VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Putin: Dovedeni smo u situaciju da moramo da kažemo – stanite

    Putin: Dovedeni smo u situaciju da moramo da kažemo – stanite

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da su SAD i njihovi saveznici doveli Rusiju u poziciju da nema kuda nazad.

    “Govorio sam o crvenim linijama za koje vjerujemo da ne trebaju da budu pređene. Želim da svi shvate u našoj zemlji i inostranstvu, da shvate i naši partneri – ovdje se ne radi o crvenoj liniji za koju mi ne želimo da je neko pređe. Stvar je u tome da nemamo kuda nazad. Pritisnuli su nas na način da ne možemo da mrdnemo”, rekao je Putin televiziju “Rusija 1”.

    On je dodao da će druga strana “postaviti raketne sisteme u Ukrajinu, na četiri do pet minuta leta do Moskve”.

    “Kuda da idemo? Jednostavno su nas doveli u situaciju da moramo reći – stanite. U tome je suština”, dodao je ruski lider.

    Putin je izrazio nadu da će ruski i ukrajinski narod, kao i narodi Evrope i SAD, shvatiti suštinu bezbjednosnih prijedloga koje je Moskva poslala Vašingtonu i NATO-u, a koje je prošle sedmice objavilo rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

  • Putin: Rusija može da uputi različite odgovore na širenje NATO-a

    Putin: Rusija može da uputi različite odgovore na širenje NATO-a

    Rusija može da uputi različite odgovore na širenje NATO-a na Istok, u zavisnosti od preporuka koje budu dali vojni stručnjaci, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    -To mogu biti najrazličitije stvari. Zavisi od sugestija koje će mi dati naši vojni stručnjaci – rekao je Putin televiziji „Rusija 1“.

    On je naglasio da je Moskva predložila SAD i Alijansi davanje strateških bezbjednosnih garancija da bi se postigao diplomatski rezultat.

    -Nismo predložili te garancije da bismo nešto blokirali ili zaustavili u kontekstu ovog diplomatskog procesa, nego da bismo diplomatskim pregovorima postigli pravno definisan rezultat u okviru dokumenata koje smo predložili. Radićemo posebno na tome – izjavio je Putin.

    Rusija je 17. decembra objavila nacrt bezbjednosnih prijedloga koje želi da potpiše sa SAD i ostalim članicama NATO-a, podsjeća „Sputnjik“.

    Među prijedlozima su uzajamne bezbjednosne garancije u Evropi, nepostavljanje raketa kratkog i srednjeg dometa na lokacije sa kojih je moguće dosegnuti teritoriju druge strane i neširenje NATO-a na Istok.

  • “Elegantan šamar” za Bajdena

    “Elegantan šamar” za Bajdena

    Predlozi Moskve o bezbednosnim garancijama su postali ultimatum jer je predsednik Rusije Vladimir Putin započeo kompetentnu “igru šaha” za odbranu Rusije.

    To je izjavio vojno-politički ekspert Jakov Kedmi za “Solovjev uživo”.

    Prema njegovim rečima, Putin je razgovarao sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, što je bio “elegantan šamar” za američkog predsednika Džoa Bajdena.

    Američki lider je rekao da neće prisustvovati Olimpijadi u Kini i to je bila velika strateška greška, smatra Kedmi.

    “Si Đinping je rekao da nije pozvao Bajdena, ali je pozvao prijatelja Putina. Pod pritiskom sitnih političara, Bajden je rekao da mu Si Đinping nije prijatelj. Kako je Putin počeo? “Moj dragi prijatelju…” Odnosno, udario je takav šamar Bajdenu, ali elegantno, rekavši mu: “Evo mi smo prijatelji, a ti si prijatelj sa Zelenskim”. Kina je izrazila podršku stavu Rusije o NATO-u, dok se Peking nikada ranije nije izjasnio o evropskim pitanjima. Moskva će ipak postići svoj cilj po pitanjima bezbednosti, pa je bolje pregovarati mirnim putem i nema potrebe prisiljavati Rusiju na radikalnije korake”, rezimirao je Jakov Kedmi.

