VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Mnogo razgovora između Rusije i Zapada, zaključak samo jedan: “Nema popuštanja”

    Mnogo razgovora između Rusije i Zapada, zaključak samo jedan: “Nema popuštanja”

    Uprkos mnoštvu razgovora i formata susreta između Rusije i Zapada ove sedmice – rezultat glasi: nema popuštanja.

    Evo šta o neuspjelim susretima misle stručnjaci sa Zapada, iz Rusije i iz Ukrajine.

    Bila je ovo u svakom slučaju istorijska nedjelja. Jer, između Moskve i Zapada nikada nije bilo toliko različitih sastanaka, u različitim formatima, za tako kratko vrijeme.

    Konferencijom OEBS-a ovog četvrtka u Beču završena je prva pregovaračka runda između Rusije i Zapada.

    Od početka nedelje su trajali razgovori sa SAD i NATO u Briselu i Ženevi, koje je krajem 2021. iznenađujuće inicirala Moskva.

    Razgovaralo se o bezbjednosnoj politici u Evropi a prije svega o članstvu u NATO postsovjetskih republika Ukrajine i Gruzije.

    NATO je tim dvema bivšim sovjetskim republikama 2008. obećao članstvo, ali je datum prijema ostao otvoren. Rusija hoće to da spriječi i prijeti “vojno-tehničkim mjerama” kako je to formulisao predsjednik Vladimir Putin.

    Zaključak: Nema približavanja. A to znači da nema ni popuštanja u sukobu oko Ukrajine, na čijim granicama Rusija od kasne jeseni gomila trupe.

    SAD i NATO su odbacili zahtijev Moskve na pravo veta kada se radi o prijemu novih zemalja članica u Zapadnu vojnu alijansu. Potrajaće još nekoliko dana dok Vašington i formalno ne zapiše svoja razmatranja i pošalje ih Moskvi.

    Dalji razgovori nisu u planu.

    Moskva je više puta najavljivala kako ne stremi dugim diskusijama već brzom rješenju. No, nije dala krajnji rok.

    Pritisak uprkos razgovorima
    Rusija takođe retorički eskalira: top diplomate trenutnu situaciju porede sa “kubanskom krizom”.

    Na početku pregovora, Moskva je najavila novu vojnu vežbu na ukrajinskoj granici. I SAD prijete.

    Još za vrijeme pregovora u Briselu u SAD je predstavljen nacrt zakona, koji u slučaju eskalacije u Ukrajini po prvi put predviđa lične sankcije protiv predsjednika Putina.

    Oštri jezik ruske diplomatije
    Još prije početka razgovora ruske diplomate su upućivale oštre i grube primjedbe na adrese njihovih sagovornika. Tako je Sergej Rjabkov, šef ruske delegacije u Ženevi, u jednom intervjuu preporučio NATO-u da “pokupi svoje stvari i povuče se na pozicije iz 1997.”

    Te 1997. je nekadašnjim članicama Varšavskog pakta Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj prvi put ponuđeno članstvo u NATO, a kasnije i drugim evropskim zemljama.

    Moskva zahtijeva da se trupe i oružani sistemi NATO, koji su tamo nakon toga stacionirani, povuku iz tih zemalja.

    Kasnije se iz ruskih pregovaračkih krugova čulo da su svoju poziciju sa Vašingtonom “prežvakali” i da su se žalili na američku “ograničnost”.

    Govori li tako onaj ko želi da ubijedi svog sagovornika? Da li je to bio znak da Moskva ne veruje u uspijeh pregovora?

    “Ultimatum koji je Rusija postavila SAD i Zapadu od početka je bio osuđen na propast”, kazao je nekadašnji zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Georgij Kunadze u razgovoru za DW.

    Gruba retorika Moskve je, kaže, prvenstveno usmjerena domaćoj publici.

    Oštre riječi ne znače da će se uskoro zapucati, kaže Kunadze.

    Slično na to gleda i bivši njemački ambasador u Moskvi, Ridiger fon Frič.

