VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Rusija spremna koristiti i vojni odgovor ukoliko NATO nastavi ignorisati zahtjeve Moskve

    Rusija spremna koristiti i vojni odgovor ukoliko NATO nastavi ignorisati zahtjeve Moskve

    Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov izjavio je kako NATO i zapadne zemlje ne bi trebale ignorisati zabrinutost Moskve za sigurnost te da bi se trebale pridržavati liste zahtjeva koje je Rusija objavila prije nekoliko dana.

    Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije je prošle sedmice objavilo dva dokumenta u kojima se od NATO saveza traži da se suzdrže od širenja na istočnu Evropu, zemlje Kavkaza i centralnu Aziju.
    Iako su čelnici NATO-a odbacili zahtjeve, Rjabkov je poručio kako NATO ne bi trebao ignorisati mišljenje Rusije.


    “Rekao sam da ćemo naći forme za odgovor, uključujući i vojna i vojno-tehnička sredstva, ukoliko NATO ponovo bude ignorisao zabrinutost Moskve. Morat ćemo da izbalansiramo aktivnosti koje nas zanimaju jer se s našim kontramjerama povećava i rizik”, izjavio je Rjabkov.

    Ruski diplomata je također naglasio da će Rusija nastojati spriječiti ovaj scenario te je poručio kako su ruski zvaničnici svjesni potrebe za održavanjem dijaloga kako bi se izbjegle ozbiljne implikacije.


    Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 17. decembra dva nacrta o osiguravanju pravnih garancija sigurnosti od SAD-a i NATO saveza.

    Između ostalog, u dokumentima se navodi kako se zahtijeva od Sjedinjenih Američkih Država da se obavežu na sprečavanje daljeg širenja Alijanse na istok i države bivšeg Sovjetskog Saveza.

    Također, od SAD-a se zahtijeva da ne osnivaju vojne baze na teritoriji država nekadašnjeg SSSR-a koje nisu članice NATO-a te da ne koriste vojnu infrastrukturu za bilo kakve vojne aktivnosti.

  • Bisera Turković se danas sastaje sa Sergejom Lavrovom u Rusiji

    Bisera Turković se danas sastaje sa Sergejom Lavrovom u Rusiji

    Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković (SDA) jučer je otputovala u Rusiju, gdje će se danas sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.

    Turković je sinoć otputovala u Soči, a razlog posjete je 25. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa dvije države.

    Najavljeno je da će ministri razgovarati o bilateralnim odnosima, ekonomskoj i kulturnoj saradnji, kao i o situaciji u obje države.

    Nakon sastanka delegacija ministarstava vanjskih poslova, Turković i Lavrov će se obratiti medijima.

  • Poruka iz Rusije: “Situacija je ozbiljna”

    Poruka iz Rusije: “Situacija je ozbiljna”

    Predlog ruske strane o garancijama bezbednosti nije ultimatum, ali je vreme razgovora mirnim tonom sa Severnoatlantskom alijansom prošlo.

    To je danas izjavio zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško.

    “Naši predlozi su vrlo jasni. Vreme mirnih tonova, verovanja na reč je prošlo. Situacija je toliko ozbiljna, da je zahtevala korake kada je neophodan principijelni dijalog u četiri oka”, izjavio je Gruško u intervjuu “Rosijskoj gazeti”.

    “Na primer, naši partneri iz NATO-a govore o proširenju Alijanse, da Rusija nema pravo glasa, da je procedura približavanja NATO-a propisana Vašingtonskim sporazumom i da svaka država ima pravo da slobodno “bira načine kako da osigura svoju bezbednost”, uključujući učešće u vojnim savezima.

    Na to su naši partneri iz NATO-a staviti tačku. Ali postoji i drugi deo formule, gde je direktno rečeno da, praveći izbor, države su obavezne da uzmu u obzir interese bezbednosti drugih. Ne treba da zaboravljamo da je širenje NATO-a politika koja se još zove “politika otvorenih vrata”, rekao je zamenik šefa diplomatije.

    Rusija će srazmerno odgovoriti, ako države NATO-a rasporede na svojoj teritoriji ofanzivna sredstva, saopštio je Gruško.

    “Ako se na teritoriji država NATO-a pojave ofanzivna sredstva koja za četiri minuta mogu da stignu do naših kontrolnih centara, moraćemo adekvatno da odgovorimo našim partnerima”, izjavio je on.

    Zamenik šefa diplomatije je saopštio da je po pitanju zahteva koji su upućeni SAD zauzeta čvrst stav. “Očekujemo sadržajni razgovor sa SAD. Već smo formirali tim i spremni smo odmah da počnemo razgovor, čim Amerikanci budu spremni za to”, izjavio je Gruško.