  • Dogovoren sastanak njemačkih i ruskih zvaničnika u vezi s Ukrajinom

    Dogovoren sastanak njemačkih i ruskih zvaničnika u vezi s Ukrajinom

    Visoki njemački i ruski zvaničnici dogovorili su se da sljedećeg mjeseca održe sastanak u pokušaju da ublaže tenzije u vezi s Ukrajinom, rekao je danas izvor iz Vlade Njemačke.

    Savjetnik njemačkog kancelara za spoljnu politiku Jens Pletner i ruski pregovarač za Ukrajinu Dmitrij Kozak dogovorili su se u dužem telefonskom razgovoru da se sastanu, rekao je izvor koji nije želio da bude imenovan.

    Telefonski razgovor održan je u četvrtak, 23. decembra.

    Vlada Njemačke zvanično nije komentarisala ove informacije.

    Zapadni lideri i ruski predsjednik Vladimir Putin održali su seriju telefonskih razgovora tokom prethodnih mjeseci povodom gomilanja ruske vojske u blizini granice s Ukrajinom i bojazni od invazije.

    Novi njemački kancelar Olaf Šolc je od stupanja na dužnost govorio o potrebi za dijalogom s Rusijom, ali se pridružio zapadnim saveznicima u odluci da budu uvedene sankcije ukoliko Moskva izvrši invaziju.

  • Zaharova: Glavne teme pregovora – stopiranje širenja Alijanse na istok

    Zaharova: Glavne teme pregovora – stopiranje širenja Alijanse na istok

    Glavne teme predstojećih pregovora Rusije, SAD i NATO biće stopiranje širenja Alijanse na Istok i obustavljanje razmještanja naoružanja u blizini ruskih granica, izjavila je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.

    • Upravo to će biti glavne teme jer predstavljaju direktnu prijetnju za bezbjednost Rusije. Oni koji još ne razumiju naše stavove to moraju jasno da shvate – rekla je Zaharova.

    Rusko Ministarstvo inostranih poslova objavilo je dokument koji je zvanična Moskva poslala NATO-u po pitanju garancija bezbjednosti o kojima je nedavno govorio predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, a koji se, prije svega, tiču širenja vojnog prisustva Alijanse zapadnim granicama Rusije.

    Glavna stavka u dokumentu podrazumijeva da Rusija i SAD neće razmještati naoružanje u teritorijama koje mogu predstavljati prijetnju za nacionalnu bezbjednost, prenosi “Sputnjik”.

    Rusija predlaže i da se na teritorijama zemalja Evrope ne razmještaju dodatne snage u odnosu na one koje su razmještene 27. maja 1997. godine kada je potpisan Osnivački akt Rusija-NATO.

    Moskva predlaže i da se postigne dogovor da ni Rusija ni NATO ne razmještaju rakete srednjeg i malog dometa u teritorijama koje su u dometu nacionalnih ciljeva.

    Osim toga, navodi se da bi Rusija i NATO trebalo da se dogovore da ne stvaraju situacije koje bi mogle da se protumače kao potencijalna prijetnja.

  • Vučić razgovarao sa Putinom

    Vučić razgovarao sa Putinom

    Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

    Zahvalivši na čestitkama koje mu je uputio povodom novogodišnjih i božićnih praznika, predsednik Vučić je predsedniku Putinu poželeo dobro zdravlje i mnogo uspeha u 2022. godini u korist blagostanja ruske države i ruskog naroda, kao i na dobrobit srpsko-ruske saradnje.

    U razgovoru je istaknuta spremnost za dalju blisku saradnju Srbije i Rusije po čitavom spektru pitanja bilateralne, regionalne i međunarodne agende.

    Vučić i Putin su istakli da ekonomske veze Srbije i Rusije konstantno jačaju, a da su mogućnosti za saradnju u oblasti privrede daleko veće od iskorišćenih, te ima prostora za nove zajedničke projekte. U tom smislu su istakli da očekuju skoro potpisivanje Sporazuma o strateškoj ekonomskoj saradnji Srbije i Rusije i pozitivno ocenili ugovor koji su potpisali Petrohemija i Gasprom.