    “Ono što u ovom trenutku doživljavamo jeste žestok jezik jednog veoma agresivnog nastupa. Rusija pokušava da maksimalnim pritiskom jednostrano promijeni zajednički dogovoreni evropski mirovni poredak i njegova pravila i to na račun treće strane.”

    Ne može se u potpunosti isključiti nova eskalacija, s obzirom na “ogromna očekivanja na unutrašnjo-političkom frontu” u Rusiji, što bi već moralo da “izazove zabrinutost”, rekao je ovaj diplomata za Dojče Vele.

    Rusko rukovodstvo će morati dobro da razmisli kako će se izvući iz ove situacije.

    Fon Frič takođe ne vjeruje da nakon jakih reči mora da slijedi vojni konflikt:

    “Na to ne treba tako gledati. To je dio cijele predstave”.

    Kakve signale šalje Moskva?
    Aleksandar Gruško, koji je predvodio rusku delegaciju na pregovorima sa NATO, deeskalaciju vidi samo ako se ispune određeni uslovi. Pomenuo je potpuno sprovođenje dogovora iz Minska, prekid isporuke oružja i obuke ukrajinske vojske. Prema posmatračima iz Kijeva, ne treba očekivati da će Ukrajina i Zapad na to pristati.

    Jens Stoltenberg i Aleksander Gruško
    Kako bi situacija mogla dalje da razvija, skicirao je Kremlju bliski ekspert za spoljnu politiku Fjodor Lukjanov u vladinim novinama “Ruska gazeta”. Njegova procjena djeluje pesimistički.

    Lukjanov opisuje razlike kao “naizgled nepremostive”.

    Prema Lukjanovu, jaz između percepcije Rusije i Zapada je toliki da je “nova veoma opasna eskalacija potrebna ili da bi do nje moglo doći”, kako bi se obje strane “prisilile” na nove formate dogovora.

    Šta bi tačno moglo da se dogodi, još uvijek je nejasno.

    Kijev hoće više oružja od Zapada
    No, situaciju drugačije ocjenjuju eksperti u Ukrajini. Nakon faktički propalih razgovora između Rusije i Zapada oni računaju sa novom eskalacijom.

    “Moja prognoza je da će naredni korak Rusije biti eskalacija”, kazao je ekspert za spoljnu politiku Jevhen Mahda za DW..

    Ukrajina na to treba da bude “spremna”. Bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Volodimir Ohrisko od Zapada zahtijeva dalje isporuke oružja.

  • Rusija čeka “direktan odgovor”: “Situacija je veoma napeta – izuzetno opasna”

    Rusija čeka “direktan odgovor”: “Situacija je veoma napeta – izuzetno opasna”

    Napetost na granici sa Ukrajinom je previsoka, stoga Rusija insistira da dobije direktan odgovor na svoje predloge o bezbednosnim garancijama.

    To je danas izjavio portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov u intervjuu za američku televiziju “Si-En-En”.

    Prema njegovim rečima, Moskva želi da dobije “veoma konkretan odgovor na svoje veoma konkretne predloge”.

    “Imamo previsoku napetost na granici. Previše je napetosti u tom delu Evrope”, rekao je Peskov, napominjući da je takva situacija “izuzetno opasna za naš kontinent”.

    Iz tog razloga, prema rečima portparola Kremlja, Rusija čeka “direktan odgovor” na svoju zabrinutost.

    Peskov je istakao da ne postoji vojna eskalacija Rusije protiv Ukrajine.

    On je dodao da Sjedinjene Američke Države nisu pružile nikakve dokaze za svoje tvrdnje da Rusija navodno planira eskalaciju oko Ukrajine.

    “Još uvek čekamo dokaze”, podsetio je on.

    Voditelj televizije naveo je da postoje “saopštenja” da Rusija navodno planira “vojnu eskalaciju ili napad na Ukrajinu” i pitao Peskova da li će se desiti, Peskov je odgovorio: “Vidite da se to ne dešava. To je prvo”.

