VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Moskva reagovala na potez Prištine

    Moskva reagovala na potez Prištine

    Proglašenje ruskog zvaničnika u Unmiku za personu non grata od strane vlasti u Prištini predstavlja provokaciju, saopštila je ambasada Rusije u Srbiji.

    Kako se navodi, 31. decembra “takozvane vlasti” Kosova zvanično su objavile da “proglašavaju za personu non grata” službenika Misije privremene uprave UN na Kosovu (Unmik), koji je državljanin Rusije, zbog navodne aktivnosti koja je nespojiva sa diplomatskim statusom.

    “Smatramo ovu ‘odluku’ Prištine još jednom antiruskom i anti-UN provokacijom koja je preduzeta kako bi se pridobila naklonost zapadnih mentora. Polazimo od toga da u skladu sa međunarodnim pravom i rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN, koja je ključna za rešenje kosovskog pitanja, ona nema nikakve pravne posledice”, navodi ruska ambasada.

    Ruske diplomate računaju na to da će Unmik oštro i nedvosmisleno osuditi ispad vlasti kosovskih Albanaca. Takođe, pozvali su administraciju UN u regionu da u potpunosti osigura bezbednost njenih ruskih službenika.

    Ranije je ministarka spoljnih poslova privremenih institucija u Prištini, Donika Gervala Švarc proglasila ruskog zvaničnika u Unmiku za personu non grata.

    Gervala Švarc ocenila je u svojoj objavi na Tviteru da Priština stoji uz svoje saveznike u delovanju protiv “zlonamernih akcija koje ugrožavaju nacionalnu bezbednost i ustavni poredak tzv. Kosova”.

  • Detalji razgovora Putina i Bidena: Ako se problemi ne riješe mirnim putem, slijede posljedice

    Detalji razgovora Putina i Bidena: Ako se problemi ne riješe mirnim putem, slijede posljedice

    Predsjednik SAD-a Joe Biden i lider Ruske Federacije Vladimir Putin obavili su sinoć, u 23:30 po moskovskom vremenu, telefonski razgovor, a fokus sastanka bio je na Ukrajini i rješavanju problema na istoku ove zemlje.

    Iako je saopćeno kako se detalji sastanka neće predočiti javnosti, Bijela kuća i Kremlj su ipak izašli s određenim detaljima te su naveli osnovne poruke koje su Biden i Putin uputili jedan drugome.
    Ruski savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov rekao je novinarima nakon sastanka kako je Putin zadovoljan tokom razgovora te da je naglasio kako je 50-minutni poziv stvorio dobru pozadinu za buduće razgovore.

    Također, naglašeno je kako je Putin odmah reagovao na Bidenova upozorenja da će zapadne zemlje uvesti velike ekonomske i vojne sankcije Rusiji ukoliko dođe do daljnje eskalacije nasilja na granici s Ukrajinom.


    “Naš predsjednik je na to odmah odgovorio te je poručio Bidenu da ako Zapad krene u uvođenje novih sankcija, to će značiti potpuni prekid odnosa između naših zemalja i dovest će do najozbiljnije štete koja se može nanijeti odnosima Rusije sa Zapadom. Bilo je mnogo grešaka proteklih 30 godina i poželjno je da se u ovoj situaciji više ne prave”, rekao je Ušakov, prenoseći Putinove riječi.

    S druge strane, jedan od visokih američkih zvaničnika obratio se javnosti u SAD-u nakon sastanka te je iznio određena razmišljanja predsjednika Bidena nakon sastanka. Bijela kuća je objavila govor zvaničnika, ali interesantno, traženo je da on ostane anoniman.

    “Predsjednik Biden je iznio dva aspekta američkog pristupa koji će se koristiti, u zavisnosti od ruskih akcija, u narednom periodu. Jedan je put diplomatije koji vodi ka deeskalaciji situacije, a drugi je put više fokusiran na odvraćanje i uključivao bi ozbiljne posljedice ako Rusija odluči da izvrši invaziju na Ukrajinu. Ti troškovi uključuju ekonomske sankcije, povećavanje NATO snaga u savezničkim zemljama i dodatnu pomoć Ukrajini kako bi joj se omogućilo da dalje brani sebe i svoju teritoriju”, navedeno je.