    Predsednik Vučić je predsednika Putinu zahvalio na isporuci protivoklopnih raketa Kornet, ocenivši da su te rakete ruske proizvodnje najbolje na svetu i, kao takve, veliko pojačanje za našu kopnenu vojsku.

    Predsednik Vučić i predsednik Putin su razmotrili energetsku situaciju u Evropi i svetu, nastavivši razgovor vođen pre mesec dana u Sočiju. Predsednik Putin je predsedniku Vučiću pružio uveravanja da će se Rusija držati dogovorenog i da će Srbija ove zime da ima dovoljne količine gasa, te su dvojica državnika razgovarali o aranžmanu koji nam obezbeđuje dodatne količine gasa.

  • Više od 10.000 ruskih vojnika vraća se u baze nakon vježbi u blizini Ukrajine

    Više od 10.000 ruskih vojnika vraća se u baze nakon vježbi u blizini Ukrajine

    Više od 10.000 ruskih vojnika vraća se u stalne baze nakon višemjesečnih vježbi u blizini Ukrajine, javila je u subotu novinska agencija Interfax, pozivajući se na rusku vojsku, prenosi Reuters.

    Interfax navodi da su vježbe održane u nekoliko regija u blizini Ukrajine, među kojima je Krim, koji je Rusija anektirala još 2014. godine te u južnim ruskim regijama Rostovu i Kubanu.

    Rusko raspoređivanje desetina hiljada vojnika na sjeveru, istoku i jugu Ukrajine izazvalo je strah Kijeva i zapadnih prijestolnica da Moskva planira napad.

    Rusija poriče takve planove naglašavajući da joj trebaju obećanja Zapada i NATO-a da neće širiti savez istočno prema ruskim granicama, jer im je sigurnost ugrožena sve jačim ukrajinskim vezama sa zapadnim savezom.

    Moskva je također tvrdi da može rasporediti vojnike na svom teritoriju kako želi.

    Procjene broja ruskih vojnika nedavno raspoređenih bliže Ukrajini variraju od 60.000 do 90.000. Jedan dokument američke obavještajne službe sugeriše da bi se broj mogao povećati i na 175.000 vojnika.

  • Predsjednik Rusije naglasio: Vrijeđanje poslanika Muhameda nije umjetnička sloboda izražavanja

    Predsjednik Rusije naglasio: Vrijeđanje poslanika Muhameda nije umjetnička sloboda izražavanja

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao je da vrijeđanje poslanika Muhameda nije umjetnička sloboda izražavanja.

    Putin je na godišnjoj konferenciji za medije govorio i o umjetničkoj slobodi izražavanja, te rekao kako je potrebno i u tom smislu imati slobodu izražavanja.
    “Ova sloboda kada ograničava slobodu druge osobe, onda je kontradiktorna sa ciljevima koje smo razvili. Da li je vrijeđanje poslanika Muhameda sloboda izražavanja? Mislim da to nije sloboda izražavanja. Ovo je kršenje vjerskih sloboda i svetih osjećanja muslimana”, rekao je Putin, prenosi Anadolija.

  • Obračun Rusije sa američkim internetskim džinovima nastavljen

    Obračun Rusije sa američkim internetskim džinovima nastavljen

    Google i Facebook u Rusiji treba da plate preko sto miliona evra jer navodno ne brišu ilegalne sadržaje.

    To je nastavak “medijskog rata”, piše DW.

    Nije isključeno ni proterivanje ovih koncerna iz Rusije.

    Sud u Moskvi naložio je u petak američkom koncernu Google da plati kaznu od 7,2 milijarde rubalja (oko 86 miliona evra) jer navodno hronično ne briše sadržaje koji su ilegalni u Rusiji. Facebook i Instagram, koji pripadaju koncernu Meta, kažnjeni su dvije milijarde rubalja (24 miliona evra).

    Sud je prvi put uzeo u obzir obrt koji Google ostvaruje, premda nije saopšteno kako se došlo do obračuna kazne. Pretpostavlja se da ona iznosi oko osam odsto godišnjih prihoda koncerna na ruskom tržištu.

