VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • General jasan: “Biće uništene”

    General jasan: “Biće uništene”

    General-major Vladimir Arčakov ocenio je da će u slučaju velikog sukoba u Evropi baltičke države jednostavno biti uništene.

    “Što se tiče naših drugih zapadnih, tačnije severozapadnih suseda (osim Poljske), oni sami po sebi ne predstavljaju ništa u vojnom smislu”, rekao je zamenik državnog sekretara Saveta bezbednosti Belorusije general-major Vladimir Arčakov u intervjuu za časopis Nacionalna odbrana.

    On smatra da je najveća opasnost ponašanja balatičkih država u stalnoj i, kako je rekao, “bukvalno smesnoj” eskalaciji situacije, kao da one sanjaju o ozbiljnom sukobu, ne uzimajući u obzir da će ih, u slučaju da do njega ziasta dođe, sukobljeni centri moći jednostavno zbrisati sa lica zemlje.

  • Vučić: Dogovorom sa Putinom štedimo osam miliona evra dnevno

    Vučić: Dogovorom sa Putinom štedimo osam miliona evra dnevno

    Srbija ima obezbijeđenih šest miliona kubnih metara gasa iz uvoza na dnevnom nivou, koji plaća 270 evra po 1. 000 kubnih metara gasa, dok je te količine gasa u Evropi 1. 700 evra, ukazao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    “Zahvaljujući dogovoru sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, Srbija dnevno uštedi oko osam miliona evra kod uvoza gasa”, naglasio je Vučić govoreći za TV Pink.

    On je rekao da je gas danas preskup, a da je u Srbiji situacija takva da nam industrija troši polovinu gasa, a da će potrebe biti i veće.

    “Imamo obezbeđen uvoz šest miliona kubnih metara gasa na dnevnom nivou, a potrebno nam je devet ili 10. Plaćamo 270 evra na 1.000 kubnih metara. Na berzi je današnja cena, zahvaljujući glupim izjavama evropskih političara, 1.700 evra, a ići će i na 1.800 evra”, pojasnio je Vučić.

    To znači da je cijena koju Srbija plaća Rusiji šest puta niža od evropske cijene.

    “Zamislite da nisam sa Putinom to dogovorio i da 1. januara imamo ovu cenu… Za 10 miliona kubnih metara, plaćali bismo 17 miliona evra. Za šest miliona kubnih metara gasa, plaćali bismo 10 miliona. Ovako plaćamo 1,5 miliona za šest miliona kubnih metara. Uštedeli smo Srbiji osam miliona evra dnevno”, rekao je Vučić.

    Dodao je da se očekuje dogovor za dodatnih četiri miliona kubnih metara gasa koji su nam potrebni, te naveo da cijena ne može da bude kao ova od 270 evra, ali da će se boriti za što povoljniju cijenu, i ako bude potrebno, kaže, ponovo će zvati predsjednika Rusije.

    “Samo na dnevnom nivou štedimo osam miliona… Sram ih bilo kakve izmišljene price pričaju narodu, ja živim za ove brojke”, rekao je Vučić.

    Vučić je ukazao da bi Srbija bila u ozbiljnom problemu da nije izgrađen gasovod kroz Srbiju.

    “Zamislite šta bi bilo da nismo izgradili gasovod. Nema gasa, struje, vratite se u srednji vek”, primijetio je Vučić.

    Dodao je da proizvodnja struje u Srbiji po megavat satu košta između 40 i 50 evra.

    Takođe, naveo je da je cijena struje na berzi u Velikoj Britaniji danas 472 evra, a u Srbiji i mahom u Evropi na 320.

    “Strašne su potrebe, svima nedostaje električna energija”, konstatovao je Vučić i dodao da će tek biti problema sa energentima u svijetu.

  • Ruski zahtjevi NATO-u: Umanjite vojno prisustvo u istočnoj Evropi ili ćemo reagovati

    Ruski zahtjevi NATO-u: Umanjite vojno prisustvo u istočnoj Evropi ili ćemo reagovati

    Rusija objavila listu zahtjeva za koje tvrdi da se moraju ispuniti kako bi se snizile tenzije u Evropi. Sporne sigurnosne garancije koje Moskva traži uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO.