    Također, zvaničnici Bijele kuće su pojasnili kako su dogovoreni i detalji rusko-američkog sastanka sredinom januara.

    “Lideri su se složili u vezi s redoslijedom dijaloga koji će početi 9. i 10. januara u Ženevi. Nakon toga uslijedit će razgovor Vijeća NATO-a i Rusije 12. januara i sastanak s OSCE-om 13. januara. Obojica su govorili o važnosti pragmatične diplomatije koja će biti orijentirana na rezultate. Obojica lidera su priznala da će vjerovatno postojati oblasti u kojima bismo mogli ostvariti značajan napredak te da će predstojeći razgovori odrediti konture tih oblasti. To je diplomatija i eto čemu služe pregovori”, saopćeno je iz Washingtona.

  • „Sjeverni tok 2“ završen, Rusija spremna da poveća isporuku gasa

    „Sjeverni tok 2“ završen, Rusija spremna da poveća isporuku gasa

    „Sjeverni tok 2“ u potpunosti je spreman za eksploataciju, a čeka se još sertifikacija u Njemačkoj. Očekuje se da će ovaj gasovod doprinijeti stabilizaciji situacije na evropskom tržištu i sniženju cijena gasa u Evropi, koje su posljednjih mjeseci vrtoglavo skočile.
    Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak precizirao je da maksimalni rok za završetak sertifikacije gasovoda kraj prvog polugodišta 2022. godine, ali je istovremeno napomenuo da, ako to žele evropske kolege, isporuke mogu da počnu i prije sredine godine. Rusija je sada u mogućnosti da poveća izvoz gasa u Evropu i to za 55 milijardi kubnih metara, koliko će gasa teći ovim gasovodom koji polazi od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke.

    Ruski ekspert Aleksandar Dudčak ocjenjuje da trenutna gasna kriza u Evropi jasno pokazuje potrebu za „Sjevernim tokom 2“.

    „Da je ‘Sjeverni tok 2’ ranije pušten, Evropa vjerovatno ne bi imala toliko problema sa gasom, a cijene bi bile niže. Time se osigurava energetska bezbjednost Evrope, s obzirom na to da Amerikanci donedavno nisu žurili da priteknu u pomoć i slali su svoje tankere sa tečnim prirodnim gasom u Aziju, kao i skoro svi drugi dobavljači LNG“, rekao je Dudčak za Sputnjik.

    Prema njegovim riječima, nesposobnost zelene energije da se izbori sa trenutnom situacijom potvrdila je da je prerano govoriti o „skorom kraju ere fosilnih goriva”.

    „Priče o hitnom prelasku na zelenu energiju ispostavile su se kao bajke, pa je potrebno unaprijediti tehnologije korišćenja fosilnih goriva, povećati njihovu efikasnost, a ne treba očekivati da će sve probleme rješavati vjetrenjače ili druge tehnologije koje još nisu do kraja razrađene“, kaže Dudčak.

    „Sjeverni tok 2“ u interesu Njemačke
    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok iz redova Zelenih izjavila je da „Sjeverni tok 2“ igra veliku geostratešku ulogu i da se stoga ne može smatrati komercijalnim projektom. Time je ukazala na svoje neslaganje sa stavom novog njemačkog kancelara Olafa Šolca, koji smatra da proces sertifikacije „Sjevernog toka 2“ ne bi trebalo da ima političku konotaciju, uz napomenu da je novi gasovod zajednički ekonomski projekat Rusije i Njemačke. Takva protivrječnost ukazuje na krizu u Njemačkoj vladi.

    Međutim, eksperti smatraju da iako neki njemački zvaničnici istupaju protiv ovog gasovoda, neće moći da odbiju sertifikaciju, a to i ne žele, jer „Sjeverni tok 2“ Njemačkoj donosi ozbiljnu korist i u ekonomskom planu, pošto će zarađivati od tranzita ruskog gasa preko njene teritorije, a takođe i u političkom planu, jer dobija status gasnog čvorišta.

