje Vladimir Putin.

    Ovaj potez dio je nastojanja Moskve da se bori naprijed u utrci sa Sjedinjenim Državama i drugima za postavljanje sljedeće generacije oružja dugog dometa koje je teže otkriti i presresti.

    Rusija je prošlog mjeseca saopćila da je po prvi put uspješno testirala lansiranu raketu Cirkon s podmornice.

    “Sada je posebno važno razviti i implementirati tehnologije potrebne za stvaranje novih hipersoničnih sistema naoružanja, lasera velike snage i robotskih sistema koji će biti u stanju da se efikasno suprotstave potencijalnim vojnim prijetnjama, što znači da će dodatno ojačati sigurnost naše zemlje. “, rekao je Putin u televizijskim izjavama.

    On je rekao da je tokom testiranja projektil uspješno pogodio i kopnene i morske ciljeve kada je ispaljen ispod vode ili s brodova.

    Neki zapadni stručnjaci dovode u pitanje koliko je napredna ruska nova generacija oružja, ali priznaju da kombinacija brzine, manevrisanja i visine hipersoničnih projektila otežava njihovo praćenje i presretanje.

    Putuju brzinom više od pet puta većom od brzine zvuka u gornjoj atmosferi, ili oko 6.200 km na sat. Ovo je sporije od interkontinentalne balističke rakete, ali oblik hipersoničnog kliznog vozila omogućava mu da manevrira prema meti ili dalje od odbrane.

    Pentagon je u oktobru rekao da želi da odbrambeni izvođači smanje krajnju cijenu hipersoničnog oružja, jer superbrze rakete koje se trenutno razvijaju koštaju desetine miliona dolara po komadu.

  • Zaharova: Ekstremisti iz Prištine mogu da zapale fitilj balkanskog bureta baruta

    Zaharova: Ekstremisti iz Prištine mogu da zapale fitilj balkanskog bureta baruta

    Situacija na Balkanu se zaoštrava, a fitilj balkanskog bureta baruta može biti zapaljen u svakom trenutku zbog postupaka ekstremista iz Prištine, uz saučesništvo ili direktno podsticanje zapadnih pokrovitelja, navela je portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Ona je na društvenoj mreži “Telegram” napisala da Zapad odobrava zaoštravanje situacije na Balkanu, zbog čega albanski ekstremisti u svakom trenutku mogu da izazovu konflikt na poluostrvu.

    Zaharova ističe da albanske radikalne snage “nastavljaju sa upornim pokušajima da se oslobode Srba na Kosovu”, podsjetivši da su prištinski specijalci ove jeseni dva puta upali na sjever pokrajine, gdje žive Srbi.

    • Izvor problema na Kosovu su albanski ultranacionalisti koji su tamo preuzeli vlast i koji posebno aktivno pokazuju mišiće uoči lokalnih izbora. Povlađuju im zapadni centri, prije svih, oni koji su 1999. godine pokrenuli agresiju NATO-a na Јugoslaviju sa ciljem da se Kosovo otrgne od Srbije, ne vodeći računa o mnogobrojnim ljudskim žrtvama – navela je Zaharova.

    Ona ukazuje da Zapad sada pokušava da natjera Srbiju da odustane od nacionalnih interesa i istorijskog sjećanja, prenosi “Sputnjik”.

    • Ovog puta, Velika Britanija je direktno ohrabrila provokatore iz Prištine, kako je rekao Beograd, uhvativši se ruku pod ruku sa vječitim čuvarima svjetskog morala. Prema otkrivenim podacima, organizaciju antisrpske samovolje blagoslovio je britanski ambasador u Prištini i njegov sunarodnik koji se nalazi na čelu Misije OEBS na Kosovu – navela je Zaharova.

    Ona ističe da postoji razlog da se vjeruje da je izrada kompleksnog vojnog scenarija sa ciljem zauzimanja područja u pokrajini u kojima žive Srbi počela još u julu.

    • Tako su britanski instruktori obučavali pripadnike kosovske policije, dok su poslati agenti pratili situaciju u sjevernim opštinama i tokom sukoba snimali učesnike protesta – navodi Zaharova.

    Ona ocjenjuje da izgleda da Britanija, čija se politička elita hvali da pripada društvu civilizovanih država, zapravo ne može da se osloboditi kolonijalnih navika.

    • Geopolitički eksperimenti Londona ostavljaju tamnocrvene tragove. Istine radi, evroatlantski saveznici Britanije ne zaostaju mnogo za njom – zaključila je Zaharova.
  • Bajden: Rusija i Kina okreću glavu od klimatskih problema

    Bajden: Rusija i Kina okreću glavu od klimatskih problema

    Američki predsjednik Džozef Bajden kritikovao je danas Kinu i Rusiju zbog toga što nisu učinile više na rješavanju klimatske krize.