    “Drugo, sinoć smo čuli izjavu gospodina Salivana (pomoćnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Džejka Salivana). I on je obećao da će objaviti dokaze za ove optužbe u roku od 24 sata, ako se ne varam. Još uvek čekamo te dokaze. Znate, živimo u svetu lažnih optužbi ili lažnih vesti, svetu laži. Dok se to nekako ne dokaže nečim, ali nečim vidljivim ili nečim očiglednim, nastavićemo… da smatramo da su to lažne vesti i lažne optužbe”, dodao je Peskov.

    Rusija je u više navrata odbacivala optužbe Zapada i Ukrajine za “agresivna dejstva”, navodeći da nikome ne preti i nikoga ne namerava da napada, a izjave o “ruskoj agresiji” koriste se kao izgovor da se još više vojne tehnike NATO-a prebaci u blizini ruske granice.

    U Briselu je u sredu održan sastanak Saveta Rusija-NATO. Sastanak je usledio nakon razgovora o bezbednosnim garancijama između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, održanih 9-10. januara u Ženevi. U četvrtak, posle zasedanja Saveta Rusija-NATO, održane su konsultacije na bečkoj platformi Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju.

    Povod za razgovore je nacrt sporazuma o bezbednosnim garancijama koji je Moskva uputila Vašingtonu i njegovim saveznicima u decembru. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

  • Vašington upozoren: Evropa bez gasa ako se prekinu isporuke iz Rusije

    Vašington upozoren: Evropa bez gasa ako se prekinu isporuke iz Rusije

    Američke sankcije protiv Rusije, koje mogu biti uvedene u slučaju konfrontacije između Moskve i Kijeva, mogle bi da dovedu do prekida isporuka gasa iz Rusije.

    Međutim, taj gas, kako tvrde energetske kompanije, praktično nema alternativu, prenosi Rojters pozivajući se na američke zvaničnike.

    Prema pisanju britanske agencije, američke vlasti održale su sastanak sa predstavnicima pojedinih međunarodnih energetskih kompanija kako bi razgovarali o planovima u vezi sa isporukama prirodnog gasa u Evropu u slučaju prekida postojećih kanala zbog potencijalnog rusko-ukrajinskog sukoba ili uvođenja sankcija protiv Moskve, prenosi Sputnjik.

    Kako se navodi, konsultacije je predvodio savetnik Stejt departmenta za pitanja energetske bezbednosti Ejmos Hokstin.

    Zvaničnike Stejt departmenta zanimalo je odakle kompanije mogu da nabave dodatne količine gasa ako za tim bude potrebe. Predstavnici energetskih kompanija su saopštili američkim diplomatama da je globalna ponuda gasa ograničena, te da nema dovoljno raspoloživog gasa koji bi zamenio velike količine koje se uvoze iz Rusije.

    Prema rečima jednog od sagovornika agencije, SAD su ipak obećale da će priteći u pomoć Evropi ako dođe do nestašice energetskih resursa zbog sukoba ili sankcija.

    „Hokstin planira da poseti velike kompanije proizvođače tečnog prirodnog gasa i zemlje kao što je Katar da vidi da li oni mogu pomoći Sjedinjenim Državama“, rekao je sagovornik Rojtersa.

    Američki senatori iz vladajuće Demokratske stranke nedavno su predstavili predlog zakona o novim sankcijama protiv ključnih sektora ruske privrede, državnog duga i prvih lica države, uključujući predsednika Vladimira Putina, koje bi zvanični Vašington mogao da uvede ukoliko situacija oko Ukrajine eskalira.

  • Američki “Plan B”: Ako pregovori ne urode plodom, slijedi totalni ekonomski obračun s Rusijom

    Američki “Plan B”: Ako pregovori ne urode plodom, slijedi totalni ekonomski obračun s Rusijom

    Predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Senata SAD-a Bob Menendez predložio je u srijedu s 26 kolega senatora iz Demokratske stranke uvođenje zakona kojim bi se trebale uvesti dodatne sankcije Rusiji u slučaju pokretanja invazije na Ukrajinu.

    Iako su do sada Sjedinjene Američke Države poduzele niz mjera, a u prethodnim godinama uvele i brojne sankcije zbog ruskog djelovanja na području Ukrajine, čini se kako su predstavnici Demokratske stranke u Senatu SAD-a odlučili otići korak dalje u kontekstu uvođenja sankcija Rusiji.