    Eventualno odlaganje sertifikacije gasovoda „Sjeverni tok 2“ išlo bi na štetu evropskim potrošačima, koji bi morali u tom slučaju da više plaćaju za ruski gas.

    Ima čak i prognoza njemačkih stručnjaka da bi u slučaju blokiranja projekta „Sjeverni tok 2“, Njemačka mogla da se suoči sa prekidima u snabdijevanju električnom energijom zbog nedovoljnih isporuka gasa iz Rusije. Oni takođe podsećaju da je Rusija ispunjavala svoje obaveze prema kupcima gasa na Zapadu čak i tokom Hladnog rata dok je bila u sastavu Sovjetskog Saveza.

    „Sertifikaciono tijelo živi svoj život, a privreda živi svoj, birokrate u ovoj situaciji ne mare za probleme privrede. Osim toga, ne može se isključiti da iza odluke o odlaganju sertifikacije stoji velika politika. Veoma je teško predvidjeti rokove. I njemački kancelar i predstavnici regulatora rekli su da konačnu sertifikaciju ‘Sjevernog toka 2’ ne treba očekivati prije druge polovine 2022. Znajući za inertnost briselske birokratije, teško da se može očekivati da to prije tog navedenog roka sertifikacija bude završena…“, smatra ruski ekspert Aleksandar Kamkin.

    Međutim, neki analitičari ocjenjuju da bi Evropljani, ipak, mogli da puste u rad „Sjeverni tok 2“ prije roka ukoliko dođe do prekida u toku grejne sezone u Evropi.

    Podsećanja radi, njemačka Savezna mrežna agencija u novembru je privremeno suspendovala sertifikaciju „Sjevernog toka 2“, jer operater gasovoda, „Gaspromova“ ćerka-firma, „Sjeverni tok 2 AG“ sa sjedištem u Švajcarskoj mora da registruje filijalu u Njemačkoj. Dok se to ne učini, proces sertifikacije će biti zamrznut.
    Da bi gasovod bio pušten u rad, operater „Sjevernog toka 2“ mora da dobije „zeleno svjetlo“ te njemačke agencije i uskladi sve sa evropskim energetskim zakonodavstvom, a prema direktivi Evropske unije, firma koja transportuje gas i firma koja nudi gas moraju biti striktno razdvojene.

    Političke igre protiv „Gasproma“ će se urušiti
    Ruski analitičari konstatuju da je „Sjeverni tok 2“ natjerao SAD i Ukrajinu da kapituliraju. Američki predsjednik Džozef Bajden odobrio je budžet za odbranu zemlje za iduću godinu u iznosu od 768 milijardi dolara, koji predviđa sredstva za obuzdavanje Rusije, ali bez sankcija gasovodu „Sjeverni tok 2“. Bajden smatra da bi uvođenje sankcija u fazi kada je gasovod skoro završen bilo „kontraproduktivno“, a eksperti ocjenjuju da je Vašington odustao od pooštravanja sankcija kako ne bi pokvario odnose sa njemačkim saveznicima.

    U svakom slučaju, puštanje u rad „Sjevernog toka 2“, čija je ruta za dvije hiljade kilometara kraća od alternativne rute kroz teritoriju Ukrajine, uticaće na cijenu gasa na tržištu, kao i na privredu i potrošače onih zemalja koji troše ruski gas, između ostalog i zato što će cijena transporta samim tim biti znatno niža.

    To će se odraziti i na smanjenje cijena gasa za Ukrajinu koja iz političkih razloga odbija da direktno kupuje ruski gas od Moskve, nego isti taj ruski gas nabavlja sa evropskog tržišta i na taj način ga višestruko pretplaćuje, plaćajući preko 1.000 dolara za hiljadu kubnih metara.

    Osim toga, Ukrajinci su se žestoko protivili izgradnji „Sjevernog toka 2“, jer se plaše gubitaka prihoda koje trenutno imaju kao tranzitna zemlja. Kijev novi gasovod doživljava kao „tragediju za zemlju“, jer će nakon puštanja u rad tog gasovoda godišnji gubici Ukrajine biti veći od 50 milijardi grivni, odnosno oko dvije milijarde dolara, što je ekvivalentno 1,5 odsto BDP-a zemlje.

