Oznaka: Rusija

  • Putin poručio: “Razmotrite trajno zatvaranje”

    Putin poručio: “Razmotrite trajno zatvaranje”

    Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je vladi da razmotri trajno zatvaranje rudnika uglja sa visokim rizikom od nesreća.

    To pokazuje dokument o predsedničkim instrukcijama sa sastanka o situaciji u regionu uglja Kuzbas, koji je objavljen danas na veb sajtu Kremlja.

    Sastanak je održan u decembru, nakon novembarske nesreće u rudniku uglja Listvjažnaja u Kemerovskoj oblasti, u kojoj je poginula 51 osoba, uključujući pet spasilaca, prenosi Tas s.

    Ruska agencija dodaje da su pokrenuta dva krivična postupka zbog nepoštovanja bezbednosnih standarda i nemara koji su uzrokovali pogibiju rudara u tom rudniku.

    “Preduzeti neophodne mere (na osnovu rezultata razgovora sa sindikatima i drugim zainteresovanim organizacijama) koje će omogućiti dosledno zatvaranje rudnika uglja sa visokim rizikom od havarije (uzimajući u obzir analizu o efektima deaktiviranja rudnika na privrednu i društvenu sferu)”, navodi se u dokumentu s predsedničkim instrukcijama.

    Ruskoj vladi je takođe naloženo da do 1. maja ove godine razmotri pitanja za unapređenje bezbednosti u rudarskoj industriji i poboljšanje uslova rada u rudnicima uglja, piše u dokumentu, prenosi prenosi Tas s.

  • Zaharova: Rusija inicijator zajedničke izjave zemalja P5

    Zaharova: Rusija inicijator zajedničke izjave zemalja P5

    Zajednička izjava pet nuklearnih sila (P5), među kojima su Rusija, Kina, Velika Britanija, SAD i Francuska, o sprečavanju nuklearnog rata i zaustavljanju trke za naoružanjem, došla je na inicijativu Rusije, izjavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Dokument je baziran na našoj inicijativi, uz najaktivnije učešće ruskih predstavnika. Objavljivanje izjave je trebalo da se poklopi sa 10. Konferencijom o reviziji sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja. Planirano je da se izjava objavi u Njujorku 4. januara, ali je konferencija odložena zbog pogoršanja epidemiološke situacije u SAD. Uprkos svemu, ako se uzme u ozbir važnost ovog zajedničkog saopštenja, nuklearne sile su odlučile da ne odlažu dalje sa objavljivanjem dokumenta”, navela je Zaharova, a prenio TAS S.

    Lideri Rusije, Velike Britanije i Sjeverne Irske, Kine, SAD i Francuske izdali su ranije u toku dana zajedničko saopštenje o sprečavanju nuklearnog rata i odustajanju od trke za naoružanjem, saopšteno je na sajtu Kremlja.

    “Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, SAD razmatraju o izbjegavanju rata između nuklearnih sila i smanjenju strateških rizika, što je naša glavna odgovornost. Saglasni smo da u nuklearnom ratu nema pobednika i da nikada ne smije doći do toga”, navodi se u zajedničkoj izjavi.

    Nuklearne sile su poručile da će svaka od njih održati i ojačati mjere kako bi se spriječilo neodobreno korišćenje nuklearnog oružja.

    Bijela kuća je upozorila da nuklearni rat može da ima dalekosežne posljedice, te da se slaže da dok god postoji takvo oružje treba da služi za odbranu, odvraćanje agresije i da spriječi rat.

  • Bajden rekao koji je plan: “Ako Putin napadne”

    Bajden rekao koji je plan: “Ako Putin napadne”

    Ništa nećemo preduzimati, a da vas ne obavestimo, rekao je američki predsednik Džo Bajden u telefonskom razgovoru ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom.

    On je tako demonstrirao politiku, kako su je nazvali američki mediji, “ništa o tebi bez tebe”.

    Samo tri dana nakon što se drugi put u mesec dana čuo s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom oko sedam dana pre samita NATO-a i Rusije, Džo Bajden nazvao je Zelenskog i još jednom mu rekao da SAD podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i celovitost Ukrajine.