    Uprkos činjenici da američki i ruski zvaničnici već danima u Evropi pregovaraju o širenju NATO saveza, položaju Ukrajine i Gruzije te njihovom eventualnom članstvu u vojnopolitičkoj alijansi, evidentno je kako se sve češće u javnost plasira i “Plan B” u slučaju da pregovori između Zapada i Kremlja ne urode plodom.


    Zakon koji su predložili zvaničnici Demokratske stranke nosi radni naziv Zakon o odbrani suvereniteta Ukrajine 2022, a upravo njegov sadržaj ukazuje na to da Sjedinjene Američke Države putem sankcija žele krenuti u “konačan” obračun s ruskom politikom na istoku Evrope.

    Šta sadrži Zakon o odbrani suvereniteta Ukrajine?

    Zakon koji su demokrate predložile Senatu Sjedinjenih Američkih Država sadrži ukupno četiri dijela. Prvi dio zakona odnosi se na ubrzanje sigurnosne pomoći Ukrajini te jačanje odbrambenih sposobnosti ove države.

    Prema prvom dijelu zakona, Sjedinjene Američke Države bi u fiskalnoj 2022. godini osigurale poseban fond koji bi trebao pomoći Ukrajini i nabavci adekvatne opreme za odbranu države.

    Najkasnije 30 dana od datuma donošenja zakona državni sekretar Antony Blinken dostavio bi američkim zvaničnicima u Senatu i Zastupničkom domu strategiju za jačanje odbrambenih sposobnosti Ukrajine i oružanih snaga ove države.


    “To bi sadržavalo plan za prebacivanje oružja i drugih sredstava koja su prethodno bila dodijeljena za operacije u Afganistanu. State Department bi za 2022. godinu osigurao sredstva vojne pomoći Ukrajini od 500 miliona dolara. Također, zakon sadrži i 3 miliona dolara pomoći za vojnu obuku i obrazovanje kadrova u Ukrajini. To bi uključivalo obuku budućih lidera, unapređenje sposobnosti za zajedničke operacije te fokus na vojno obrazovanje”, stoji u sadržaju zakona.

    Iako su ruski zvaničnici tokom prethodnih dana tražili od NATO-a i SAD-a da garantuju kako Ukrajina i Gruzija nikada neće ući u NATO savez, iz novog prijedloga je evidentno kako SAD ne želi odustati od takvog cilja.

    Prema planu, Ministarstvo odbrane SAD-a bi u saradnji s Ministarstvom odbrane Ukrajine pružilo podršku reformi i jačanju vojnih snaga istočnoevropske države, koje bi na kraju bile i u skladu s NATO standardima, koji su neophodni za ulazak ove države u Savez.

    Suprotstavljanje Kremlju

    Drugi dio zakona koji su predložile demokrate obuhvata dio koji se odnosi na suprotstavljanje aktivnostima Rusije. U ovom slučaju, pored SAD-a, pomoć u ovom procesu ponudile bi i istočnoevropske države, koje se definiraju kao američki saveznici i članovi NATO saveza.

    Prije svega, ovaj dio zakona tretira sprečavanje prodora dezinformacija ruskih medija na ukrajinsko medijsko tržište. Sjedinjene Američke Države bi prema planu trebale osigurati plan koji bi podržao slobodno i nezavisno novinarstvo, što se naročito odnosi na Radio Slobodna Evropa, koji djeluje i na istoku Evrope.

    “Radio Slobodna Evropa je jedan od najvažnijih izvora nezavisnih vijesti i izvještavanja na periferiji Ruske Federacije. Ovim zakonom daje se ovlaštenje za dodjelu 155 miliona dolara za Radio Slobodna Evropa tokom 2022. godine”, piše u zakonu.

    Ovaj dio zakona odnosi se i na baltičke zemlje članice NATO saveza. Kongres SAD-a bi prema novom planu trebao podržati sigurnost Estonije, Latvije i Litvanije, čija se sigurnost ocjenjuje kao nacionalni sigurnosni interes SAD-a.