    „Cijela kriza na evropskom tržištu gasa, nastala pokušajima blokade ‘Sjevernog toka 2’, izgleda suludo. Ovaj gasovod je neophodan evropskom tržištu, a posebno odgovara Njemačkoj. Međutim, sve akcije EU sada imaju za cilj da ‘Gasprom’ očuva tranzit kroz Ukrajinu u što većem obimu, a u formatu koji je nepovoljan za rusku kompaniju, podržavajući na taj način postojeći antiruski politički režim u Ukrajini, koji je otvoreno neprijateljski nastrojen prema nama. Istovremeno, oni žele da ruska kompanija bude u zavisna od volje evrokratije i berlinskih zvaničnika. ‘Sjeverni tok-2’ oni vide kao neku milostinju, kao nešto što su se udostojili da dozvole, a ne kao nešto što im je potrebno“, kaže ruski ekspert Vasilij Koltašov.

    On je dodao da „ovakve igre neće uspjeti“.

    „Cijene gasa rastu. A to će dovesti do toga da će se urušiti politike igre protiv ‘Gasproma’. ‘Sjeverni tok 2’ će biti pušten u rad i moguće čak prije vremena. Već su zaboravljene sve optužbe, pretenzije koje su izmišljali u posljednjih pola godine“, zaključio je Koltašov.

    Njemačka i druge zapadne zemlje smatraju da Ukrajina treba da zadrži status tranzitne zemlje za ruski gas. Postojeći sporazum između Rusije i Ukrajine o tranzitu, koji je sklopljen na pet godina, predviđa tranzit 40 milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2021. do 2024. godine, ali je Rusija spremna da produži sporazum i nakon 2024. godine, dok će količine zavisiti od spremnosti evropskih partnera da kupuju ruske energente i ekonomske isplativosti.

  • Putin uputio prazničnu poruku Vučiću: Istakao snažno partnerstvo i saradnju u mnogim oblastima

    Putin uputio prazničnu poruku Vučiću: Istakao snažno partnerstvo i saradnju u mnogim oblastima

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin istakao je danas u prazničnoj poruci predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da su njihovi nedavni razgovori u Sočiju potvrdili snažnu stratešku saradnju dvije zemlje, saopštila je danas pres-služba Kremlja.

    Predsjednik Rusije uputio je novogodišnju i božićnu čestitku predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, istakavši da su nedavni razgovori na visokom nivou u Sočiju u potpunosti potvrdili snagu strateškog partnerstva Rusije i Srbije i omogućili da se zacrtaju novi planovi za obostrano korisnu saradnju u mnogim oblastima – stoji u saopštenju Kremlja, prenosi TASS.

    Kako se navodi, Putin je takođe izrazio nadu da će Moskva i Beograd održati konstruktivan dijalog i blisku saradnju o hitnim bilateralnim, regionalnim i globalnim pitanjima, što je u suštinskom interesu naroda dvije zemlje i u skladu sa potrebom da se obezbijedi stabilnost i bezbjednost u Evropi.

  • Zaharova: Ukrajina se bavi revitalizacijom neonacizma

    Zaharova: Ukrajina se bavi revitalizacijom neonacizma

    Ukrajina se bavi propagandom i revitalizacijom neonacizma u njegovoj najstrašnijoj manifestaciji po nalogu svojih zapadnih dobrotvora, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Prema njenim riječima, Ukrajina institucionalno nameće propagandu svom stanovništvu, prenio je TAS S.

    “Očigledno, nacionalne i lokalne vlasti imaju određena uputstva o nametanju nacističkih heroja sopstvenoj populaciji”, kazala je Zaharova.

    Istakla je da se to radi uglavnom protiv volje Ukrajinaca, koji znaju svoju istoriju, iako se ova istorija upravo sada ponovo piše, a ljudi se indoktriniraju drugim vrijednostima i tumačenjima istorijskih događaja.

