VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Peskov: Velika turbulencija u međunarodnim odnosima

    Peskov: Velika turbulencija u međunarodnim odnosima

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov smatra da su trenutni međunarodni odnosi najturbulentniji za posljednjih više decenija.

    “Ova turbulencija u međunarodnim odnosima nije viđena možda mnogo, mnogo decenija”, izjavio je on u intervjuu za televizijski kanal NTV, prenosi TAS S.

    Peskov je rekao da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao da odgovori na neka pitanja o međunarodnim odnosima tokom svoje godišnje konferencije za novinare koja je zakazana za 23. decembar.

    Za Putina je važno da održavanjem konferencije za novinare sumira godinu za nama, naglasio je portparol Kremlja.

    Peskov je izdvojio, vezano za unutrašnju politiku Rusije, to što je izabrala novi parlament i naglasio da je u toku oporavak od ekonomskih posljedica pandemije, a kao važna pitanja spoljne politike koja bi trebalo razmotriti na najavljenoj konferenciji ruskog predsjednika, predložio je neka nepovoljna globalna kretanja, inflaciju širom svijeta i kontinuiranu globalnu ekonomsku krizu, navodi TAS S.

  • Putin pisao Vučiću

    Putin pisao Vučiću

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa ambasadorom Ruske Federacije Aleksandrom Bocan-Harčenkom.

    Ruski ambasador uručio je pismo ruskog predsjednika Vladimira Putina sa čestitkama povodom predstojećih novogodišnjih i božićnih praznika.

    “Naši nedavni pregovori u Sočiju su u punoj mjeri potvrdili čvrstinu strateškog partnerstva Rusije i Srbije i dozvolili da zacrtamo nove perspektive uzajamno korisne saradnje u više pravaca. Računam na nastavak konstruktivnog dijaloga sa Vama i prisnog zajedničkog rada na aktuelnim pitanjima bilateralne, regionalne i medjunarodne agende. To odgovara temeljnim interesima naših bratskih naroda i doprinosi obezbjedjenju stabilnosti i bezbjednosti na evropskom kontinentu. Želim Vama, Vašoj porodici i najbližima dobro zdravlje, uspjeh i blagostanje, a svim gradjanima Srbije – mir i prosperitet”, navodi se u čestitki predsjednika Putina predsjedniku Vučiću.

    Zahvalivši na pismu, Vučić je još jednom izrazio zahvalnost Putinu na toplom dočeku u Sočiju i prijateljskim razgovorima, koje su tom prilikom vodili.

    Vučić i Bocan-Harčenko su i ovom prilikom razmotrili napredak bilateralne saradnje u različitim oblastima, saopštila je pres služba predsjednika Srbije.

  • Rusi obustavili isporuke gasa

    Rusi obustavili isporuke gasa

    “Gasprom” nije rezervisao kapacitete za tranzit prirodnog gasa gasovoda “Jamal-Evropa” za danas ni za vreme regularnih, ni dodatnih aukcija.

    To su pokazali podaci “GSA Platform”.

    Kompanija nastavlja da smanjuje rezervacije za tranzit kroz Poljsku. Kako se navodi, za petak je kupila 27 miliona kubnih metara, za subotu – 5,2 miliona, za nedelju – 4,2 miliona, za ponedeljak – 3,8 miliona od raspoloživih 89,1 miliona, a za utorak nije rezervisala ništa.

    Pre toga u decembru, “Gasprom” je rezervisao po 31,4 miliona kubnih metara, dok su nekih dana korišćene samo dodatne aukcije i kratkoročno dnevno planiranje na nekoliko sati.

    Kako podseća Sputnjik, u utorak je obustavljen fizički protok gasa ka Nemačkoj kroz gasovod “Jamal-Evropa”.

    Istog dana je, prema podacima sa londonske berze “ICE”, cena gasa u Evropi prešla novu “okruglu” psihološku granicu od 2.000 dolara za hiljadu kubnih metara.