    “Baltičke zemlje su ključne u suprotstavljanju agresiji ruske vlade i održavanju kolektivne sigurnosti NATO saveza. Na tom području potrebno je ublažiti utjecaj ekonomske prisile Rusije i Kine te identificirati nove mogućnosti za direktne američke investicije u ovaj dio”, navodi se.


    U ovom dijelu zakona, vjerovatno najvažniji dio odnosi se na samog Vladimira Putina. Ukoliko se zakon usvoji, najkasnije za 180 dana od dana usvajanja, američke službe trebaju prikupiti podatke o vrijednosti imovine Vladimira Putina i njegovih najbližih saradnika.

    “Izvještaj bi uključivao identifikaciju značajnih političkih ličnosti i oligarha koji su bliski Putinu. Procijenjenu neto vrijednost i izvore prihoda Vladimira Putina i članova njegove porodice uključujući investicije, bankovne račune, poslovne interese u Ruskoj Federaciji i izvan nje”

    Mjere odvraćanja

    Treći dio zakona koji su predložili američki zvaničnici govori o konkretnim sankcijama koje bi se trebale upotrijebiti protiv Rusije i zvaničnika ove države.

    Prema planu, u slučaju invazije na Ukrajinu i drugih neželjenih aktivnosti, predsjednik SAD-a Joe Biden trebao bi odobriti uvođenje sankcija za Vladimira Putina, Sergeja Lavrova, ali i brojne vojne zvaničnike, uključujući i ministra odbrane Ruske Federacije.

    “Sankcije uključuju i finansijske institucije kao što su Sberbanka, Gazprom banka, Ruski fond za direktne investicije (RDIF), i brojne druge ruske finansijske institucije”, navodi se.


    Sankcije se, prema novom zakonu, odnose i na ruski državni dug, ali i industriju ove države. Također, ono što je i od ranije poznato, ukoliko dođe do značajnijih ekonomskih sankcija, to bi vjerovatno značilo i isključivanje Rusije iz SWIFT sistema.

    “Sankcije obuhvataju organizacije i pojedince koji se tiču proizvodnje nafte i plina, ali i rudarske industrije.

    Nastavak razgovora ili nastavak tenzija?

    Nedugo nakon što su američki zvaničnici predstavili “ukrajinski zakon”, nije trebalo mnogo da se oglase i ruski zvaničnici.

    Prvi koji se oglasio povodom cijelog slučaja bio je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, koji je rekao kako novi zakon, koji sadrži i uvođenje sankcija Vladimiru Putinu, predstavlja nečuvenu mjeru koja se može uporediti s prekidom odnosa.

    “Moskva još ne planira da odgovori, jer se i dalje nadamo pobjedi barem malo zdravog razuma. Želimo da se nadamo da su to bile glasne izjave kojima se pokušava utjecati na našu zemlju. Uvođenje sankcija šefu Rusije predstavlja apsolutno nečuvenu mjeru”, rekao je Peskov.

    Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije u proteklom periodu obavili su niz sastanaka koji su u svojoj suštini imali za cilj smirivanje tenzija na istoku Evrope, posebno na području Ukrajine.


    Međutim, sudeći prema izjavama zvaničnika i jedne i druge strane, evidentno je kako će za bilo kakav dogovor iz kojeg bi se izrodili konkretni i veliki rezultati, zahtijevati popuštanje u zahtjevima kako Moskve s jedne tako i s Washingtona i Brisela s druge strane.

    U svemu tome, pitanje je koliko su zapravo i jedna i druga strana spremne za takav korak. Sudeći prema najavama, ali i konkretnim akcijama i izjavama, nove napetosti koje uključuju optužbe, sankcije i vojna djelovanja, u ovom trenutku su mnogo bliža opcija nego što je to eventualno otopljavanje odnosa od kojeg bi najveće koristi imale zemlje kao što su Ukrajina i Gruzija.

  • Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    SAD i NATO su spremni da nastave recipročni dijalog sa Moskvom, saopštio je Stejt department nakon telefonskog razgovora američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

    “SAD i NATO su spremni da se ponovo sastanu sa Rusijom i posvećeni su zalaganju za kontinuiranu diplomatiju i recipročni dijalog”, navodi se u saopštenju portparola Stejt departmenta Neda Prajsa.