    Rusija je iznijela veoma spornu listu sigurnosnih garancija kako bi smanjila tenzije u Evropi i smirila krizu u vezi s Ukrajinom, uključujući mnoge zahtjeve koje je Zapad već odbio.

    Zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istočnom krilu NATO-a, ustvari vraćajući NATO snage tamo gdje su bile stacionirane 1997. godine, prije širenja na istok.

    Nacrt sporazuma u osam tačaka objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova dok su se ruske snage gomilale blizu ukrajinskih granica. Moskva je obećala da će ignorisanje njenih interesa dovesti do “vojnog odgovora” sličnog kubanskoj raketnoj krizi 1962.

    Vladimir Putin je zatražio od Zapada da Rusiji pruži “pravne garancije” njene sigurnosti. Međutim, agresivni prijedlozi Kremlja će vjerovatno biti odbijeni u zapadnim prijestolnicama kao pokušaj formalizacije ruske sfere utjecaja nad istočnom Evropom.

    Zahtjevi koje je Moskva prvi put u cijelosti iznijela predati su SAD-u ove sedmice. Oni uključuju zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, bivše sovjetske zemlje Estoniju, Litvaniju, Latviju i balkanske zemlje.

    Rusija također zahtijeva da NATO obustavi daljnje širenje, uključujući i pristupanje Ukrajine alijansi i da ne održava vježbe bez prethodnog dogovora s Rusijom u Ukrajini, istočnoj Evropi, u zemljama Kavkaza kao što je Gruzija ili u centralnoj Aziji.

    Zemlje NATO-a, posebno Poljska i baltičke zemlje, vjerovatno će na te prijedloge gledati krajnje negativno. Oni su upozorili da Rusija pokušava ponovo uspostaviti sferu utjecaja u regionu i da dokument vide kao dokaz da Moskva nastoji ograničiti njihov suverenitet.

    Šef NATO-a Jens Stoltenberg već je odbacio bilo kakve sporazume kojima se Ukrajini uskraćuje pravo da uđe u vojnu alijansu, rekavši da je to na Ukrajini i 30 zemalja NATO-a. Već postoje velike prepreke za ulazak Ukrajine u alijansu, uključujući njen teritorijalni spor s Rusijom zbog anektiranog Krima.

    Ruski dokument također poziva dvije zemlje da povuku sve raketne sisteme kratkog ili srednjeg dometa izvan dosega, zamjenjujući prethodni sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) koji su Sjedinjene Američke Države napustile 2018.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je u petak da nema roka za razgovore, ali da Rusija želi da započne pregovore “bez odgađanja i bez odugovlačenja”.

    “Možemo da idemo bilo gdje i u bilo koje vrijeme, čak i sutra“, rekao je.

    Upitan da li smatra da su zahtjevi nerazumni, odgovorio je da ne smatra.

    “Ne radi se o tome da mi dajemo nekakav ultimatum, nema ga. Stvar je u tome da ne treba potcijeniti ozbiljnost našeg upozorenja”, rekao je on.

    Zapadne zemlje upozorile su da Rusija možda priprema invaziju na Ukrajinu u januaru, jer su se ruski tenkovi, artiljerija i projektili gomilali u blizini granica.

    Ukrajina je u petak saopštila da je jedan od njenih vojnika poginuo tokom borbi s proruskim separatistima na istoku zemlje.

    Kijev se bori protiv promoskovske pobune u dva otcijepljena regiona na granici s Rusijom od 2014. godine, kada je Kremlj anektirao ukrajinsko poluostrvo Krim.

    Rusija je okupila oko 100.000 vojnika na svojoj strani granice. Joe Biden je upozorio Putina na “sankcije kakve nikada nije vidio” ako njegove trupe napadnu Ukrajinu. Čelnici Evropske unije pozvali su u četvrtak Moskvu da zaustavi svoje vojno jačanje i vrati se pregovorima koje vode Francuska i Njemačka.

  • “Moskva i Peking moraju preduzeti više zajedničkih akcija”

    “Moskva i Peking moraju preduzeti više zajedničkih akcija”

    Neke međunarodne snage i dalje se miješaju u unutrašnje poslove Kine i Rusije pod maskom “demokratije” i “ljudskih prava”, zbog čega Kina i Rusija moraju preduzeti više zajedničkih akcija da bi efikasnije zaštitile bezbjednosne interese dvije strane i imale važnije mjesto u globalnom upravljanju, piše danas Kineska medijska grupa.