    Podsetimo, rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je dokument koji je zvanična Moskva poslala NATO-u po pitanju garancija bezbednosti o kojima je nedavno govorio predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a koji se pre svega tiču širenja vojnog prisustva Alijanse zapadnim granicama Rusije.

  • Putin: Od početka godine spriječeno više od 30 terorističkih napada

    Putin: Od početka godine spriječeno više od 30 terorističkih napada

    Ruske bezbjednosne agencije spriječile su od početka godine 32 teroristička napada, rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    • U proteklih nekoliko godina, ostvaren je značajan napredak i pozitivna dinamika u borbi protiv terorizma. Zabilježen je značajan pad rizika od terorističke prijetnje – naglasio je Putin u video poruci upućenoj povodom Dana radnika bezbjednosnih agecija, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Prema njegovim riječima, u proteklih 11 godina, spriječeno je više od 200 terorističkih napada i u tom periodu dramatično je smanjen broj sličnih prekršaja.

    On je napomenuo da borba protiv terorizma treba da bude oštra i beskompromisna.

  • Senat SAD-a sredinom januara odlučuje o novim sankcijama zbog gradnje Sjevernog toka 2

    Senat SAD-a sredinom januara odlučuje o novim sankcijama zbog gradnje Sjevernog toka 2

    Senat Sjedinjenih Američkih Država trebao bi sredinom januara naredne godine glasati o uvođenju novog seta sankcija zbog gradnje plinovoda Sjeverni tok 2 koji će povezati Rusiju i Njemačku.

    Iako su Joe Biden i zvaničnici američke administracije mišljenja kako nove sankcije ne bi bile poželjne prije svega zbog potencijalnog narušavanja odnosa s Njemačkom, glasanje o novom setu sankcija dolazi na inicijativu republikanskog senatora iz Teksasa Teda Cruza.
    “Senat je postigao dogovor da u trenutku koji odredi lider većine u Senatu, nakon konsultacija s liderom Republikanaca, najkasnije do 14. januara 2022. godine, pređe na razmatranje sankcija koje je predložio senator Ted Cruz”, saopćila je press služba Demokratske stranke u Senatu.


    Prema elektronskoj bazi podataka Kongresa SAD-a, zakon o sankcijama koji je predložio Ted Cruz predat je Senatu 18. decembra, ali tekst zakona još uvijek nije javno objavljen.

    Ipak, Cruz je ranije naglasio kako zahtijeva od američke administracije uvođenje sankcija protiv kompanija odgovornih za projektovanje Sjevernog toka 2, te onih koji učestvuju u izgradnji i radu plinovoda koji bi trebao povezati Njemačku i Rusku Federaciju.

    Upravo je Cruzova politika, kojom je tražio da se na dnevni red uvrsti i glasanje u zakonu, nekoliko puta dovela i do blokade imenovanja novih američkih ambasadora u svijetu, uključujući i ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja.


    Cruz je uslovljavao glasanje za njihovo imenovanje upravo stavljanjem na dnevni red zakona o sankcionisanju svih kompanija i zvaničnika koji učestvuju u gradnji Sjevernog toka 2.

    “Mislim da je savršeno razumno da senatori pokušavaju da dobiju glasove o političkim pitanjima koja su im bitna. Ono što mislim da je potpuno nerazumno jeste činjenica da nekoliko republikanskih senatora blokira imenovanje desetine ambasadora i drugih zvaničnika”, rekao je demokratski senator Chris Coons za magazin Politico.

  • Njemačka zaprijetila Rusiji uključivanje oštrih sankcija zbog Ukrajine

    Njemačka zaprijetila Rusiji uključivanje oštrih sankcija zbog Ukrajine

    Njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht ocijenila je da je u situaciji sa Ukrajinom Rusija agresor i da je potrebno učiniti sve da se zaustavi eskalacija, navodeći da to uključuje i prijetnju oštrim sankcijama.

    Lambreht je za Bild rekla da je zabrinuta zbog situacije u Ukrajini, ali nije direktno odgovorila na pitanje da li je spremna da pošalje vojnike Bundesvera u Ukrajinu.

    “Moramo da iscrpimo sve opcije diplomatije i ekonomskih sankcija. I svi dalji koraci moraju biti blisko koordinirani u NATO”, istakla je Lambreht pred posjetu Litvaniji.

    Na pitanje može li gasovod Severni tok 2 biti dio paketa sankcija, njemačka ministarka je odgovorila da je neophodno koristiti čitav set instrumenata koji su na raspolaganju.