    On je napomenuo da su SAD sa svojim saveznicima spremne na preduzimanje raznih mera – od ekonomskih sankcija do jačanja svoje prisutnosti u Evropi u slučaju ruske invazije na Ukrajinu o kojoj se poslednjih sedmica govori vrlo intenzivno.

    Američki predsednik apelovao je na ukrajinskog predsednika da ne doprinosi eskalaciji sukoba u Donbasu i u odnosima s Rusijom.

    Džo Bajden je napomenuo da Rusija nema pravo da napanei Ukrajinu, ali ako se to ipak dogodi, SAD će u dogovoru sa saveznicima iz NATO-a pojačati svoju prisutnost u zemljama istočne Evrope.

    Tu pre svega misli na tzv. grupu B9 – a radi se o Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Litvaniji, Letoniji i Estoniji – gde bi SAD poslale dodatne snage, iako NATO ne bi slao svoje trupe u pomoć Ukrajini jer ne žele direktni vojni “kontakt” s Rusima.

    Šef Bele kuće izrazio je nadu da će dijalog NATO-a i Rusije sledeće sedmice dati rezultate, iako je pre američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio da se može razgovarati o nekim zahtevima Rusije, ali ne o svim.

    Rusi, naime, na razgovor dolaze s nekoliko gotovo ultimativnih zahteva: nema širenja NATO-a na istok, posebno na zemlje bivšeg SSSR-a, nema mogućeg razmeštanja ofenzivnih raketnih sistema u tim zemljama uz rusku granicu, a traže i ukidanje bilo kakve vojne saradnje s tim zemljama jer to, kažu, ugrožava sigurnost Rusije.

    Iz Kremlja još zahtevaju da SAD povuku sve svoje nuklearno naoružanje iz Evrope, te vraćanje američkih vojnih snaga u Evropi na pozicije iz 1997, što je vreme dve godine pre nego što su prve tri istočnoevropske zemlje 0 Poljska, Mađarska i Češka – postale članice NATO-a u četvrtom talasu proširenja.

    Rusija se postavila vrlo odlučno uoči sastanka s NATO-om i pokazala je vrlo odlučan stav da u vezi sa ukrajinskim članstva u NATO-u ne nameravaju da popuste niti za pedalj, pa čak ni po cenu ne samo eskalacije sukoba, nego i prekidanja diplomatskih odnosa sa SAD-om.

    Iz Vašingtona i Brisela već je poručeno da Moskva ne može da diktira politiku i strategiju Zapada, ali su pozvali na dijalog i razgovore kako bi se izbegli sukobi.

    Moskva je to postavila kao pitanje “života i smrti” i sigurnosni problem o kojem praktično nema diskusije, a neki analitičari i ruski političari otvoreno govore da se sukobi mogu izbeći samo uz garanciju ruske sigurnosti i NATO-ovo zaobilaženje Ukrajine i Gruzije.

    Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Pankin izjavio je da bi se odobravanje strateškog gasovoda Severni tok 2 moglo otegnuti sve do leta, iako neki nemački i ruski mediji kalkulišu da bi odluka mogla da dođe do kraja marta.

    “Ne isključujem mogućnost novih sankcija SAD-a protiv Severnog toka 2”, rekao je Pankin.

    Ruski mediji navode da je, što se ruske strane tiče, sve spremno za puštanje gasovoda u pogon te da se gas već nalazi u cevima. Napominju kako bi Evropa mogla da ima velikih problema s distribucijom gasa ove zime, a i cena nije bezazlena jer se već dugo vrti na više od hiljadu dolara za hiljadu kubika.

    Volodimir Zelenski zahvalio je SAD-u na rečima podrške i otkrio kako su još razgovarali na temu “korupcije i deoligarhizacije” Ukrajine i da će Kijev poraditi na tom pitanju. S nestrpljenjem se iščekuje prvi samit NATO-a i Rusije nakon leta 2019. godine na kojem će Moskva tražiti garancije Zapada za svoju sigurnost.