    “Mi smo se pojavili i time uticali na to kako ostatak svijeta vidi Ameriku i njene lidere. To je ogroman problem, a oni su na to okrenuli glavu. Kako mogu da urade to i nazovu sebe velikim vođama”, rekao je Bajden na samitu COP26, prenosi CNN.

    Kineski predsjednik Si Ðinping i ruski predsjednik Vladimir Putin nisu prisustvovali klimatskom samitu Ujedinjenih nacija u Glazgovu, koji se smatra najvažnijim međunarodnim pregovorima o klimi posljednjih godina.

    Govoreći detaljnije o odnosima s Kinom, američki predsjednik je rekao da nije zabrinut zbog mogućeg oružanog sukoba i da je kineskom predsjedniku u razgovoru jasno stavio do znanja da rivalstvo dvije zemlje ne mora da bude i sukob.

    Bajden je naglasio da bi SAD trebalo da podrže klimatske akcije čak i ako druge nacije to ne čine zbog toga što žele da svijet koji će “moći da diše” i da budu predvodnici u njemu.

    “Činjenica je da Kina pokušava da potvrdi svoju novu ulogu kao svjetskog lidera, a da se pri tome ne pojavljuje. Najvažnija stvar koja je privukla pažnju svijeta je klima. Svuda. Od Islanda do Australije. To je jednostavno ogromno pitanje, a Kina se povukla. Kako to možete da radite i da tvrdite da nakon toga možete da imate bilo kakvu liedersku ulogu? Isto je i sa Putinom”, naglasio je Bajden.

    Američki predsjednik je rekao da djelovanje u vezi sa klimatskom krizom nije samo moralni, već i ekonomski imperativ.

    “Ulaganje u budućnost čiste energije je ogromna prilika, ogromna prilika za svaku zemlju da stvori dobro plaćena radna mjesta i podstakne ekonomski oporavak na široj osnovi”, rekao je Bajden na COP26 klimatskom samitu.

    Bajden je naglasio da je više od 100 svetskih lidera, koji predstavljaju države sa više od 85 odsto šuma na planeti, pristalo na okončanje i preokret u vezi s krčenjem šuma i degradacijom zemljišta do 2030. godine, što je odličan primjer kakve su ambicije potrebne u borbi protiv klimatskih promjena.

    “SAD su ponosne što su to pokrenule i podržale. Sa naše strane, nastavićemo da podižemo ambicije i ispunimo cilj i tako smanjimo domaće emisije za 50-52 odsto do 2030. godine. Ove decenije moramo da napravimo značajan napredak”, rekao je američki predsjednik.

    On je na kraju poručio da ne može da se sjeti dva dana u kojima je postignuto više u vezi s klimatskim promjenama od ova dva dana na samitu COP26 u Glazgovu.

  • Pao dogovor s Rusima; “Najviša tarifa u čitavoj istoriji zemlje”

    Pao dogovor s Rusima; “Najviša tarifa u čitavoj istoriji zemlje”

    Cena ruskog gasa za Moldaviju za isporuke u novembru iznosi 450 dolara za 1.000 metara kubnih.

    To je rezultat sporazuma koji su potpisali ruski gasni džin Gasprom i zvanični Kišinjev, izveštava Tas.

    Gasprom i vlada Moldavije postigli su prošlog petka dogovor o produženju ugovora o snabdevanju te zemlje gasom na period od pet godina. Nova cena gasa za Moldaviju iznosiće u novembru 450 dolara za 1.000 kubnih metara i variraće u zavisnosti od situacije na tržištu, navodi ruska novinska agencija.

    Prošle godine, Moldavija je uvozila ruski gas po ceni od 148 dolara u proseku za 1.000 kubika. Godišnja potražnja ove zemlje za prirodnim gasom procenjuje se na oko 2,9 milijardi kubnih metara.

    Bivši šef moldavske Nacionalne regulatorne agencije za energiju Viktor Parlikov izjavio je da će cena gasa za stanovnike Moldavije u novembru porasti sa 4,3 leja (oko 0,25 dolara) po kubnom metru na devet ili 10 leja (preko 0,5 dolara).

    “Tarifa može porasti na 9-10 leja po kubnom metru gasa, ako se uzme u obzir samo gasna komponenta. Ali ima mnogo drugih faktora, kao što su količina, devizni kurs, finansijska odstupanja”, rekao je on u intervjuu za televizijski kanal PRO.

    Dodao je da će to biti “najviša tarifa u čitavoj istoriji zemlje”.