    Kina i Rusija su stalne članice Savjeta bezbjednosti i dijele zajedničke stavove i stavove o zaštiti međunarodne pravičnosti i pravde, te o promovisanju demokratizacije međunarodnih odnosa.

    Od zajedničkog promovisanja političkog rješavanja pitanja Avganistana do zajedničkog nastupa protiv takozvanog “demokratskog samita” koji su SAD stvorile da bi produbile podjele, kinesko-ruska saradnja nije samo moćna provjera i ravnoteža protiv hegemonizma, već i čvrsto održavanje međunarodnog sistema sa UN kao jezgrom, ubrizgavajući više izvijesnosti u neizvijesni međunarodni poredak, piše u komentaru KMS.

    KMS podsjeća da su kineski predsjednik Si Đinping i ruski predsjednik Vladimir Putin imali video-sastanak, kako bi razmijenili mišljenja o temama kao što su bilateralni odnosi, pragmatična saradnja i međunarodna strateška saradnja.

    “Dogovor o Zimskim olimpijskim igrama”, koji su sklopile dvije strane, pokazuje duboko prijateljstvo između dva lidera država i takođe svjedoči o visokom stepenu političkog međusobnog povjerenja između dvije zemlje.

    Ovaj sastanak je drugi video-sastanak dvojice lidera Kine i Rusije ove godine i 37. susret dvije strane od 2013. godine.

    Pod rukovodstvom lidera državne diplomatije, odnosi Kine i Rusije su u najboljem periodu u istoriji, a praktična saradnja u različitim oblastima i dalje postiže rezultate, piše KMS.

    Dvojica šefova država su na ovom sastanku sveobuhvatno sumirala bilateralne odnose u ovoj godini i izrazili zadovoljstvo rezultatima saradnje.

    Uzimajući za primjer ekonomiju i trgovinu, uprkos uticaju epidemije, obim trgovine između Kine i Rusije ove godine je dostigao novi maksimum, premašivši 130 milijardi američkih dolara za 11 mjeseci.

    Osim toga, bilateralna saradnja je bila plodonosna u oblastima energetskih i tehnoloških inovacija.

  • EU: Sankcije za Moskvu spremne, nada u diplomatasko rješenje

    EU: Sankcije za Moskvu spremne, nada u diplomatasko rješenje

    Lideri Evropske unije fokusirali su se na današnjem samitu na mjere za sprečavanje moguće ruske vojne invazije na susjednu Ukrajinu, uz prijetnje sankcijama za Moskvu i najavu diplomatskih razgovora, prenosi AP.

    Istovremeno, Rusija je saopštila da je podnijela nacrt dokumenata SAD u kojima se razrađuju bezbjednosni aranžmani koji bi spriječili širenje NATO na Ukrajinu.

    Nagomilavanje ruske vojske na granici s Ukrajinom zauzelo je centralno mjesto na samitu 27 lidera EU, nakon molbe ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog za uvođenje dodatnih sankcija Moskvi, a prije bilo kakvog mogućeg napada na njegovu zemlju, uz upozorenje da bi djelovanje nakon bilo kakvog sukoba došlo prekasno.

    Na pitanje novinara da li će Evropa reagovati na poziv Zelenskog, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je rekao da su spremni da preduzmu dodatne kaznene mjere ako bude potrebno u skladu sa razvojem situacije.

    Očekuje se da će lideri EU danas odobriti nacrt zaključka samita, u koji je AP imao uvid, a u kojem se upozorava da će “svaka dalja vojna agresija na Ukrajinu imati ogromne posljedice i ozbiljne troškove kao odgovor”.

    Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je Moskvu da “ne prelazi liniju”.

    “Nepovredivost granica je jedan od veoma važnih temelja mira u Evropi i svi zajedno učinićemo sve da osiguramo da ta nepovredivost zaista ostane netaknuta”, izjavio je Šolc.

    Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da EU ne bi trebalo da potcjenjuje prijetnju koju predstavlja rusko gomilanje vojske i dodao da su potezi Moskve doveli do najgore bezbjednosne situacije od raspada Sovjetskog Saveza.