  • Ruski gas i dalje ide na istok

    Ruski gas i dalje ide na istok

    Gasovod “Jamal-Evropa” transportuje gas u smjeru istoka već 14 dana uzastopno i ovaj energent teče iz Njemačke u Poljsku, pokazuju podaci njemačkog mrežnog operatora “Geskejd”.

    Trenutni protok je blizu 5,9 miliona kilovat-časova na sat na glavnoj mjernoj tački na njemačko-poljskoj granici i uglavnom je neizmijenjen u prethodna 24 časa.

    Ovaj gasovod ima udio jedne šestine godišnjeg izvoza ruskog gasa u Evropu i Tursku.

    Ruski “Gasprom” nije zakupio tranzitne kapacitete za izvoz gasa ni danas, pokazuju podaci sa aukcija.

    Kompanija je prošlog mjeseca za januar zakupila tranzitni kapacitet za 8,3 miliona kilovat-časova na sat preko ovog gasovoda.

  • Joe Biden: SAD će odlučno odgovoriti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Joe Biden: SAD će odlučno odgovoriti ako Rusija napadne Ukrajinu

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je u nedjelju ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici “odlučno odgovoriti” ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu, navodi se u saopćenju Bijele kuće.

    Poziv je uslijedio nekoliko dana nakon što je Biden održao drugi razgovor u mjesec dana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom napetosti na rusko-ukrajinskoj granici, gdje je Rusija okupila oko 100.000 vojnika, prenosi Reuters.

    “Predsjednik Biden jasno je dao do znanja da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici i partneri odlučno odgovoriti ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki u izjavi nakon telefonskog razgovora dvojice predsjednika, prenosi Index.hr.

    Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da je s Bidenom razgovarao o zajedničkim akcijama na očuvanju mira u Evropi i sprječavanju daljnje eskalacije.

    “Prvi međunarodni razgovor ove godine s Bidenom dokazuje posebnu prirodu naših odnosa”, napisao je Zelenski na Twitteru.

    Objavio je da se razgovaralo o zajedničkim akcijama Ukrajine, Sjedinjenih Država “i partnera u očuvanju mira u Europi, sprječavanju daljnje eskalacije, reformama, deoligarhizaciji”.

    “Cijenimo nepokolebljivu podršku Ukrajini”, rekao je, a prenosi Reuters.

  • Finska razmišlja o pristupanju NATO-u uprkos oštrom protivljenju Rusije

    Finska razmišlja o pristupanju NATO-u uprkos oštrom protivljenju Rusije

    Aktovnosti ruske vojske na granici s Ukrajinom ponovo su pokrenule razgovore u Finskoj o tome da li ova zemlja treba postati dio NATO-a.

    Kako je izjavila premijerka ove zemlje Sanna Marin, Finska zadržava mogućnost da se prijavi za članstvo u NATO-u

    “Zadržavamo mogućnost da se prijavimo za ulazak u NATO. Moramo njegovati i čuvati ovu slobodu izbora jer se radi o pravu svake zemlje da donosi vlastite sigurnosne odluke”, kaže Marin.

    Prema njenim riječima, Finska će intenzivirati odbrambenu saradnju sa EU.

    Ranije u svom novogodišnjem obraćanju, predsjednik Finske Sauli Niinistoz rekao je da zahtjevi Rusije za sigurnosnim garancijama od SAD-a i NATO-a zabrinjavaju Evropu jer su u suprotnosti sa utvrđenim redom osiguranja evropske sigurnosti.

    Ministarstvo vanjskih poslova Rusije poslalo je 17. decembra SAD-u i NATO-u prijedloge o sigurnosnim garancijama, koje predviđaju neširenje alijanse na istok i nerazmještanje oružja na ruskim granicama. Ruski predsjednik Vladimir Putin također je zatražio da Washington i Sjevernoatlantska alijansa daju pravno obavezujuće sigurnosne garancije.

    Kao odgovor, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da blok neće praviti kompromise u pogledu pristupanja Ukrajine. Podsjetio je na član 10. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem alijansa može pozvati druge evropske zemlje da se pridruže NATO-u.

