VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Zaharova: Amerika više ne podržava nezavisnost Kosova?

    Zaharova: Amerika više ne podržava nezavisnost Kosova?

    Marija Zaharova primetila je protivrečnost u rečima američkog državnog sekretara Entonija Blinkena o nedopustivosti nasilne promene granica.

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije ironično je upitala da li je to Vašington prestao da podržava “suverenitet Kosova”.

    Konkretno, Blinken je ranije izjavio da je jedan od američkih ciljeva pregovora o bezbednosnim garancijama sa Rusijom zaštita osnovnih principa međunarodnih odnosa, odnosno nedopustivost nasilne promene granica, ograničenja učešća u savezima, kao i uspostavljanja sfera uticaja.

    “Da li dobro razumemo da Vašington više ne podržava ‘suverenitet Kosova’ i ne protivi se povratku Sirije u Arapsku ligu?”, prokomentarisala je Zaharova na svom kanalu na Telegramu.

    Mada, kako su SAD ranije mogle to da rade što se tiče regiona sa kojima nemaju veze ni nemaju međunarodnopravni mandat za regulisanje konfliktnih situacija, napomenula je portparolka, uzimajući u obzir da se “suštinski protive uspostavljanju sfera uticaja”.

    Pretpostavlja se da će nakon toga ruski predlozi biti razmatrani 12. januara na savetu Rusija-NATO i 13. januara na platformi OEBS-a u Beču.

    Krajem 2021. Rusija je objavila nacrte sporazuma sa SAD i NATO o bezbednosnim garancijama. Moskva, između ostalog, zahteva od svojih zapadnih partnera pravne garancije odbijanja daljeg širenja NATO-a na istok, ulaska Ukrajine u blok i stvaranja vojnih baza u postsovjetskim zemljama.

  • General poslao jasnu poruku: “Dosta je ponižavanja Rusije”

    General poslao jasnu poruku: “Dosta je ponižavanja Rusije”

    Zapad treba da promjeni stav prema Rusiji i da joj čak pruži mogućnost ulaska u NATO kako bi izbegao vojni sukob.

    To je danas izjavio norveški general-potpukovnik u penziji Robert Mod.

    On je u članku za norveški list kritikovao SAD i njihove saveznike zbog antiruske politike nakon raspada Sovjetskog Saveza. Prema rečima generala, Rusija protekle tri decenije nije primljena u krug zapadnih država, a retorika zemalja Alijanse u okviru Saveta Rusija-NATO bila je usmerena „pre na ponižavanje“ Moskve nego na dijalog.

    “Takođe ne pamtim da sam video i jedan film ili seriju gde su Rusi bili pozitivci, a zapadni likovi negativci. Zapadna kultura promoviše Ameriku i stanovnike Zapadne Evrope kao nešto apsolutno dobro i pritom neguje imidž Rusije i Rusa kao nešto nedvosmisleno zlo, podlo i primitivno. Iskrivljujemo stvarnost prikazujući Rusiju kao glavnog negativca, a SAD i Zapad kao besprekorne zaštitnike demokratije”, smatra Mod.

    Njegov predlog za uspostavljanje dijaloga između Zapada i Moskve je da zapadne zemlje odbace konvencionalno razmišljanje i pregovaraju na osnovu međusobnog poštovanja, lične diplomatije i angažovanja svih strana.

    Možda bi vredelo reformisati postojeće ili stvoriti nove međunarodne institucije, kao i promeniti politiku NATO-a, navodi se u članku.

    “Možda bi NATO zaista trebalo više da se fokusira na odbranu i da otvori vrata svima, uključujući i Rusiji, pozivajući svoje članice da odustanu od baza i nuklearnog oružja van svoje teritorije? Ako ne počnemo da razmišljamo drugačije, verovatno ćemo brzo doći do još većih sukoba i ratova i kratkoročno i dugoročno posmatrano”, zaključio je penzionisani general.

    Ranije je zamenik ministra odbrane Rusije Aleksandar Fomin na brifingu za vojne atašee i predstavnike stranih ambasada akreditovanih u Moskvi izjavio da se Severnoatlantska alijansa sprema za veliki oružani sukob sa Rusijom.