    Transnacionalni gasovod “Jamal-Evropa” prolazi teritorijom četiri zemlje – Rusije, Belorusije, Poljske i Nemačke. Projektni kapacitet cevi je 32,9 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

  • Blinken: Nema planova za lični susret Putina i Bajdena

    Blinken: Nema planova za lični susret Putina i Bajdena

    Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je danas da nema planova za sastanak uživo predsjednika Džozefa Bajdena i ruskog predsjednika Vladimira Putina, usred tenzija oko gomilanja ruskih trupa na granici sa Ukrajinom.

    “Mislim da moramo da vidimo da li, u prvom redu, ima diplomatskog napretka”, rekao je Blinken na brifingu za novinare, odgovarajući na pitanje da li bi moglo doći do ličnog susreta u pokušaju da se ublaže tenzije.

    On je naveo da SAD žele da vide da Rusija sprovodi deeskalaciju, izmješta snage sa granice sa Ukrajinom i smanjuje tenzije.

  • Putin i Makron o bezbjednosnim pitanjima u Evropi

    Putin i Makron o bezbjednosnim pitanjima u Evropi

    Predsjednici Rusije i Francuske Vladimir Putin i Emanuel Makron razgovarali su danas o situaciji u Ukrajini i Maliju, kao i o ruskim prijedlozima SAD o bezbjednosnim garancijama, saopštio je Kremlj.

    Moskva, koja je uznemirila Zapad gomilanjem trupa u blizini Ukrajine, prošle sedmice je predstavila listu želja bezbjednosnih prijedloga o kojima želi da pregovara, uključujući obećanje da će NATO odustati od bilo kakve vojne aktivnosti u Istočnoj Evropi i Ukrajini

    “Predsjednik Rusije je naglasio da mogućnost održavanja novog samita u normandijskom formatu zavisi i od konkretnih koraka kijevskih vlasti za sprovođenje Minskog paketa mjera”, navodi se u saopštenju Kremlja.

    To je skup sporazuma osmišljenih da okončaju rat u istočnoj Ukrajini. Oni su potpisani u Minsku 2014. i 2015. godine. Pregovori u normandijskom formatu odvijaju se između NJemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine i osmišljeni su da riješe krizu.

    Kremlj nije dao više detalja o razgovorima u vezi sa Malijem. Rusija je u novembru odbacila francusku zabrinutost zbog potencijalnog sporazuma između Malija i ruskog privatnog vojnog izvođača i saopštila da planira da nastavi da snabdijeva tu afričku zemlju oružjem, vojnom opremom i municijom.

  • CNN: Šah-mat, Putin stjerao Zapad u ćošak

    CNN: Šah-mat, Putin stjerao Zapad u ćošak

    Kako se bliži 2022. godina, Zapad pokušava predvidjeti sljedeći potez ruskog predsjednika Vladimira Putina na složenoj geopolitičkoj šahovskoj ploči i pritom priprema agresivni paket sankcija ako se Putin odluči na još jedno otimanje teritorija u Ukrajini.

    Napetosti su sada na najvišem nivoiu od 2014. godine, kada je Rusija ilegalno anektirala Krim i poslala “male zelene čovječuljke” u ukrajinsku regiju Donbas. Potpuna kopnena invazija Ukrajine sada je realna mogućnost. Ali, Putin ne mari za prijetnje Zapada, jer je u zavidnoj poziciji i može vući sljedeće poteze, piše CNN.

    Evropa je u energetskoj krizi i posjeduje male rezerve. A s obzirom na to da 40 posto uvoza plina u Evropsku uniju dolazi iz Rusije, Kremlj je već pokazao svoju sposobnost da matira najoštrije sankcije Zapada ograničavanjem proizvodnje i potencijalnim zamračenjima širom kontinenta.

    Putinova igra je SSSR 2.0
    Putinova igra je SSSR 2.0, koji dolazi gotovo 30 godina od dana raspada Sovjetskog Saveza. Njegovi sljedeći potezi stižu u delikatnom geopolitičkom trenutku, sa strahom Zapada od invazije na Ukrajinu, kolonizacije Bjelorusije, energetske krize u cijeloj Europi, njemačke kancelarke Angele Merkel koja se povlači s mjesta glavnog pregovarača EU i zabrinutosti zbog konfuzne vanjske politike američkog predsjednika Džoa Bajdena.