    “Sada moramo da ciljamo na Putina i njegovo okruženje. Oni koji su odgovorni za agresiju moraju da osjete lične posljedice, na primjer da više ne mogu da idu na Jelisejska polja u Parizu u kupovinu”, rekla je Lambreht.

    NATO neće dozvoliti Moskvi da diktira vojni stav Alijanse
    NATO će razgovarati o bezbjednosnim prijedlozima Rusije, ali neće dozvoliti Moskvi da diktira vojni stav Alijanse, izjavila je danas njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht tokom posjete njemačkim trupama u Litvaniji, prenosi Srna.

    Moskva je juče postavila listu zahtjeva za Zapad koji uključuje povlačenje bataljona NATO-a iz Poljske i Estonije, Letonije i Litvanije, nekada u sastavu Sovjetskog Saveza.

    Rusija, takođe, zahtijeva pravno obavezujuću garanciju da će NATO odustati od bilo kakve vojne aktivnosti u istočnoj Evropi i Ukrajini i efektivni ruski veto na buduće članstvo Ukrajine u NATO – što je Zapad već isključio.

    “Razgovaraćemo o ruskim prijedlozima. Ali ne može biti da Rusija diktira partnerima u NATO-u njihov stav, i to je nešto što ćemo vrlo jasno istaći u razgovorima sljedeće nedjelje na Savjetu NATO-a”, rekla je Lambrehtova novinarima u Rukli tokom svoje prve posjete njemačkim trupama u inostranstvu.

    Ona je dodala da se trenutne tenzije moraju riješiti na diplomatskom nivou, ali isto tako i putem kredibilnog odvraćanja.

    Zapad je zaprijetio oštrim ekonomskim sankcijama Rusiji ukoliko Moskva eskalira svoje vojno prisustvo na granici Ukrajine. Moskva kaže da samo odgovara na prijetnje svojoj bezbjednosti iz sve bližih odnosa Kijeva sa NATO-om.

    Govoreći danas zajedno sa Lambrehtovom, litvanski ministar odbrane Arvidas Anusauskas je rekao da NATO ne smije da dozvoli Moskvi da podijeli Evropu na sfere uticaja.

  • Nove tenzije na istoku: Bjelorusija spremna postaviti nuklearno oružje na svojoj teritoriji

    Nove tenzije na istoku: Bjelorusija spremna postaviti nuklearno oružje na svojoj teritoriji

    Ministar vanjskih poslova Bjelorusije Vladimir Makei izjavio je kako je Bjelorusija spremna, uslijed novog zaoštravanja odnosa s NATO savezom, postaviti nuklearno naouružanje na teritoriji države kako bi spriječila eventualna NATO djelovanja.

    On je naglasio kako su odnosi između Rusije i Bjelorusije s jedne, te NATO saveza s druge strane narušeni, te da zbog toga Rusija i Bjelorusija razmišljaju o brojnim opcijama, uključujući i nuklearno naoružanje.

    “Ono što je predsjednik Lukašenko već ranije najavio, razmatramo mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja na bjeloruskoj teritoriji kao jedan od mogućih odgovora na akcije NATO saveza na teritoriji Poljske”, rekao je Makei.

    Nešto ranije, o raspoređivanju nuklearnog naoružanja govorio je i Aleksandar Lukašenko koji je u intervjuu izjavio da će pozvati ruskog predsjednika Putinada pošalje u Bjelorusiju nuklearno oružje koje je povučeno nakon raspada Sovjetskog Saveza.

    “Ponudio bih Putinu da vrati to oružje na bjelorusku teritoriju”, rekao je Lukašenko.

    Tokom subote, Rusija je na prostor Bjelorusije poslala dva bombardera Tu – 22M3 koji imaju kapacitet nošenja nuklearnog oružja.


    Kako je saopćeno, patroliranje ruskih bombardera na bjeloruskoj teritoriji imalo je za cilj naglašavanje bliskih veza između saveznika usred tenzija sa Zapadom.

    Ministarstvo odbrane Rusije je saopćilo da su dva bombardera uvježbavala izvršavanje zajedničkih zadataka s bjeloruskim ratnim zrakoplovstvom i protivvazdušnom odbranom. Prema riječima ruskih zvaničnika, avioni su se na teritoriji Bjelorusije zadržali oko četiri sata.

  • “Ukrajinci su svijesni, trudimo se da kažemo Putinu”

    “Ukrajinci su svijesni, trudimo se da kažemo Putinu”

    Ako Rusija izvrši invaziju Ukrajine, “malo je vjerovatno” da će Velika Britanija i njeni saveznici poslati trupe u odbranu te zemlje, rekao je Ben Volas.