    Glasnogovornik State Departmenta Ned Price rekao je da Sjedinjene Države pripremaju vlastite prijedloge za sigurnost.

  • Putin i Erdogan potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva

    Putin i Erdogan potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva

    Ruski lider Vladimir Putin i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan su u telefonskom razgovoru potvrdili odlučnost za jačanje partnerstva između dvije zemlje, saopšteno je danas iz Kremlja.

    Putin i Erdogan poželjili su jedan drugom srećnu Novu godinu. Razgovarali su o bilateralnoj saradnji i potrdili odlučnost za nastavak jačanja obostrano korisnog partnerstva između Rusije i Turske – navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da su Putin i Erdogan razgovarali i o globalnim pitanjima, uključujući i nedavne prijedloge za razvoj pravno obavezujućih sporazuma kojim će se garantovati bezbjedost Rusije, situaciji u Južnom Kavkazu i naporima za rješenje sirijske i libijske krize.

    U saopštenju se dodaje da su se Putin i Erdogan saglasili da će održavati kontakt, prenosi ruska novinska agencija TASS.

  • Putin upozorava Bajdena – Bajden upozorava Putina

    Putin upozorava Bajdena – Bajden upozorava Putina

    Telefonski razgovor američkog i ruskog predsednika bio je “konstruktivan” – tako se uvek kaže za takve razgovore.

    Zapravo su razmenjena upozorenja oko situacije u Ukrajini, ali je isplivalo i nešto malo optimizma.

    U četvrtak su američki predsednik Džozef Bajden i ruski kolega Vladimir Putin telefonirali već drugi put ovog meseca. Pedesetominutni razgovor bio je posvećen gomilanju ruskih trupa na granici sa Ukrajinom zbog čega na Zapadu vlada zabrinutost. Ruska strana pak traži garancije da se NATO neće širiti dalje na istok.

    “Važno je što je američka strana bila voljna da razume logiku i suštinu ruske zabrinutosti koju smo potcrtali u dva dokumenta poslata u Vašington i centralu NATO”, rekao je ruski portparol Jurij Ušakov o telefonskom razgovoru.

    On ga je nazvao “prilično konstruktivnim”.

    Ali, prema rečima Ušakova, predsednik Putin je preneo Bajdenu da bi uvođenje novih sankcija protiv Rusije moglo da vodi potpunom prekidu diplomatskih veza Moskve i Vašingtona.

    Prema Beloj kući, Bajden je preneo Putinu da će Sjedinjene Države i saveznici “odlučno” odgovoriti u slučaju invazije na Ukrajinu. “Predsednik Bajden je zatražio od Rusije da smiri napetosti sa Ukrajinom”, prenosi se u izjavi portparolke Džen Psaki.
    Dijalog i pretnje

    “Nastavlja se dvostruka strategija SAD koja istovremeno počiva na diplomatiji i zastrašivanju”, analizira Ralf Borhard, iskusni dopisnik nemačkog javnog servisa iz Vašingtona. “Sa jedne strane, direktni razgovori sa Putinom kako bi se on držao u diplomatskom dijalogu, sa druge strane pretnje tvrdim ekonomskim sankcijama i vojnom podrškom Ukrajini.”

    Podseća se da SAD i evropske zemlje prete Rusiji isključenjem iz međunarodnog platnog prometa Swift, što bi posebno pogodilo ruski izvoz energenata.

    Vašinton i Kijev optužuju Rusiju zbog slanja skoro sto hiljada vojnika i opreme nadomak granice sa Ukrajinom, što je možda znak da se sprema vojni upad u tu zemlju. Moskva pak kaže da takvi planovi ne postoje, a da u okviru svojih granica mogu da razmeštaju vojsku kuda im volja.

    Od 2014. proruski separatisti vode borbe u Donbasu, regionu na zapadu Ukrajine koji praktično kontrolišu. Iste godine Rusija je anektirala poluostrvo Krim.