    Ako sumnjate u Putinove planove da vrati vrijeme unazad, samo pročitajte njegov esej sa više od 5.000 riječi o tome zašto su Rusija, Bjelorusija i Ukrajina osuđene na propast bez bliže integracije s Majkom Rusijom. Ili uzmite u obzir njegove odvažne zahtjeve u petak za vetom na to ko se pridružuje NATO savezu i ograničenja u stacioniranju trupa i oružja u bilo kojoj zemlji koja se pridružila NATO nakon 1997. godine.

    Bez ispaljenog metka, Putin je uspio poslati Zapad u kolektivnu paniku ili barem u poziciju u kojoj osjećaju potrebu umiriti ostarjelog autokrata. U posljednja četiri mjeseca, a posebno između 7. septembra i 5. decembra, prema izvorima zapadnih obavještajnih službi, Putin je nagomilao desetine hiljada vojnika i teškog naoružanja oko 50 kilometara od ukrajinske granice. Izvještaji američkih obavještajnih službi upućuju na gomilanje do 175.000 vojnika, dovoljno za brzi i trenutni upad.

    Još jedno otimanje povećalo bi teritorij zauzet 2014. kada je Rusija protivzakonito anektirala Krim i poslala borce koje podržava u industrijalizovanu istočnu regiju Donbas u Ukrajini.

    Hibridni rat
    S toliko vojne snage Putin bi mogao ciljati na kopnenu poveznicu između same Rusije i Krima, potez koji bi dijelom mogao biti osmišljen kako bi se oslobodili vodni resursi koje je Ukrajina blokirala u Sjevernokrimskom kanalu, koji je nekada zadovoljavao 85 posto potreba za vodom na ovom poluostrvu.

    Postupci Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Rusija je bila angažovana u hibridnom ratu sa Zapadom, uključujući hakovanje jednog od najvećih američkih gasovoda, širenje dezinformacija o vakcinama protiv virusa korona, miješanje u američke izbore i neutralizaciju protivnika na stranom teritoriju.

    Nedavno je Putin otvorio još jedan front sa Zapadom sklopivši vojni savez s čovjekom koji se često naziva “posljednjim diktatorom Evrope”, bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Ohrabren potporom Kremlja, Lukašenko je djelovao nekažnjeno zatvarajući protivnike, natjeravši Ryanairov avion s političkim protivnikom na njemu na prinudno slijetanje i poslavši migrante prema granici s EU.

    Ipak, tek u četvrtak, evropski čelnici odgovorili su na Putinovu taktiku maltretiranja i zastrašivanja pokušavajući ga gurnuti prema pregovaračkom stolu. To bi mogao biti znak da se Evropska unija boji da bi, čak i ako ne potpiše nove oštre sankcije Rusiji u slučaju invazije, Putin mogao odgovoriti zaustavljanjem isporuke plina.

    Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnosne službe, rekao je za CNN da je njegova zemlja već pod velikim sankcijama i da su ciljane ruske kompanije učinkovito zaštićene unosnim ugovorima s oružanim snagama i obavještajnim agencijama. Rusija je vjerovatno vidjela utjecaj oštrih zapadnih sankcija na Iran iz 2018. i izračunala je da može izdržati kaznene mjere čak i ako to znači suspenziju iz međunarodnog platnog sustava SWIFT.

    Strah i kohezija
    Možda ne slučajno, Rusija i Kina ove sedmice najavile zajednički rad na zatvorenoj trgovačkoj mreži koja bi smanjila ovisnost o međunarodnom finansijskom sistemu i ograničila transakcije u američkoj valuti.

    Kod kuće, Putin je razmahao moć države kroz strah i koheziju, uglavnom zabranom organizacija civilnog društva, zatvaranjem istaknutih protivnika i prijetnjama ruskim državljanima koji rade za strane ambasade.

    Koliko je alata ostalo u diplomatskom arsenalu Zapada? Depresivno malo. Ali neke opcije ipak postoje: zabrana putovanja Rusima, blokiranje višemilionskih nekretninskih poslova koji su London i Majami pretvorili u igrališta bogatih Rusa, čak i trenutno protjerivanje ruskih državljana iz zapadnih zemalja. Drugim riječima, sve što je potrebno osim izravnog vojnog sukoba.