    “Ne bi trebalo da zavaravamo ljude da ćemo to uraditi”, rekao je britanski sekretar za odbranu Volas za časopis Spektator, navodeći da su “Ukrajinci toga svesni”, preneo je BBC.

    Britanski sekretar za odbranu je kazao da Ukrajina “nije članica NATO, tako da je malo verovatno da će neko poslati trupe u Ukrajinu da izazove Rusiju”.

    “Zato se diplomatski trudimo da kažemo Putinu da to ne radi”, rekao je on i naglasio da su “oštre ekonomske sankcije” najverovatniji oblik odvraćanja.

    Rusija je premestila hiljade vojnika blizu istočnih granica Ukrajine, što je navelo zapadne sile da apeluju na predsednika Vladimira Putina da deeskalira tenzije.

    Moskva je negirala planove za napad i zatražila hitne razgovore sa SAD.

    Rusija je u petak zatražila striktna ograničenja aktivnosti vojnog saveza NATO predvođenog SAD u zemljama istočne Evrope.

  • Zvanično: Rusija nije dio Sporazuma o otvorenom nebu

    Zvanično: Rusija nije dio Sporazuma o otvorenom nebu

    Rusija se danas i zvanično povukla iz Sporazuma o otvorenom nebu, kojim se dozvoljava obavljanje nenaoružanih posmatračkih letova iznad teritorija zemalja potpisnica.

    “Od 18. decembra 2021, Rusija nije više članica Sporazuma o otvorenom nebu i, samim tim, nije dio grupe država članica koje se pridržavaju tih odredbi”, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

    U saopštenju ruskog ministarstva ocjenjuje se da će se efikasnost Sporazuma o otvorenom nebu naglo smanjiti bez učešća Rusije i SAD.

    “Zona njegove primjene smanjiće se za oko 80 odsto, a broj misija na otvorenom nebu, planiranih za 2022, naglo će opasti”, navodi se u saopštenju i ocjenjuje da odgovornost za “degradaciju ugovornog režima” snose SAD.

    U saopštenju se dodaje da Rusija poštuje odluku država učesnica, koje su i dalje dio sporazuma, da nastave s njegovim sprovođenjem.

    “Želimo im konstruktivan i plodan zajednički rad”, poručilo je ministarstvo.

    SAD su se 22. novembra 2020. godine povukle iz Sporazuma o otvorenom nebu, za vrijeme vlasti tadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trampa.

    Rusko Ministarstvo spoljniih poslova objavilo je 15. januara 2021. godine da je Moskva pokrenula unutrašnje državne procedure za izlazak iz sporazuma.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 7. juna zakon o izlasku iz Ugovora o otvorenom nebu.

  • Zabrinutost Rusije opravdana? “Nije iznenađujuće”

    Zabrinutost Rusije opravdana? “Nije iznenađujuće”

    Zabrinutost Rusije u vezi sa mogućnošću nove invazije zapadnih zemalja nije neosnovana, smatra kolumnista američkog lista “Nešenal interest” Peter Sučiu.

    Kako kaže, “ruski medved opravdano oštri kandže”.

    “Nije iznenađujuće što ruski medved oštri kandže – modernizuje mornaricu, izvodi redovne vežbe i radi na novom oružju, od tenka T-14 ‘Armata’ do hipersoničnih i podvodnih raketa”, istakao je autor članka.

    Vojni analitičar je precizirao da se većini Amerikanaca ideja o NATO agresiji čini izmišljenom, ali da se Moskva ne sprema uzaludno za takav scenario. S tim u vezi, novinar je podsetio da su zapadne sile tokom proteklih nekoliko vekova mnogo puta pokušale da izazovu Rusiju i zauzmu njene zemlje.

    Kako se navodi u članku, Sjedinjene Američke Države su takođe izvršile invaziju na njenu teritoriju tokom Građanskog rata 1918. godine i učestvovale u borbama protiv boljševičkih snaga. Samo dve decenije kasnije, nacistička Nemačka je pokrenula krvavi sukob protiv Sovjetskog Saveza, podsetio je autor.

    “Po okončanju Hladnog rata i raspada SSSR-a, Rusija je možda postala ranjivija, jer su mnogi njeni nekadašnji sateliti iz komunističkog doba – Poljska, Mađarska i Rumunija, kao i Češka i Slovačka, ušli u NATO”, konstatovao je kolumnista.

    Prema njegovim rečima, modernizaciju ruske vojske ne treba posmatrati sa stanovišta ofanzivnih sposobnosti, već pre kao sredstvo obuzdavanja i garanciju da Moskvu neće zadesiti još jedna invazija Zapada.