    Mnogi od evropskih lidera su poručili da računaju na diplomatske pregovore kao način sprečavanja ruske vojne akcije u Ukrajini.

    Slovenački premijer Janez Janša, čija zemlja predsjedava Evropskom unijom do kraja godine, predložio je pregovore Francuske, Njemačke, Ukrajine i Rusije.

    “Možda ima nekih otvorenih kanala za neke ozbiljne pregovore tokom narednih dana”, rekao je Janša.

    Moskva negira da planira napad na Ukrajinu, ali američki obavještajni zvaničnici navode da je Rusija prebacila 70.000 vojnika blizu Ukrajine i da se priprema za invaziju početkom sljedeće godine.

    Francuska i Njemačka su 2015. godine posredovale u mirovnom sporazumu koji je pomogao da se okončaju neprijateljstva velikih razmjera u istočnoj Ukrajini, gdje se provladine snage bore protiv separatista, ali sukob, u kome je 14.000 ljudi ubijeno i dalje tinja, navodi AP.

    Kremlj je danas ponovo pozvao zapadne lidere da osiguraju pravno obavezujuće garancije koje sprečavaju širenje NATO na Ukrajinu i razmještanje naoružanja Sjevernoatlantske alijanse na tom području, nazivajući to “crvenom linijom” za Moskvu.

    SAD i njihovi saveznici odbili su da daju takve garancije, ali su se ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Džozef Bajden prošle nedjelje dogovorili o nastavku razgovora kako bi razmotrili pitanja koja izazivaju zabrinutost Rusije, prenosi AP.

  • Zaharova: Šmit nema legitimitet za visokog predstavnika

    Zaharova: Šmit nema legitimitet za visokog predstavnika

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ponovo je negirala ulogu visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje, i istakla da on nema legitimitet neophodan za obavljanje funkcije visokog predstavnika.

    “Njemački državljanin Krstijan Šmit ne može se smatrati visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu, budući da Savjet bezbjednosti UN nije usvojilo rezoluciju kojom se on imenuje na ovu funkciju – takav rusko-kineski nacrt rezolucije je blokiran”, rekla je Zaharova u intervjuu za Tass, koji je Ambasada Rusije u Sarajevu prenijela na svom zvaničnom Facebook profilu.

    Zaharova ističe da “o imenovanju Šmita” koju su 27. maja dali akreditovani ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za implementaciju Mirovnog (Dejtonskog) sporazuma za Bosnu i Hercegovinu (UO PIC) u Sarajevu nije dovoljno”.

    “U nedostatku izražene međunarodne podrške i, što je od posebnog značaja, konsenzusa unutar same Bosne i Hercegovine, Šmit nema legitimitet neophodan za obavljanje funkcije visokog predstavnika. Rusija je bila primorana da suspenduje učešće na sastancima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira koji se održavaju u Sarajevu pod predsedavanjem samoimenovanog visokog predstavnika”, kazala je Zaharova.

    Istakla je da “nelegitimni visoki predstavnik nema nikakva vanredna izvršna ovlaštenja u smislu Aneksa 10 Mirovnog sporazuma i odgovarajućih odluka konferencija o implementaciji Mirovnog sporazuma”.

    “Prijetnje Kristijana Šmita da će iste upotrijebiti protiv nepoželjnih za njega predstavnika naroda BiH nisu ništa drugo do želja za zavaravanjem. Svaki pokušaj upotrebe represivnog instrumentarija treba smatrati provokacijom”, navela je.

    “Očigledna je apsurdnost situacije u kojoj se stranac, koga ne biraju građani BiH, po svom nahođenju miješa u unutrašnje stvari zemlje, ne snosi nikakvu odgovornost za svoje postupke i zamjenjuje zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast”, rekla je Zaharova za Tass.

    Zaharova je rekla da u “ovim uslovima, srpski narod, kao jedan od tri ravnopravna državotvorna naroda Bosne i Hercegovine, s pravom odbija da prizna Šmita.

    “Visoki predstavnik nije odgovoran čak ni sudovima – ni domaćim ni međunarodnim. U evropskoj demokratskoj zemlji, kakva i jeste BiH, ne bi trebalo da bude mjesta za takvu strukturu, čije su aktivnosti suprotne principima vladavine prava”, navela je portparolka ruskog MSP-a.