    Jasno je da videorazgovori s Bajdenom i prijetnje evropskih čelnika o “ozbiljnim posljedicama” neće odvratiti Putina. Budući da je invazija na Ukrajinu neizbježna, Zapad mora naglasiti bol koja čeka Putina ako odluči povući sljedeći korak. Nedostatak odlučnosti, bilo u diplomaciji, na bojnom polju ili na šahovskoj ploči, nikad nije dobitna strategija.

  • Putin: Uništili su Jugoslaviju, ko im je dao pravo da bombarduju?

    Putin: Uništili su Jugoslaviju, ko im je dao pravo da bombarduju?

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin govorio je o geopolitičkom odnosu snaga u svijetu i nekažnjivosti SAD za sve zločine koje su počinili širom svijeta.

    “Naši američki partneri, da ih tako nazovemo, prethodnih godina su, kako bi navodno osigurali svoje interese i svoju bezbjednost, hiljadama granica daleko od svoje teritorije, radili su surove stvari bez ikakve reakcije Savjeta bezbjednosti UN. Jugoslavija je bombardovana – pod kojim izgovorom? Gde je Jugoslavija, a gdje su SAD? Uništili su tu državu”, rekao je danas Putin na proširenom sastanku kolegijuma Ministarstva odbrane Ruske Federacije, piše RIA Novosti.

    On je podsjetio na sukobe i probleme sa kojima se suočavala tadašnja Jugoslavija, ali je zapitao ko je dao pravo Amerikancima da bombarduju jednu evropsku prijestonicu, prenosi “Novosti.rs”.

    “Niko. Oni su sami to odlučili, a sateliti su potrčali za njima i klimali glavom. To je sve međunarodno pravo”, rekao je Putin.

    Predsjednik Rusije je dodao da su Amerikanci ušli i u Irak, razorili tu zemlju i stvorili od nje leglo međunarodnog terorizma.

    “Onda se pokazalo da su ih ‘obavještajni podaci iznevjerili’. A kako su ušli u Siriju, šta, uz dozvolu Savjeta bezbjednosti? Ne. Rade šta god hoće”, zaključio je on.

  • SAD: Bilateralni dogovor sa Rusijom moguć u januaru

    SAD: Bilateralni dogovor sa Rusijom moguć u januaru

    U jeku pojačanih tenzija zbog gomilanja ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom, u Vašingtonu se vjeruje da će do bilateralnog dogovora sa Rusijom doći u januaru, izjavila je danas Karin Donfrid, pomoćnica američkog državog sekretara zadužena za evropska i evroazijska pitanja.

    Moskva je prošle nedjelje predstavila listu svojih bezbjednosnih prijedloga o kojima želi da pregovara, uključujući i obećanje da će NATO odustati od planiranih vojnih aktivnosti u istočnoj Evropi i u Ukrajini, prenosi Rojters.

    Tokom današnjeg telefonskog brifinga za novinare Donfridova je potvrdila da će zajedno sa ruskom stranom biti dogovoren datum za početak razgovora o predlozima Moskve.

    “Jasno smo stavili do znanja da svaki dijalog mora da bude zasnovan na reciprocitetu, da mora da se bavi i našom zabrinutošću zbog postupaka Rusije, kao i da mora da se odvija u punoj koordinaciji sa našim evropskim saveznicima i partnerima. Biću jasna: bez Evrope neće biti razgovora o evropskoj bezbjednosti”, poručila je pomoćnica američkog državog sekretara zadužena za evropska i evroazijska pitanja.

    Donfridova je potvrdila da će SAD nastaviti da šalju vojnu opremu i zalihe u Ukrajinu i u narednim nedjeljama i mjesecima i da će poslati dodatno odbrambeno naoružanje ukoliko Rusija izvrši invaziju.

    Ranije danas ruski predsjednik Vladimir Putin okrivio je Zapad za tekuće tenzije, ali je rekao da se nada konstruktivnim razgovorima sa Vašingtonom i Briselom o bezbjednosnim zahtjevima Rusije jer postoje signali da je Zapad spreman da sarađuje o tom pitanju.