  • Borba protiv Sjevernog toka 2 – beskorisna?

    Borba protiv Sjevernog toka 2 – beskorisna?

    Hipotetičko blokiranje puštanja u rad Sjevernog toka 2 neće naneti štetu ruskoj ekonomiji, napisao je američki ekspert Kris Miler u članku za Forin afers.

    “Neki članovi Kongresa insistiraju na blokadi gasovoda Severni tok 2. To su mere usled kojih Rusija skoro da neće imati nikakve ekonomske troškove. Ako zatvore Severni tok 2, Rusija će samo nastaviti sa isporučuje gas u Evropu postojećim maršrutama”, napisao je on.

    Prema riječima eksperta, već sada postoji višak kapaciteta gasovoda zbog koga će obim prodaje ruskog gasa u Evropi ostati nepromenjen, prenosi Sputnjik. Sjeverni tok 2 je gasovod kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje koji se proteže od obale Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke. Trenutno je njen operator kompanija Nord strim 2 AG sa jedinim akcionarom Gaspromom.

  • Putin trijumfuje – Zapad rotira

    Putin trijumfuje – Zapad rotira

    Nizom konferencija o bezbednosti u Evropi ruski predsednik Vladimir Putin dobija pozornicu za svoje fantazije moći.

    Šta bolje može da poželi jedan autokrata, ocenjuje dopisnik DW iz Brisela Bernd Rigert.

    Ruski predsednik Vladimir Putin može da se raduje. Pred njim je nedelja “ruskog festivala”. Planiran je niz konferencija i zasedanja u Ženevi, Briselu, Beču i Brestu koje bi trebalo da posluže da Putina održe u dobrom raspoloženju. I odvrate ga od invazije regularnih ruskih trupa na Ukrajinu.

    Festival je počeo s dva telefonska razgovora u decembru između američkog i ruskog predsednika. Onda je prošlog petka usledila vanredna video-konferencija ministara spoljnih poslova članica NATO na kojoj je “Zapad” usklađivao svoje pozicije.

    Američki predsednik Bajden obećao je prisne dogovore s Evropljanima i to obećanje je i održao. A od ponedeljka su počeli direktni “strateški razgovori” između SAD i Rusije u Ženevi.

    NATO razmišlja

    U sredu se u Briselu održava sednica “Saveta NATO-Rusija”, tela za konsultacije koji je odavno prestalo da se sastaje. Istovremeno, zasedaju i vojni štabovi NATO kako bi razgovarali o jačanju trupa na Crnom moru ili na istočnoj granici Alijanse. U četvrtak raspravlja Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u kojoj su članovi i SAD i Rusija.

    I Evropska unija želi da se pokaže. U sredu, četvrtak i petak se u francuskom Brestu sastaju ministri odbrane i spoljnih poslova EU. Tema je i tamo, kao i na svim ostalim sastancima ove nedelje, sledeća: ruski zahtevi za bezbednosnim garancijama i moguća reakcija na Putinovu eskalaciju u Ukrajini.

    EU kuka

    Zaključak je sledeći: ruski predsednik je uspeo da dovede “Zapad” do rotacije i do toga da se razlike u mišljenjima u protivničkom taboru javno čuju. Jer, u odnosu prema Rusiji postoje jasne razlike između članica NATO i EU, u zavisnosti od interesa.

    Komesar EU za spoljnu politiku Žozep Borel je, povrh svega, Evropskoj uniji još učinio i (rusku) medveđu uslugu, jer kuka da uopšte nije konsultovan kad se radi o bezbednosti u Evropi i Ukrajini.

    Evropljani sve do danas nisu mogli da se slože oko toga kojim oštrim sankcijama će da zaprete Rusiji. Jedino o čemu je EU do sada odlučila jeste da bi u slučaju dodatne agresije Moskve, trebalo da bude plaćena neka cena.


    Ponuda kompromisa Kremlju

    Evropska unija se ne usuđuje da uvede sankcije sektoru koji bi Rusiju stvarno zaboleo- dakle isporukama energenata. To je razumljivo, jer bez gasa i nafte iz Rusije brojne države u Evropi, uključujući i Nemačku, imale bi velikih teškoća sa snabdevanjem.