    Iz Google su saopštili da će razmotriti presudu i naredne korake. Kompanija ima deset dana za žalbu.

    Dok kritičari sumnjaju da Kremlj vrši pritisak na velike internet-koncerne u namjeri da kontroliše internet, vlasti kažu da se radi o suzbijanju ilegalnih sadržaja u kojima se podstiče na upotrebu droge, objašnjava kako da laici sami naprave oružje ili eksploziv. Zabranjeni su i sadržaji koji se povezuju sa terorističkim organizacijama, ali i pozivi na “neprijavljene demonstracije“.

    Nastavak “medijskog rata”
    Kako piše Vašington post, kazne su dosadašnji vrhunac pritiska Rusije na internetske divove, a najviše zbog sadržaja povezanih sa opozicionim liderom Aleksejom Navaljnim koji se nalazi u zatvoru i označen je kao ekstremista.

    Kazna od preko sto miliona evra za dva koncerna dostiže nove dimenzije. U septembru je moskovski sud naložio Facebooku da plati oko 245.000 evra, dok je Twitter kažnjen sa 58.000 evra.

    Moskva je već dugo u klinču sa Google-om zbog platforme YouTube koja ponekad blokira sadržaje medija bliskih Kremlju.

    Posljednji slučaj tiče se državne televizije RT (bivša Russia Today) čiji je kanal na njemačkom jeziku uklonjen sa YouTube. RT na njemačkom odnedavno ima 24-časovni program na osnovu licence koju je za prostor Evrope izdalo srpsko Regulatorno telo za elektronske medije.

    Njemački regulatori najavili su da će tražiti sudsku zabranu emitovanja tog kanala.

    Još u septembru je YouTube blokirao neke kanale RT na njemačkom jer se, kako je saopšteno, odande šire dezinformacije o pandemiji. Iz Moskve su tada govorili o “medijskom ratu” i prijetili Google odmazdom.

    Moguće protjerivanje iz Rusije?
    Kako je ranije pisao kolumnista DW Aleksandar Pljušev, “televizija kao najvažnije propagandno sredstvo države rapidno gubi publiku. Ona odlazi na YouTube, a ta platforma nije pod ruskom kontrolom.“

    Pljušev je na svom Telegram kanalu sada rekao da odluka suda “možda pokazuje da je donesena politička odluka da se strani servisi izbace iz Rusije”.

    Predsjednik Vladimir Putin je u četvrtak na godišnjoj konferenciji za štampu rekao da vlasti neće oklijevati da uspore brzinu protoka ili sasvim zabrane platforme koje krše zakon.

  • Zbog reverznog režima transporta gasa za Zapadnu Evropu cijene na rekordnom nivou

    Zbog reverznog režima transporta gasa za Zapadnu Evropu cijene na rekordnom nivou

    Gasovod “Yamal-Evropa”, koji služi za transportovanje ruskog gasa u Zapadnu Evropu, već peti dan funkcioniše u reverznom režimu, što znači da se gas šalje iz Njemačke u Poljsku, pokazuju podaci njemačkog gasnog operatora.

    Cijene gasa u Evropi skočile su na rekordan nivo ove sedmice, nakon što je obrnut smjer toka gasa u “Jamalu”.

    Rusija je saopštila da reverzni tok gasa nije politički potez, ali se dešava u vrijeme povećanih tenzija između Moskve i Zapada povodom Ukrajine.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prije dva dana da se obrnuto transportovanje gasa dešava jer nema narudžbi od kupaca.

    Putin je jučer rekao da je Poljska isključila Rusiju iz regulisanja rada ovog gasovoda.

    Prema jutrošnjim podacima, na njemačko-poljskoj granici gas se kreće na istok, u Poljsku, u količini koja je na sat ekvivalentna energiji od 1,1 miliona kilovat časova. Ovakav nivo toka očekuje se tokom čitavog dana.

    Ruski “Gasprom” za danas nije rezervisao tranzitne kapacitete za izvoz preko gasovoda “Yamal-Evropa”, navodi se u podacima sa berze energenata.