    Vašington neće skroz izaći u susret Moskvi

    Kremlj od Zapada, posebno od SAD, traži bezbednosne garancije i obećanje da se NATO neće širiti dalje na istok.

    U petak je šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio da će Moskva “preduzeti sve neophodne mere da obezbedi strateški balans i ukloni neprihvatljive pretnje” ukoliko Vašington na prethodne zahteve ne odgovori konstruktivno.

    “Nejasno je da li Bajden, premda o tome javno ćuti, ima u šaci neku vrstu šargarepe za Putina u slučaju da ruska strana zbilja krene putem smirivanja tenzija u ukrajinskoj krizi”, analizira dalje novinar nemačkog javnog servisa Borhard.

    Prema rečima ovog novinara, “jasno je da Bajdenova administracija nije spremna da jedan kroz jedan sprovede bezbednosne garancije” koje traži ruska strana. Dakle, da zanavek isključi mogućnost da Ukrajina pristupi NATO i da znatno smanji vojno prisustvo i količinu modernog naoružanja u istočnoevropskim zemljama koje su deo NATO.

    Ova diplomatska razmena dolazi uoči direktnih pregovora zakazanih za deseti januar u Ženevi. Tamo će se sastati zamenici šefova diplomatija Vendi Šerman i Sergej Rjabkov.

  • Ukrajina zabranila: “Neće imati pristup”

    Ukrajina zabranila: “Neće imati pristup”

    U Ukrajini je stupio na snagu zakon koji zabranjuje ruskim brodovima pristup ukrajinskim lukama, prenose ruski mediji.

    Kako se navodi, reč je o zakonu koji je ukrajinska Rada usvojila 3. decembra 2020. godine i odnosi se na sve brodove koji plove pod ruskom zastavom.

    “Brodovi koji plove pod zastavom države-agresora više neće moći da prevoze ni putnike ni robu jer neće imati pristup ni morskim ni rečnim lukama”, navodi se na portalu ukrajinskog parlamenta.

    To znači da se pored Crnog i Azovskog mora ova zabrana odnosi i na reke kao što su Dnjestar, Dnjepar, Dunav i druge.

    Pored toga, novi zakon zabranjuje i svim ruskim državljanima da registruju svoja plovila na teritoriji Ukrajine.

    Ruski mediji, međutim, podsećaju da je Kremlj u više navrata naglašavao da ni na koji način nije umešan u situaciju po pitanju građanskog rata na jugoistoku Ukrajine te da je zainteresovan da sa Kijevom reši sva pitanja kada je reč o političkoj i ekonomskoj krizi.

  • “Zaratile” Bugarska i Rusija: “Provokacija”

    “Zaratile” Bugarska i Rusija: “Provokacija”

    Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske ocenilo je da je ruski dokumentarac “Jedna vera, jedan jezik” rediteljke Elene Mironenko – provokacija.

    Kao razlog za reakciju navedeno je to što se u ruskom dokumentarcu kaže da Sveti Ćirilo i Metodije i njihovi učenici nemaju veze sa Bugarskom, prenela je agencija MIA.

    Bugarsko ministarstvo smatra da film nije naučno utemeljen i da je podrazumevani istorijski period u njemu prikazan pogrešno.

    Zbog, kako se navodi, pogrešnog predstavljanja ili namernog izostavljanja fundamentalnih činjenica u filmu, bugarsko Ministarstvo spoljnih poslova podseća da su u okviru Zajedničke multidisciplinarne stručne komisije za istorijska i obrazovna pitanja, Bugarska i Makedonija postigle dogovor o istorijskim ličnostima i događajima zajedničke istorije dveju država.

    Prema tom dogovoru Sveti Ćirilo i Metodije, Sveti Kliment, Sveti Naum i drugi odobreni su od vlada obeju zemalja.

    Ministarstvo spoljnih Bugarske je ovim povodom izrazilo nadu da ovakve provokacije ne uključuju direktne ili indirektne treće strane, da one nemaju za cilj da stvore podele i da u budućnosti, kako kažu, neće biti svedoci ovakvih slučajeva.