    Ruski predsednik ne mora da računa s ozbiljnim odlukama u nedelji ruskog festivala. Biće verovatno izgovorena ista ona upozorenja koja se čuju još od 2014. kad je Rusija svoje trupe i dovela na ukrajinsku granicu.

    Sopstvenu vojsku neće upotrebiti ni SAD, a ni ostale članice NATO kako bi pomogle Ukrajini. Isključeno je da NATO udovolji zahtevu Moskve da odustane od mogućeg teoretskog proširenja na Ukrajinu ili Gruziju.

    Neće se upuštati u rusku ucenu, a to naravno zna i Putin. Ali, američki predsednik Bajden je gospodaru Kremlja već zagarantovao da primanje Gruzije ili Ukrajine u NATO u dogledno vreme nije na dnevnom redu. Takvo stanje vlada još od samita NATO 2008. u Bukureštu.

    Nastaviti razgovore

    Zapad će tako i dalje nastojati da se nekako provuče i polagaće nade u diplomatiju, kako ne bi provocirao vojne akcije Rusije. Vladimir Putin će ciljanim provokacijama držati Zapad u pripravnosti.

    On će se pobrinuti za to da konflikti oko Belorusije, Ukrajine, Gruzije, Moldavije i Jermenije i dalje tinjaju, kako bi sprečio dalje korake tih zemalja ka Zapadu. A s vojne tačke gledišta, Zapad njemu deluje krajnje neodlučno, jer nije mogao da organizuje ni sopstveno povlačenje iz Avganistana.

    Rat u Ukrajini, koji je Putin započeo još 2014. aneksijom Krima, trenutno neće biti proširen, jer neuračunljivi predsednik je u suštini već postigao ono što je želeo.

    SAD, NATO i EU i dalje će hteti da razgovaraju i oslanjaće se na to da Putin sebi na unutrašnjem planu ne može da priušti prošireni rat i da je pre svega zabavljen oko konsolidacije svog uticaja u Kazahstanu.

    I ovo neće biti poslednja nedelja “festivala”, a i to je samo po sebi vredno. Jer, oni koji razgovaraju, jedan na drugoga ne pucaju.

  • Zaharova: Rusija za dalji rad sa SAD o garancijama

    Zaharova: Rusija za dalji rad sa SAD o garancijama

    Rusija je pokazala radni duh tokom razgovara sa SAD o bezbjednosnim garancijama i spremna je za nastavak konstruktivnog dijaloga, izjavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Polazimo od premise – i, mislim, ovo je očigledno – od toga da složena pitanja (bezbjednosnih garancija), a to su veoma složena pitanja koja uzrokuju, blago rečeno, razlike mišljenja, još uvijek imaju šansu i da treba da imaju šansu za profesionalan, konstruktivan i poslovan razgovor. Mi, sa naše strane, demonstriramo i pokazujemo ovaj duh i spremni smo za nastavak rada”, poručila je Zaharova, komentarišući rezultate rusko-američkih konsultacija o bezbjednosnim garancijama u Ženevi, prenosi TAS S.

    Prema riječima portparolke, “nema drame” duž odgovarajućeg radnog kolosijeka, a sada predstoje razgovori o pitanjima bezbjednosnih garancija na sjednici Savjeta NATO-Rusija u Briselu i na sastanku Stalnog savjeta OEBS-a u Beču.

    “Na osnovu ukupno obavljenih razgovora, donosiće se analitički zaključci”, zaključila je Zaharova.

    Rusko-američke konsultacije posvećene pitanjima bezbjednosnih garancija završene su 10. januara u Ženevi.

    Rusija će sutra razgovarati o svojim zabrinutostima u sferi bezbjednosti u Evropi, kao i o bezbjednosnim garancijama na briselskom sastanku Savjeta NATO-Rusija, a prekosutra na bečkom zasijedanju Stalnog savjeta OEBS-a.