    Putin je naglasio da predlozi Kremlja nisu ultimatum, ali je predočio da Rusija nema gdje da se povuče dalje od Ukrajine.

  • Putin: NATO radi šta želi, mi nemamo gdje da se povučemo

    Putin: NATO radi šta želi, mi nemamo gdje da se povučemo

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da prijedlozi Moskve o bezbjednosnim garancijama upućeni NATO nisu ultimatum i da Rusija očekuje konstruktivan i suštinski razgovor s jasnim i konačnim rezultatom koji će obezbijediti jednaku bezbjednost za sve.

    Putin je ocijenio je da je širenje NATO na istok posljedica euforije poslije pobjede u Hladnom ratu i pogrešne procjene i dodao da je Rusija spremna da preduzme vojno-tehničke mjere ako se NATO približi njenim granicama.

    On je na sjednici kolegijuma Ministarstva odbrane u proširenom sastavu, rekao da Sjedinjene Države i saveznici moraju da shvate da Rusija jednostavno “nema gdje da se povuče” ako se njihovo oružje pojavio u Ukrajini, prenosi TASS.

    “Oni rade šta žele. Ali ono što sada rade na teritoriji Ukrajine ili što će pokušati ili uraditi, to nije na hiljade kilometara daleko od naše granice. To je na pragu naše kuće. Moraju da shvate da mi jednostavno nemamo gdje dalje da se povučemo”, naglasio je Putin.

    On je izrazio veliku zabrinutost zbog raspoređivanja američkih antibalističkih raketnih sistema nedaleko od ruske granice.

    Podsjetio je na američke akcije ranijih godina kada su podržavali njihove navodne interese i njihovu navodnu bezbjednost hiljadama kilometara daleko od teritorije SAD.

    “Uradili su najgore stvari bez sankcija Savjeta bezbjednosti UN”, dodao je Putin.

  • Lavrov: Nedopustivi vanjski pokušaji da se vode procesi unutar BiH

    Lavrov: Nedopustivi vanjski pokušaji da se vode procesi unutar BiH

    Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov istakao je nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Biserom Turković danas u Sočiju kako je BiH održiva zemlja te da su nedopustivi vanjski pokušaji da se vode procesi unutar zemlje.

    On je potrcrtao da je Rusija podržava odlazak OHR-a iz BiH te se prisjetio vremena kada je bio ambasador u UN-u. Kazao je, tada je BiH primljena u Vijeće bezbjednosti, a sada dvadesetak godina poslije je i dalje protektorat, javlja N1.

    “Podsjetili smo se kada sam bio ambasador u UN, tada je BiH bila nestalna članica UN, 20 godina kasnije, i dalje postoji spoljni protektorat u BiH u vidu takozvanog ureda visokog predstavnika”, rekao je Lavrov.

    Vijeće implementaciju mira još 2005. godine je donio odluku o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika, postojali su određeni uslovi, rekao je Lavrov.

    “Sadašnji visoki predstavnik za nas nije legitiman, nema konsenzusa od konstitutivnih naroda. Nema podršku Vijeća bezbjednosti UN, nema saglasnosti u PIC-u”, rekao je Lavrov.

    Stav Rusije je, naglasio je Lavrov, da se o principijelan pitanja moraju biti riješena od naroda u BiH, u skladu sa Ustavom. Ovaj scenario podržaće Ruska Federacija, zaključio je Lavrov.

    Lavrov je u obraćanju medijima sastanak ocijenio kao konstruktivan i sadržajan, te je podsjetio kako se susret dešava pet dana pred obilježavanje 25. godišnjice diplomatskih odnosa između dvije zemlje.

    On je kazao kako Rusija potvrđuje svoju podršku provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji osigurava nezavisnost, teritorijalni integritet, suverenitet BiH, te jednakopravnost tri konstitutivna naroda i široka ovlaštenja dva entiteta.

    “Bosna i Hercegovina je održiva zemlja i treba biti u skladu sa Dejtonskim sporazumom i njegovim principima, te su nedopustivi vanjski pokušaji da se vode procesi unutar nje”, podvukao je Lavrov obraćajući se na pres konferenciji nakon sastanka.