    “Nastavićemo da podsjećamo Kijev i njegove zapadne dobrotvore o neprihvatljivosti pokušaja rehabilitacije antihumanih nacional-socijalističkih ideologija i veličanja nacizma, uključujući i veličanje nacističkih zločinaca i njihovo pretvaranje u moderne heroje”, dodala je Zaharova.

  • Bajden i Putin telefonom o raznim temama

    Bajden i Putin telefonom o raznim temama

    Predsjednici SAD i Rusije, Džozef Bajden i Vladimir Putin, razgovaraće danas telefonom, saopšteno je iz Bijele kuće i Kremlja.

    Bijela kuća je saopštila da će dvojica zvaničnika razgovarati o aktuelnnim temama, uključujući predstojeće diplomatske angažmane s Moskvom.

    Kako se navodi u saopštenju, Bajdenova administracija je uključena u sveobuhvatnu diplomatiju sa svojim evropskim saveznicima i partnerima, konsultujući se i koordinirajući zajednički pristup u odgovoru na rusko vojno prisustvo na granici sa Ukrajinom.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov Kremlj u sredu je potvrdio da će ruski predsjednik Vladimir Putin danas telefonom razgovorati sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

    “Tačno je. Putinov telefonski razgovor sa predsjednikom SAD zakazan je za danas kasno uveče”, rekao je Peskov za TAS S.

  • Putin: Sjeverni tok 2 bi značio niže cijene plina u Evropi

    Putin: Sjeverni tok 2 bi značio niže cijene plina u Evropi

    Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da će plinovod do Njemačke Sjeverni tok 2 značiti niže cijene plina za evropske države.

    Nadležni u Njemačkoj i Evropskoj uniji trebaju odobriti upotrebu ovog plinovoda, čija je gradnja koštala 11 milijardi dolara. Pretpostavlja se da konačna odluka neće biti donesena u prvoj polovini sljedeće godine.

    Iz ruske energetske kompanije Gazprom su jučer, 29. decembra, saopćili sa su potpuno spremni za isporuku plina novim plinovodom. Putin uvjerava da bi se Sjevernim tokom brzo stabiliziralo tržište, odnosno da bi plin bio jeftiniji. Kako je kazao, to bi se odmah osjetilo.

    Ovim gasovodom, dugim 1.234 kilometra, bi se udvostručila godišnja količina plina, a koja bi se isporučivala direktno Njemačkoj.

    Njime nisu zadovoljni u Sjedinjenim Američkim Državama, Ukrajini i Poljskoj, jer strahuju da će se time povećati utjecaj Rusije nad Evropom. SAD se protivljenjem Sjevernom toku konfrontira ostvarivanju ruskih interesa u Ukrajini, koja je trenutno značajna tranzitna država u distribuciji plina.

    U Rusiji negiraju ove navode te tvrde da je novi plinovod isključivo komercijalni projekt, prenosi agencija Associated Press (AP).

  • Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Josep Borrell izjavio je kako Evropska unija nema mnogo razumijevanja za Putinove zahtjeve te je poručio kako Evropa ne smije ostati po strani u razgovorima između Moskve i Washingtona.

    U intervjuu za Die Welt, Borrell je govorio o poziciji Evropske unije unutar rusko-ukrajinskog sukoba te je naglasio kako je upravo ukrajinska kriza pravi test za EU.

    “Riječ je o tome kako se može EU uključiti u razgovore između Washingtona i Moskve o smirivanju situacije. Ne želimo i ne smijemo biti neuključeni posmatrači čije odluke donosi neko drugi. Ako Moskva želi da razgovara o sigurnosnoj arhitekturi u Evropi i sigurnosnim garancijama, onda to nije stvar samo SAD-a i Rusije. EU mora biti prisutna u ovim pregovorima”, rekao je Borrell.

    Šef evropske diplomatije je također mišljenja kako je izuzetno važno da EU bude dio cijelog procesa.