  • Dogovor Amerike i Rusije rješava tenzije na Balkanu

    Dogovor Amerike i Rusije rješava tenzije na Balkanu

    Najviši zvaničnici SAD i Rusije održaće danas dugo očekivani samit, na kojem će razgovarati o bezbjednosnim garancijama koje traži Rusija.

    Ovaj sastanak predstavlja nastavak samita koji su američki i ruski predsjednik Džo Bajden i Vladimir Putin imali sredinom 2021. godine, a koji nije rezultirao dogovorom, zbog čega brojne diplomate u nezvaničnim brifinzima i razgovorima s novinarima u bh. medijima smatraju da se te nestabilnosti prelijevaju na BiH i zapadni Balkan.

    Naime, nekoliko diplomata nam je proteklih mjeseci u nezvaničnim razgovorima indirektno ili između redova ukazivalo na veze koje postoje između nezadovoljstva Rusije potezima NATO-a i Zapada, a posebno SAD, i krize koja proteklih mjeseci kulminira na zapadnom Balkanu.

    Prema nekim mišljenjima, jedan od posrednika između SAD i Rusije je zvanični Berlin, koji je energetski zavisan od ruskih energenata, a istovremeno je, kao najveći svjetski izvoznik po udjelu u bruto domaćem proizvodu u velikoj mjeri osjetljiv na bilo kakve globalne nestabilnosti.

    Ilustracije radi, američko-njemačka trgovinska razmjena je u prošloj godini iznosila 260 milijardi dolara, od čega se 163 milijarde odnose na njemački izvoz u SAD, dok je rusko-njemačka privredna razmjena oko 50 milijardi dolara, od čega se skoro 30 milijardi odnosi na njemački izvoz. Inače, uprkos sankcijama EU prema Rusiji, njemačko-ruski ekonomski odnosi su u porastu, a ne u padu.

    S obzirom na to da je i EU vezana za njemačku privredu, a istovremeno profitira od stabilnosti na evropskom kontinentu, postoji veliki interes da se pronađe rješenje s Rusijom koje će biti prihvatljivo za obje strane.

    To je samo jedan od razloga zbog kojih se vjeruje da bi uspjeh u popravljanju rusko-američkih odnosa mogao dovesti do smirivanja situacije u Evropi, kao i na zapadnom Balkanu, pa samim time i u BiH. Samim time, smirivanje tenzija u Ukrajini bi indirektno više moglo učiniti za smirivanje tenzija u BiH i na Balkanu od bilo čega što će uraditi domaći faktori na Balkanu.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, u rusko-američkom samitu vidi interes i Amerike i Rusije. On kaže da Amerika suviše resursa troši u Evropi u vezi s Rusijom, a te resurse treba u globalnoj borbi moći s Kinom, koja tek predstoji, dok, kako navodi, Rusija želi da smanji broj žarišta na kojima se nalaze njihovi vojnici i resursi. Radić predviđa da će dogovor Rusije i Amerike rezultirati smanjenjem ruskog prisustva u našem regionu, a to, prema njegovom mišljenju, istovremeno znači i da će se vrlo brzo ugasiti i sva žarišta na zapadnom Balkanu.

    “Ovo je najveća kriza na Balkanu od devedesetih naovamo. Stvari su otišle predaleko i toga su svi svesni”, kaže on.

    Kriza NATO-a i Rusije je eskalirala nakon što se NATO oglušio o zahtjeve Rusije da prestane ekspanziju na istok, posebno u Ukrajinu. Rusija tvrdi da je Zapad prvo obećao Sovjetskom Savezu tokom pregovora o povlačenju iz Istočne Njemačke da se neće dalje širiti na istok, a nakon toga je, kako tvrde, isto obećao i u Budimpešti 1994, kada se pregovaralo o uništavanju ukrajinskog nuklearnog oružja, odnosno bezbjednosnim garancijama za tu zemlju.

    Istovremeno, na Zapadu tvrde da takve garancije nikad nisu direktno date Rusiji, već da je samo obećano da će svi potezi s tim u vezi biti rađeni uz konsultacije s Rusijom, bez ikakvih konkretnih obećanja.

    Sudeći prema deklasifikovanim dokumentima koje je objavio respektabilan medij “National Security Archive”, koji se bavi tajnim dokumentima američke vlade, istina je negdje u sredini.