    On je takođe naglasio kako je Rusija spremna dati podršku dijalogu na regionalnom nivou.

    Kazao je kako su tokom sastanka pozdravili saradnju u svim sferama, politički dijalog, kao i međuparlamentarne, međuregionalne veze i partnerske odnose.

    Lavrov je pozdravio i kako je rekao, bitnu odluku vlasti BiH da na zahtjev Rusije odobre otvaranje Kancelarije Ruske ambasade u Banjaluci.

    Istakao je kao izuzetno važne ekonomske i trgovinske veze između Rusije i BiH, dodavši kako je Rusija jedan od najvećih trgovinskih i investicijskih partnera BiH. Podsjetio je kako je nakon pada trgovinske razmjene prošle godine razmjena ove godine porasla za više od 80 posto.

    Takođe je podsjetio i na sastanke predstavnika obje zemlje iz oktobra, dodavši kako se danas razgovaralo o daljnjim projektima putem operatera kao što su Gazprom, Zarubezhneft i Sberbank.

    Lavrov je takođe izrazio zahvalnost za pojačan interes među bh. građanima za rusku kulturu i jezik te najavio povećanje kvote za bh. studente na ruskim univerzitetima.

    Izrazio je i zadovoljstvo oko dobre saradnje dvije zemlje na terenu UN-a, OSCE-a i Vijeća Evrope.

    Ministar vanjskih poslova BiH Bisere Turković čestitala je godišnjicu 25 godina diplomatskih odnosa dviju zemalja i napomenula da je Rusija 1992. godine priznala BiH.

    “Rusija se nalazi na listi najvećih ulagača u BiHi važan je energetski partner BiH. Bh. tržište je u odnosu na rusko izuzetno malo pa je zbog toga veliki deficit u trgovinskoj razmjeni na našoj strani. Nadamo se da ćemo pronaći način da povećamo izvoz iz BiH u Rusiju”, kazala je Turković.

    “Očekujemo da uz dobru volju Rusije da se iduće godine organizuje izložba Povelje Kulina bana u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Vi znate da taj dokument napisan prije 832 godine potvrđuje višestoljetni kontiuitet državnosti naše zemlje”, dodala je.

    “Kada je riječ o situaciji u BiH današnji susret dolazi u važnom trenutku za BiH i cijeli region”, rekla je Turković te dodala kako je upoznala Lavorva o svom viđenju situacije.

    “Svi naši građani su sve više zabrinuti i uplašeni posebno nakon usvojenih zaključaka NSRS. Realizacija zaključaka može ozbiljno da ugrozi mir i stabilnost naše zemlje ali i regiona i narušiti progres koji smo napravili u posljednjih 26 godina. Moj stav je da se sva pitanja i problemi moraju rješavati u institucijama BiH, a nikako jednostranim potezima. Razgovarali smo o statusu OHR-a. Ruska strana se zalaže za zatvaranje OHR-a, kako bi BiH mogla da preuzme sve normalne obaveze i bude kao ostale zemlje. Sa druge strane imamo mišljenje da je prisustvo OHR-a neophodno sve dok BiH ne postane funkcionalna. Sigurna sam da će se naći rješenje koje će zadovoljiti oba viđenja”, kazala je ona.

    Istakla je kako Ruska Federacija, kao što je i danas potvrđeno, stoji čvrsto na stanovištima Dejtona i uvažavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

    “Uvjerena sam da samo na istini i pravdi i otvorenim odnosima možemo graditi bolje odnose u BiH. Sigurna sam da će Ruska Federacije kao i svi ostali poštivati demokratsku volju građana, institucije i budućnost koju kroz te institucije odaberemo. Produbljivanje etničkih podjela nije put ka stabilnosti i miru nigdje u svijetu pa tako ni na zapadnom Balkanu. Razgovore i dijaloge o reformama moramo vratiti u institucije BiH, to je ono što podržava većina građana BiH i to je put koji moramo izabrati”, rekla je Turković.

    Zahvalivši ministru Lavrovu na gostoprimstvu, ocijenila je razgovore krupnim doprinosom poboljšanju odnosa i podrškom stabilizaciji prilika u regionu i BiH.