    Podsjetila je da je Upravni odbor još 2006. godine donio temeljnu odluku o gašenju Kancelarije visokog predstavnika (OHR), a 2008. godine usaglašen je Program “5+2” koji je potrebno prilagoditi promijenjenoj stvarnosti.

    Učešće međunarodne zajednice u postkonfliktnom procesu stabilizacije u BiH u smislu Poglavlja VII Povelje UN-a zahtijeva, ističe Zaharova, izbalansiran pristup procjeni stanja u zemlji i faktora njenog razvoja. “Kontraproduktivna su nastojanja OHR-a i spoljnog prisustva u BiH da za pogoršanje unutrašnje političke klime okrive Republiku Srpsku i njene legalno izabrane predstavnike”, navela je Zaharova.

    Istakla je i da BiH treba “osloboditi protektorata”:

    “Napori međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini moraju biti usmjereni na oslobađanje ove suverene i nezavisne evropske države od spoljnog protektorata u vidu visokog predstavnika. Kako pokazuju nedavna dešavanja u BiH, isti u sve većoj mjeri postaje faktor destabilizacije situacije u zemlji”, istakla je Zaharova.

  • Rusija poslala poruku za NATO: “Stvaramo oružane snage”

    Rusija poslala poruku za NATO: “Stvaramo oružane snage”

    Moskva je poslala NATO-u brojne predloge za bezbednosna pitanja, ali još uvek nije dobila odgovor.

    To je rekla danas za RT DE portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova

    “Znamo šta su bezbednosna pitanja. Zbog toga stvaramo oružane snage, pozivajući naše zapadne partnere da se uključe u razgovore o načinima da svet bude sigurnije i stabilnije mesto, kao i da sprečimo sukobe i da rešavamo probleme mirnim putem”, kazala je Zaharova, prenosi agencija TAS.

    Ona je dodala da zapadne zemlje pokušavaju da okrive Rusiju za raspoređivanje trupa na granici sa Ukrajinom, što je, kako je navela, ništa drugo do zapadna medijska propaganda.

    Ona je preporučila da, umesto postavljanja pitanja o poziciji ruskih trupa, zapadni mediji bi trebalo da se fokusiraju na to kako je mnogo NATO trupa bilo stacionirano u Ukrajini i koliko je naoružanja dato toj zemlji prethodnih godina.

    Zaharova je takođe u intervjuu ukazala na održavanje višestrukih vežbi koje je NATO izveo u Crnom moru.

    Podsetimo, ranije danas povodom sukoba s Rusijom oglasio se šef NATO.

    On je to rekao na konferenciji za novinare posle sastanka sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Briselu.

    “Vidimo značajno nagomilavanje vojnih snaga oko Ukrajine, tenkove i mnogo opreme. To je neopravdano i podriva bezbednost Ukrajine i Evrope”, rekao je Stoltenberg, prenosi Interfaks.

  • Borelj: Pripremamo kompletan set sankcija Rusiji

    Borelj: Pripremamo kompletan set sankcija Rusiji

    Evropska unija priprema kompletan set sankcija Rusiji, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.

    On je novinarima po dolasku na samit lidera EU u Briselu rekao da će se tokom današnjeg sastanka razgovarati o uvođenju sankcija Moskvi.

    “Ne mogu da kažem /koje će konkretno biti sankcije/. Razgovaraćemo o tome prije postizanja dogovora, ali spremamo kompletan set sankcija”, istakao je Borelj.

    Borelj je potvrdno odgovorio na pitanje da li će članice EU ovaj put moći da postignu konsenzus u vezi sa sankcijama Rusiji, javio je TASS.

    Kijev i Zapad su nedavno izrazili zabrinutost zbog onoga što su nazvali pripremama Moskve da izvrši invaziju na Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je da su takve izjave “prazna i neosnovana eskalacija tenzija” i naglasio da Rusija nije prijetnja bilo kome.

    Peskov je istakao da ne isključuje moguće provokacije kako bi se opravdale tvrdnje Kijeva i Zapada, upozorivši da će svaki pokušaj rješavanja sukoba u Ukrajini silom nositi ekstremno ozbiljne posljedice.