    Oni, na primjer, ističu da je američki predsjednik Bil Klinton 1994. godine u Budimpešti htio i da “vuk bude sit i sve koze na broju”, i pokušavao je ruskom predsjedniku Borisu Jelcinu i njegovom ministru spoljnih poslova Andreju Kozirevu neformalno obećati da neće biti širenja, a istovremeno je zbog domaćeg političkog pritiska izbjegavao da to stavi na papir. Sudeći prema informacijama ovog medija, zbog želje da se situacija riješi bez previše dizanja prašine, ni jedna ni druga strana nije željela da pregovori propadnu ako bi se suviše insistiralo na temama koje će biti teško jednostavno riješiti. Problem je time ostavljen kasnijim generacijama, a Putin je osjetio da je sada trenutak da se to pitanje trajno riješi.

  • Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Zvaničnici SAD-a i Ruske Federacije sastaće se danas u Ženevi tokom niza aktivnosti koje su ocijenjene kao ključni razgovori između Zapada i Rusije u rješavanju “ukrajinskog pitanja”, ali i brojnih drugih problema koji opterećavaju odnose velikih sila.

    Predstavnici Ruske Federacije i SAD-a još su jučer stigli u Ženevu, gdje su održali radnu večeru, a tokom današnjeg dana zvaničnici bi trebali održati niz sastanaka povodom ruskih sigurnosnih zahtjeva koje je Kremlj iznio u javnost sredinom decembra.
    Podsjetimo, Rusija je objavila listu zahtjeva prema Zapadu, koje bi SAD i druge članice NATO saveza trebale ispuniti u cilju normalizacije stanja na istoku Evrope, ali i deeskalacije tenzija.

    Između ostalog, ruski zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO savez i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istoku Evrope. Također, Rusija je uključila i zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, ali i baltičke zemlje.


    Uoči sastanka oglasio se zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, koji će predstavljati Rusiju u Ženevi.

    “Za nas su važniji drugi prioriteti. Neširenje NATO-a, likvidacija stvorene infrastrukture, kao jednostrano povlačenje Zapada iz vojnih akcija. Razlika u stavovima je dramatična”, rekao je Rjabkov.

    S druge strane, oglasio se i državni sekretar SAD-a Antony Blinken, koji je rekao da će predstojeći pregovori s Rusijom pomoći državama da pronađu načine za smanjenje tenzija.

    “Takođe, na sastanku neće biti riječi o pravljenju ustupaka. Radi se o tome da se vidi da li u kontekstu dijaloga i diplomatije postoje stvari koje obje strane mogu učiniti da smanje tenzije. To smo radili u prošlosti, ali sada ne”, rekao je Blinken.

    Povodom sastanaka Rusije i SAD-a, ali i NATO saveza, ranije se oglasio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je rekao kako se u sastanke ulazi s ciljem da se nađe rješenje za postojeću situaciju.

    “Treba uzeti u obzir osnove. Rusija je ta koja je izabrala konfrontaciju. Rusija postaje sve autoritarnija kao domaći režim i sve agresivnija u inostranstvu prema susjedima. To je pravi problem. Vidimo vrlo prijeteću retoriku gdje Rusi upozoravaju na ono što nazivaju ‘vojnotehničkim posljedicama’ ako ne dobiju ono što žele. Iz historijskog iskustva znamo da je Rusija spremna da upotrijebi silu protiv susjeda. Zbog toga moramo biti spremni i na to da politički pregovori ne uspiju”, rekao je Stoltenberg.

    Pored sastanka zvaničnika SAD-a i Rusije, koji će biti održan danas, u Briselu će 12. januara biti održan sastanak NATO-a i Rusije, dok će se dan kasnije ruski zvaničnici sastati s predstavnicima OSCE-a.

  • Baerbock: Ako Rusija nastavi koristiti energiju kao oružje, Berlin će blokirati Sjeverni tok 2

    Baerbock: Ako Rusija nastavi koristiti energiju kao oružje, Berlin će blokirati Sjeverni tok 2

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock boravit će danas u posjeti Italiji, a uoči sastanka sa šefom italijanske diplomatije Luigijem di Maiom govorila je o budućnosti Evropske unije, ali i o saradnji Italije i Njemačke u kontekstu migrantske krize.