    U tekstu se precizira da je telefonski razgovor održan radi diskusije o daljim koracima nakon sastanka Savjeta NATO-Rusija 12. januara, prenio je TASS.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je 17. decembra nacrt sporazuma o bezbjednosnim garancijama između Rusije i SAD i nacrt sporazuma koji osigurava bezbjednost Rusije i država koje su članice Sjevernoatlantske alijanse.

    Zapad i Kijev u posljednje vrijeme optužuju Rusiju za pripremanje potencijalne “invazije” na Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su takvi navodi “prazni i neosnovani” i da služe kao izgovor za eskalaciju tenzija.

    On je naglasio da Rusija ne predstavlja prijetnju bilo kome.

  • Bijela kuća: Rusija stvara izgovor za napad na Ukrajinu

    Bijela kuća: Rusija stvara izgovor za napad na Ukrajinu

    Američki obavještajni zvaničnici došli su do saznanja da Rusija nastoji da stvori izgovor za svoje trupe da napadnu Ukrajinu, kao i da je Moskva već razmjestila svoje operativce za akcije na istoku Ukrajine, tvrdi Bijela kuća.

    Predstavnica za medije Bijele kuće Džen Psaki izjavila je večeras da, sudeći po obavještajnim saznanjima, Rusija, preko kampanje plasiranja dezinformacija putem društvenih mreža – već postavlja temelje da se Kijev okarakteriše kao agresor koji uskoro sprema napad na snage na istoku Ukrajine koje podržava Moskva.

    Psaki je optužila Rusiju da je već razmjestila operativce, trenirane za situacije građanskog rata, koji bi mogli da upotrijebe eksplozivne naprave protiv snaga podržanih od Moskve a za napad bi bila optužena Ukrajina, prenosi AP.

    “Zabrinuti smo da se ruska vlada priprema za napad u Ukrajini koji bi mogao da rezultira rasprostranjenim kršenjem ljudskih prava i ratnim zločinima ako se diplomatijom ne postignu njihovi ciljevi”, rekla je Psaki.

    Bijela kuća nije precizirala koliko se pouzdanim mogu smatrati posljednja saznanja.

    Nacionalni savjetnik za bezbjednost Bijele kuće Džejk Salivan izjavio je u četvrtak da američka obavještajna zajednica nema procjenu da su Rusi, koji su, prema navodima američke agencije AP, rasporedili oko 100.000 vojnika uz ukrajinsku granicu, definitivno odlučili da pokrenu vojnu akciju.

    Moskva, koja navodi da ne planira napad na Ukrajinu, traži od NATO i SAD pisane garancije da se zapadna vojna alijansa neće širiti na istok.

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov upozorio je danas da je Moskva “izgubila strpljenje”, da neće beskonačno čekati na odgovor Zapada i da očekuje da NATO i SAD odgovore sljedeće sedmice

  • Borrell: Evropska unija mobilizuje sve resurse kako bismo pomogli Ukrajini

    Borrell: Evropska unija mobilizuje sve resurse kako bismo pomogli Ukrajini

    Ministri vanjskih poslova Evropske unije održali su danas u Francuskoj neformalni sastanak povodom početka francuskog šestomjesečnog predsjedavanja Evropskom unijom.

    Dvodnevni sastanak omogućio šefovima diplomatija evropskih država da u neformalnim susretima razmjene mišljenja i komentare o brojnim evropskim, ali i svjetskim temama uoči početka zvaničnih aktivnosti pod francuskim predsjedanjem koje bi trebale početi sjednicom ministara zakazanom za kraj januara.
    Nakon današnjeg susreta ministara vanjskih poslova, ali i jučerašnjeg sastanka ministara odbrane, šef evropske diplomatije Josep Borrell i ministar vanjskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian održali su zajedničku konferenciju za medije na kojoj su otkrili detalje razgovora ministara.
    Između ostalog, kao što se i očekivali, ministri su se najviše fokusirali na trenutnu situaciju između Ukrajine i Rusije, a Borrell je naglasio kako EU želi dodatno pomoći Ukrajini.