  • Putin najavio razgovor sa Xi Jinpingom: Odnosi Rusije i Kine sa Zapadom su napeti

    Putin najavio razgovor sa Xi Jinpingom: Odnosi Rusije i Kine sa Zapadom su napeti

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping održat će danas razgovor u čijem će fokusu biti aktuelni problemi koji opterećavaju odnose Zapada s jedne i Rusije i Kine s druge strane.

    Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov pojasnio je kako Putin i Jinping imaju mnogo tema za za razgovor, a koje se prije svega odnose na situaciju u Evropi i odnosima s NATO savezom.

    “Predsjednici će se osvrnuti na ratobornu retoriku NATO-a i napetu situaciju u Evropi. Strane će razmijeniti svoje stavove o međunarodnim poslovima, nedavnim događajima u međunarodnim odnosima, a naročito situaciji u Evropi. Odnosi su veoma napeti i to definitivno zahtijeva razgovor između saveznika – Moskve i Pekinga”, rekao je Peskov.

    Takođe, Peskov je naglasio kako će se tokom razgovora predsjednici Rusije i Kine osvrnuti i na “veoma agresivnu retoriku SAD-a”.

    “Na dnevnom redu je i mnoštvo drugih pitanja. Razgovori o energetici, saradnji u oblasti visoke tehnologije, zajedničkim investicijama i trgovini”, zaključio je Peskov.

  • Putin traži pismene garancije od SAD i NATO, ima i poruku za Makrona

    Putin traži pismene garancije od SAD i NATO, ima i poruku za Makrona

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je tokom razgovora s predsjednikom Finske Saulijem Ninistom naglasio da je neophodno da SAD i NATO pruže pismene garancije Moskvi da se alijansa neće širiti dalje na istok prema Rusiji u skladu s nedjeljivim bezbjednosnim načelima, saopšteno je danas iz Kremlja.

    “Predsjednik Putin je ponovo istakao da je neophodno da se bez odlaganja pokrenu pregovori sa SAD i NATO kako bi se postigao sporazum o davanju međunaronih pravnih garancija Moskvi kojima se odbacuje dalja ekspanzija sjevernoatlantske alijanse na istok i raspoređivanje sistema naoružanja na teritoriji Ukrajine i drugih susjednih zemalja kojima bi mogla biti ugrožena bezbjednost Rusije”, navodi se u saopštenju, prenosi TASS.

    U saopštenju Kremlja se podvlači da je ruski lider naglasio da bi ovaj potez bio u potpunosti u skladu s nedjeljivim bezbjednosnim načelima ugrađenim u Završni akt konferencije u Helsinkiju 1975. godine i povelje usvojene u Istanbulu 1999. godine.

    U tom kontekstu, ruski lider je izrazio podršku inicijativi predsjednika Finske Ninista da se 2025. godine organizuje samit povodom 50. godišnjice Helsinške konferencije o bezbjednosti i saradnju u Evropi.

    Ruski predshednik Vladimir Putin ranije je pozvao NATO da prihvati suštinske pregovore kako bi Rusiji dobila “pouzdane i dugoročne bezbjednosne garancije”, jer, prema njegovim riječima, Rusija želi pravno obavezujuće garancije zbog toga što zapadne zemlje nisu poštovale svoja usmena obećanja i obaveze.

    Poručio Makronu: NATO da zaustavi širenje na istok
    Putin je rekao francuskom kolegi Emanuelu Makronu tokom današnjeg telefonskog razgovora da Moskva želi hitne razgovore sa zapadnim zemljama kako bi se zaustavilo dalje širenje NATO-a na istok, saopštio je Kremlj.

    “Ruski predsjednik je naglasio važnost hitnih međunarodnih pregovora, kako bi se dobile garancije koje bi spriječile dalje širenje NATO-a na istok i raspoređivanje naoružanja u susjednim državama, prije svega u Ukrajini, što je prijetnja za Rusiju”, naveo je Kremlj, prenosi Rojters.

    Putin je iznio sličan zahtjev tokom razgovora s predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom putem video-linka prošle nedjelje, ali i tokom telefonskog razgovora s premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom u ponedjeljak.