    Između ostalog, Baerbock je za italijansku La Stampu govorila i o projektu Sjeverni tok 2 te je naglasila kako je Njemačka spremna blokirati plinovod ukoliko Rusija počne koristiti energiju kao oružje.

    “Kao nova savezna vlada, jasno smo utvrdili sporazumom da projekti energetske politike u Njemačkoj moraju biti u skladu s evropskim zahtjevima i to se odnosi i na Sjeverni tok 2. To sada nije slučaj i zbog toga je projekt blokiran. Taj projekt također ima geopolitičke implikacije. Zbog toga smo u zajedničkoj deklaraciji s američkom vladom dogovorili da ćemo, ukoliko Rusija koristi energiju kao oružje ili krene u agresivne akcije prema Ukrajini, preduzeti efikasne mjere”, rekla je Baerbock.

    U kontekstu prisustva migranata u Evropi, Baerbock ističe kako ekonomski uspjeh Njemačke i Evrope počiva na ljudima koji su u evropske zemlje došli sa svojim idejama, biografijama i energijom.

    “Ne mogu i ne želim se pomiriti sa činjenicom da ljudi i dalje ginu na vanjskim granicama Evropske unije. Iz Berlina je lako uprijeti prstom u države koje snose težinu na vanjskim granicama, bilo da se radi o kopnenoj granici između Poljske i Bjelorusije ili mediteranskim granicama Italije i Grčke. Međutim, ako kao Evropljani afirmišemo svoja pravila, moramo biti spremni da pokažemo solidarnost. Namjeravamo proširiti legalne kanale za dolazak u Evropu i Njemačku. To neće biti lak put, ali kao savezna vlada, mi to želimo”, ističe ministrica.

    Također, Baerbock ističe kako svaka država unutar EU migrantsku krizu i dalje procjenjuje sa svog nacionalnog stajališta.

    “Međutim, mi ne možemo zabijati glave u pijesak dok svih 27 zemalja ne postigne zajednički stav o mehanizmu raspoređivanja migranata. Ako želimo da garantujemo humanost i red na vanjskim granicama EU, onda kao rezultat toga solidarnost i jednakost moraju postojati i unutar EU”, pojašnjava šefica njemačke diplomatije.

    Na kraju, Baerbock je istakla važnost saradnje Italije i Njemačke u kontekstu evropske vanjske politike.

    “Evropa je štab njemačke vanjske politike, a Italija je jedan od temeljnih stubova Unije. Kako bismo našu Evropu učinili jačom, želimo dati snažne signale za više socijalnih politika, bolju zaštitu klime i jaču ulogu Evropske unije u svijetu. Važno je da ljudi u našim zemljama osjete da im Evropa nešto nudi. Ta ponuda obuhvata mir, ekonomske mogućnosti, slobodu i sigurnost za buduće generacije”, zaključila je Baerbock.

  • Blinken: Više volimo diplomatiju, ali smo spremni odgovoriti na agresiju Rusije

    Blinken: Više volimo diplomatiju, ali smo spremni odgovoriti na agresiju Rusije

    Američki državni sekretar Antony Blinken kaže da je diplomatija jedini odgovoran način za rješavanje krize na ukrajinsko-ruskoj granici.

    “Posvećeni smo značajnom recipročnom dijalogu sa Rusijom i konsultacijama i koordinaciji sa našim saveznicima i partnerima. Više volimo diplomatiju, ali smo spremni da odgovorimo na dalju rusku agresiju na Ukrajinu”, izjavio je danas Blinken.

    On je jučer obećao Kijevu da neće biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine, uoči sastanaka, posebno američko-ruskih, o krizi koja je zahvatila tu zemlju.

    Antony Blinken je potvrdio čvrstu podršku SAD-a nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine pred ruskom agresijom koja se upravo događa, navodi se u saopćenju američkog State Departmenta.