    “SAD i Rusija ne mogu pregovarati o sigurnosnim garancijama tek tako. Nismo u poslijeratnom periodu. Postoje neke evropske zemlje koje nisu u NATO savezu. Jalta 2 ne može postojati. Ako se ide u tom pravcu, onda to mora biti Helsinki 2. To je ono što Moskva želi. Dva aktera koji međusobno dijele svoje sfere utjecaja. Rusija želi da pregovara o evropskoj sigurnosnoj arhitekturi bez uključivanja Evropske unije. To je apsurdno i nećemo to prihvatiti. Ništa se ne odlučuje o nama, a da mi nismo tu”, ističe Josep Borrell.

    Šef evropske diplomatije se osvrnuo i na zahtjeve Moskve te je konstatovao da je ovo po prvi put da je Rusijastavilasvoje prijedloge na stol u pisanoj formi i u obliku pravog sporazuma.

    “To se nikada ranije nije dogodilo. Samo pobjednici to rade. Zahtjevi za sigurnosnim garancijama i prekid proširenja EU i NATO-a na istok je čisto ruska agenda s potpuno neprihvatljivim uslovima, posebno u pogledu Ukrajine. Jedno je jasno, ovi razgovori od januara neće se odnositi samo na Ukrajinu i širenje NATO-a na istok. Govorit ćemo i o ljudskim pravima, kritičarima režima kao što je Aleksej Navalni i drugim temama”, rekao je šef diplomatije EU.

    On je poručio kako ne vidi prostor za ustupke Moskvi.

    “Ne možemo praviti kompromise oko osnovnih principa. Teritorijalni integritet zemlje i pravo suverene države da sama odlučuje o svojoj saradnji s drugim državama – o tome se ne može pregovarati”, pojašnjava u intervjuu Borrell.

    Na kraju, Borrell je govorio i o mogućnostima ruske invazije na Ukrajinu.

    “Evropske i američke obavještajne službe rade na svim mogućim scenarijima. Vojna invazija se ne može u potpunosti isključiti, ali postoje i mnogi drugi scenariji i oni su također zabrinjavajući, čak i ako su manje ekstremni. Destabilizacija vlade u Kijevu hibridnim sredstvima, dalja eskalacija između ukrajinskih vojnika i separatista u Donbasu ili pritisak koji se stvara puštanjem manjih količina gasa u Evropu. Mnogo toga se može zamisliti”, zaključio je Borrell.

  • Putin pozvao na jačanje veza bivših sovjetskih republika

    Putin pozvao na jačanje veza bivših sovjetskih republika

    Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je danas na jačanje veza među zemljama koje su nekada činile Sovjetski Savez, 30 godina nakon raspada te države.

    Putin je na sastanku Komonvelta Zajednice nezavisnih država (ZND) u Sankt Peterburgu rekao da su se mnoge stvari dramatično promijenile u posljednjim decenijama, saopštio je Kremlj.

    On je ocijenio da je Zajednica napravljena s ciljem da se održavaju bliske veze među državama koje su nekada činile Sovjetski Savez, ali da su se bivše republike razvijale na različit način, prenijela je agencija DPA.

    Putin nije pominjao Ukrajinu, koja se povukla iz ZND u znak protesta zbog pripajanja Krima Rusiji 2014. godine. Gruzija se povukla iz ove organizacije 2008. godine, nakon oružanog sukoba sa Rusijom.

    Rusija i dalje ubraja mnoge bišve sovjetske republike u svoje saveznike, a među njima su Bjelorusija, Kazahstan i Jermenija.

  • “EU da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”

    “EU da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”

    Evropska unija treba da učini prvi korak kako bi se prekinula blokada u odnosima između Rusije i EU, rekao je stalni ruski predstavnik pri EU Vladimir Čižov.

    Čižov smatra da postoje dobri izgledi za prevazilaženje krize u odnosima Rusije i EU.

    “Verujem da je EU već shvatila da je trenutna situacija nenormalna. Sve što je potrebno da EU uradi jeste da izađe iz ćorsokaka u koji je sama sebe dovela”, rekao je Čižov, prenosi ruska agencija TASS.

    Takođe je ukazao da “kada EU bude imala dovoljno političke volje da to učini, ona će uvek znati gde da nas nađe”.