    Borrell se osvrnuo i na današnje cyber napade na stranice ukrajinskih ministarstava te je naglasio kako se boji da ovakva aktivnost neće biti posljednja.


    “Mobiliziramo sve naše resurse kako bismo pomogli Ukrajini da se izbori sa ovakvom vrstom cyber napada”, rekao je Borrell.

    Šef evropske diplomatije je također izjavio kako su ministri upozorili Rusiju da će bilo kakva invazija na Ukrajinu proizvesti snažan odgovor Evrope.

    “Rusija je pokušala da nas ignoriše tokom ovih pregovora, kao da ne postojimo. Ignorišući nas, pokušala je da stvori podjele među nama. Međutim, Amerika nije prihvatila takvu igru i od prvog dana su nas uvjeravali da se o evropskoj sigurnosti neće razgovarati bez koordinacije sa EU i učešća Evropljana u razgovorima”, poručio je Borrell.

    Francuski ministar vanjskih poslova s druge strane je govorio o predsjedavanju ove države Evropskom unijom te je naglasio kako šefica njemačke diplomatije i on planiraju zajedničku posjetu Ukrajini.

    “Baerbock će otputovati u svoju prvu posjetu Ukrajini, a zatim će pripremiti teren za zajedničku njemačko-francusku posjetu liniji razgraničenja. Francuska i Njemačka će nastaviti svoje napore na implementaciji sporazuma iz Minska”, rekao je Le Drian.

  • Predsjednik Ukrajine predložio organizaciju zajedničkog sastanka s Putinom i Bidenom

    Predsjednik Ukrajine predložio organizaciju zajedničkog sastanka s Putinom i Bidenom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je sastanak s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Joe Bidenom i ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi se razgovaralo o rastućim tenzijama u vezi s Ukrajinom.

    Prijedlog Zelenskog iznio je u petak šef njegovog kabineta Andrij Jermak. Ove sedmice nije došlo do pomaka u pregovorima između Rusije i zapadnih zemalja, koje strahuju da bi Moskva mogla da pokrene novu vojnu ofanzivu na Ukrajinu.
    Do prijedloga Zelenskog dolazi u danu kada su internet stranice vlade u Ukrajini pogođene masovnim cyber napadima.

    Portparol ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je za Reuters da je prerano da se kaže ko bi mogao da stoji iza napada, ali je rekao da je Rusija stajala iza sličnih napada u prošlosti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
    “Prerano je za izvođenje zaključaka, ali postoji duga evidencija o ruskim (cyber) napadima na Ukrajinu u prošlosti”, rekao je on.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar. Rusija je ranije negirala da stoji iza cyber napada na Ukrajinu.

    Washington i njegovi saveznici odlučno su odbacili zahtjev Moskve za sigurnosnim garancijama koje spriječavaju širenje NATO-a, ali su se Rusija i Zapad složili da ostave otvorena vrata mogućim daljim razgovorima o kontroli naoružanja i mjerama izgradnje povjerenja.

    Pregovori su se odvijali dok je oko 100.000 ruskih vojnika s tenkovima i drugim teškim naoružanjem okupljeno u blizini istočne granice Ukrajine.

    Rusija, koja je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, negirala je da ima planove da napadne svog susjeda, ali je upozorila Zapad da je širenje NATO-a na Ukrajinu i druge bivše sovjetske države “crvena linija” koja se ne smije preći.

    SAD i njihovi saveznici pozvali su Rusiju na deeskalaciju povlačenjem trupa u njihove stalne baze, ali je Moskva odbila taj zahtjev, rekavši da je slobodna da rasporedi snage na svojoj teritoriji gdje god smatra da je potrebno.

    Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, kada je podržala i separatističku pobunu u istočnoj Ukrajini. Više od 14.000 ljudi je ubijeno za skoro osam godina borbi između pobunjenika koje podržava Rusija i ukrajinskih snaga.