    Zapad i Ukrajinci već sedmicama optužuju Ruse da gomilaju desetke hiljada vojnika na ukrajinskoj granici radi moguće invazije i otvoreno su zaprijetili ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu “sveobuhvatnim” sankcijama kakve još nisu viđene ako ponovo napadne susjednu zemlju.

    Moskva sa svoje strane traži garancije da se NATO više neće širiti na istok, ali u pregovorima su prisutni i brojni drugi zahtjevi Vladimira Putina.

  • Guskova: Rusija obećava svestranu pomoć Srbima u teškim vremenima

    Guskova: Rusija obećava svestranu pomoć Srbima u teškim vremenima

    Aktuelna kriza u BiH nije novost, nego nastavak zapadne antisrpske politike, koja se posebno snažno ispoljila devedesetih godina prošlog vijeka na teritoriji tadašnje Jugoslavije, koja se raspadala.
    Rusija traži striktno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, protivi se nejednakosti Republike Srpske u BiH, zalaže za poštovanje međunarodnog prava i obećava svestranu pomoć Srbima u ovim teškim vremenima, izjavila je u intervjuu Srni ruski ekspert za Balkan Jelena Guskova.

    Na pitanje šta će Rusija da učini ako dođe do zapadnih sankcija srpskom članu Predsjedništva Miloradu Dodiku, Guskova je rekla da je Rusija nezavisna i snažna država, član Savjeta bezbjednosti UN, da može da pojača saradnju sa Srpskom, te da savjetuje da se prestane sa srbofobnom politikom.

    “Dakle, ona može da pojača saradnju sa Republikom Srpskom u raznim oblastima, da je podrži ekonomski, politički. Rusija savjetuje da se napokon prestane sa jednostranom srbofobnom politikom pojedinih članova Savjeta bezbjednosti UN”, istakla je Guskova, koja je i ruski akademik.

    KRIZA U BiH NASTAVAK ZAPADNE ANTISRPSKE POLITIKE, EVROPA DA ČUJE ZAHTJEVE SRBA

    Guskova je ocijenila da aktuelna kriza u BiH nije novost, nego nastavak zapadne antisrpske politike, koja se posebno snažno ispoljila devedesetih godina prošlog vijeka na teritoriji tadašnje Jugoslavije, koja se raspadala.

    Ona je navela da izlaz iz nastale situacije nije komplikovan i da Evropa treba da posluša zahtjeve Srba, prizna da su legalni, da se sjedne za pregovarački sto, pažljivo pročita Dejtonski sporazum, te puste narodi BiH da se sami dogovore o organima upravljanja zemljom.

    Moskva, podsjetila je Guskova, odavno predlaže da se ukine funkcija visokog predstavnika i državi da samostalnost.

    Guskova je naglasila da Moskvu niko ne može da optuži za kršenje Dejtonskog sporazuma, te da će zbog toga Rusija u Savjetu bezbjednosti UN do kraja braniti neophodnost njegove precizne primjene u BiH jer Moskva zauzima objektivnu poziciju u rješavanju mnogih međunarodnih pitanja, među kojim su i balkanska.

    “Republika Srpska se oslanja na Moskvu, u pokušaju da se suprotstavi pokušajima zapadnih činovnika da izmijene Dejtonski sporazum. Nemoguće je ne istaći da se saradnja između Republike Srpske i Rusije stalno širi”, rekla je Guskova.

    DODIK DOBIO PODRŠKU MOSKVE NA SUSRETU SA PUTINOM

    Osvrnuvši se na nedavni susret Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina, ona je istakla da je savršeno jasno da se Dodik sreo sa Putinom kako bi govorio o situaciji u BiH i reakciji Evrope na pravedne zahtjeve srpskog naroda.

    “Faktički, Srbi u BiH danas mogu da budu saslušani samo u Moskvi, sve ostale zemlje nastavljaju da zauzimaju antisrpsku poziciju. Mislim da je Dodik dobio podršku Moskve, imajući u vidu pojačavanje pritiska Zapada na njega i na rukovodstvo Republike Srpske”, rekla je Guskova.

    Ona je napomenula da je Rusija već pokazala da ne priznaje novog visokog predstavnika Kristijana Šmita, koji je stupio na dužnost 1. avgusta, ali ga Savjet bezbjednosti UN nije podržao.

    ZAPAD NIJE SKRIVAO SRBOFOBIJU

    Guskova napominje da srbofobiju prema Srbima u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i BiH Zapad nije čak ni skrivao, dok je srpski narod vjerovao u efikasnost međunarodnog prava, u objektivnost međunarodnih organizacija i nepristrasnost predstavnika Evrope i SAD.

    Guskova je podsjetila na ponašanje zapadnih medija i njihovu ulogu u formiranju antisrpskog javnog mnenja, navodeći da su upravo oni stvorili lik krivaca za sukobe, koji je postepeno prerastao u lik neprijatelja, odnosno Srbi su postali ti neprijatelji.

    “Srbiju su optužili za hegemonizam, velikosrpske ambicije, za pokušaje stvaranja velike Srbije na račun drugih naroda. Ti klišei, koje su širili novinari, postali su šabloni za svaku novu publikaciju o krizi na teritoriji bivše Jugoslavije”, rekla je Guskova.

    ZAPAD IRITIRA ZALAGANJE SRPSKE ZA DOGOVOR TRI NARODA

    Guskova je istakla da se Republika Srpska zalaže za harmonično funkcionisanje države, za usvajanje odgovarajućih zakona koji bi zadovoljili sve tri strane, da dobro radi i samo Predsjedništvo, kako bi Bošnjaci, Srbi i Hrvati mogli da se dogovore o nizu pitanja.

    Upravo to, ocjenjuje ona, toliko iritira Zapad jer propada njegova ideja o jedinstvenoj BiH bez Srba, pa zato zapadni političari ne samo da podržavaju, već i potpiruju vatru za narednu krizu.

    NJemačka optužuje srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za želju da se Republika Srpska odvoji i naruši cjelina BiH, umjesto da se čuju zahtjevi Srpske i vrati se izvornom tekstu Dejtonskog sporazuma, te reguliše sistem pravosuđa.

    “To, što se zove kriza u BiH, to je prosto još jedan pokušaj Srba da uspostave ravnopravnost sva tri naroda, koju su narušili predstavnici EU, između ostalih i visoki predstavnik. Istovremeno, ta kriza je i nastavak antisrpske politike Evrope i SAD”, navela je Guskova.

    SRBI NISU HTJELI RAT, BRANILI SU SVOJE DOMOVE

    Ona je ocijeniila da je Zapadu bilo veoma teško sa Srbima, koji nisu prihvatali zapadna pravila igre, odupirali se lažima i ultimatumima, latili se oružja da brane svoje domove, a da su Srbi u BiH ispoljili posebno tvrd karakter.

    “Oni nisu htjeli da ratuju, nego su branili svoju teritoriju, na kojoj su živjeli, nisu potpisivali nijedan plan koji je išao na štetu njihovim interesima. Srbima je nametnut Dejtonski sporazum 1995. godine, ali ni on nije slomio njihov duh, pa su izgradili snažan entitet u okviru BiH”, navela je Guskova.

    Ona je rekla da je Zapad bio uvjeren da će se brzo okončati samostalnost Srba u BiH, u čemu je svoju ulogu trebalo da odigra visoki predstavnik, koji je pokušao da Srbe baci na koljena, oduzimao im je nadležnosti koje su im Ustavom pripadale, mijenjao sastav parlamenta, pa čak i predsjednike, ali nije uspio da ukine Republiku Srpsku.

    “I šta da radi sa tim Srbima? Bili su pokušaji da se organizuje obojena revolucija, uvedu sankcije, optuže za genocid u Srebrenici, da se utiče na odluke Ustavnog suda u Sarajevu”, podsjetila je ruski ekspert za Balkan Jelena Guskova u intervjuu Srni.

    Ona je istakla da su protivljenje rukovodstva Republike Srpske tim procesima, kao i podrška Beograda i Moskve značajno zakomplikovali taj proces, pa je Srpska prestala da prenosi nadležnosti na Sarajevo, učvrstila svoju ekonomiju i politički sistem, te postajala sve samostalnija.