  • Lavrov o pregovorima sa SAD-om: Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo

    Lavrov o pregovorima sa SAD-om: Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je danas da će, ako Zapad odbije prijedloge Rusije o sigurnosnim garancijama, Moskva procijeniti situaciju i donijeti odluku uzimajući u obzir sve faktore i u interesu osiguranja nacionalne sigurnosti.

    Rekao je da odgovor Rusije, ako SAD odbije garantovati da se NATO neće širiti na Ukrajinu i skandinavske zemlje, može biti veoma različit, prenosi Bloomberg.

    “Ne mogu ništa dodati onome što je predsjednik Putin rekao. Odgovor može biti veoma različit, zavisi od prijedloga koje će naši vojni stručnjaci dati predsjedniku Rusije”, rekao je ruski šef diplomatije.

    Dodao je da Rusija neće beskonačno čekati odgovore sa Zapada i da se Moskva priprema za svaki razvoj događaja dok čeka odgovor SAD-a i NATO-a o sigurnosnim garancijama.

    “Ponestalo nam je strpljenja. Dosta smo se susprezali, vrijeme je da krenemo”, rekao je Lavrov.

    Zaključio je da zapadne zemlje doprinose negativnom razvoju događaja i da se konfliktni potencijal gomila u svijetu.

    “Zapadne kolege odlučujuće doprinose ovakvom negativnom razvoju događaja, zacrtale su kurs koji podriva arhitekturu međunarodnih odnosa zasnovanu na Povelji UN-a i teže da međunarodno pravo zamijene svojim pravilima”, zaključio je Lavrov.

  • Rusija tvrdi da su pregovori o Ukrajini ušli u “slijepu ulicu” i da pripremaju opcije

    Rusija tvrdi da su pregovori o Ukrajini ušli u “slijepu ulicu” i da pripremaju opcije

    Poljski ministar vanjskih poslova rekao je u četvrtak da je Evropa u opasnosti od upadanja u rat jer je Rusija rekla da još ne odustaje od diplomatije, ali da vojni stručnjaci pripremaju opcije u slučaju da se tenzije oko Ukrajine ne mogu smiriti.

    U Washingtonu, Bijela kuća je saopštila da je prijetnja ruske invazije na Ukrajinu i dalje visoka sa oko 100.000 raspoređenih ruskih vojnika i da će Sjedinjene Države u roku od 24 sata objaviti obavještajne podatke koji sugerišu da bi Rusija mogla izmisliti izgovor da ga opravda.

    “Ratni bubanj zvuči glasno, a retorika je postala prilično reska”, rekao je Michael Carpenter, američki ambasador pri Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS), nakon razgovora s Rusijom u Beču.

    “Prijetnja od vojne invazije je velika”, rekao je novinarima savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan. “Nema određenih datuma za više razgovora. Prvo se moramo konsultovati sa saveznicima i partnerima.”

    Rusija je rekla da se dijalog nastavlja, ali da je zapao u ćorsokak dok je pokušavala uvjeriti Zapad da zabrani ulazak Ukrajine u NATO i poništi decenije širenja saveza u Evropi – zahtjevi koje su Sjedinjene Države nazvale “nepokrenutim”.

    “U ovoj fazi je zaista razočaravajuće,” rekao je ruski ambasador Aleksandar Lukaševič novinarima nakon sastanka OEBS-a, trećeg dijela u nizu razgovora između Istoka i Zapada ove sedmice.

    Upozorio je na moguće “katastrofalne posljedice” ako se dvije strane ne dogovore oko onoga što je Rusija nazvala sigurnosnim crvenim linijama, ali je rekao da Moskva nije odustala od diplomatije i da će je čak ubrzati.

    Ruski komentari odražavaju obrazac u kojem Moskva kaže da želi nastaviti diplomatiju, ali odbija pozive da preokrene gomilanje svojih trupa u blizini Ukrajine i upozorava na neodređene posljedice po zapadnu sigurnost ako se njeni zahtjevi ne usliše.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov također je rekao da su raniji sastanci pokazali su ušli u “slijepu ulicu”, te da ne vidi razloga da u narednim danima ponovo sjedne za ponovno pokretanje istih razgovora.