Oznaka: Rusija

  • Biden smatra da će Rusija napasti Ukrajinu: Očekujte reakciju SAD-a, ali NATO je podijeljen

    Biden smatra da će Rusija napasti Ukrajinu: Očekujte reakciju SAD-a, ali NATO je podijeljen

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden održao je rijetku konferenciju za medije na kojoj se naciji obratio povodom borbe protiv koronavirusa, ali i o krizi između Ukrajine i Rusije.

    “Ako Rusija ode u Ukrajinu, to će imati razorne posljedice. Pretpostavljam da će Putin krenuti prema Ukrajini”, rekao je američki predsjednik.

    Ovim je potvrdio kako smatra da će Rusija napasti Ukrajinu, no upozorio je Moskvu da će se, ukoliko se to dogodi, suočiti s “visokom cijenom”.

    “Invazija bi bila najvažnija stvar koja se dogodila u svijetu u smislu rata od Drugog svjetskog rata i mogla bi izmaći kontroli. Rusija će vojno nadvladati u invaziji, ali će pretrpjeti velike gubitke. Ovo nije samo vojna šetnja za Rusiju, platit će visoku cijenu, odmah, kratkoročno, srednjoročno i dugoročno”

    Biden vjeruje da Rusija uveliko priprema akciju u Ukrajini, ali da Putin još nije donio konačnu odluku, zbog čega i nema nikakve reakcije. Sugerisao je da će SAD svako kretanje ruskih snaga preko granica tretirati kao invaziju, a da će reakcija na takvo ponašanje Rusije biti ograničavanje pristupa međunarodnom bankarskom sistemu.

    Također je priznao i da je NATO podijeljen u tome kako odgovoriti Rusiji ukoliko dođe do “manjeg upada”. Svojim odgovorima na pitanja novinara o reakciji na ukrajinsku krizu svakako da je uznemirio vladu u Kijevu, jer je pokazao da u NATO-u ne postoji odlučno jedinstvo.

    NATO je rekao da će premjestiti trupe na istočni bok u slučaju napada, međutim predsjednik SAD-a Joe Biden je otkrio da postoje podjele iza kulisa među saveznicima o tome koliko ozbiljan treba biti odgovor Rusiji.

    “Postoje razlike u NATO pogledu toga šta su zemlje spremne da urade u zavisnosti od toga šta se dešava. Jedna je stvar ako je riječ o manjem upadu, a onda na kraju moramo da se svađamo šta da radimo, a šta ne, ali ako ruske snage prelaze granicu Ukrajine, mislim da to sve mijenja”, rekao je.

  • Rusija pozvala SAD da ne šalje oružje Ukrajini

    Rusija pozvala SAD da ne šalje oružje Ukrajini

    Zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergey Ryabkov izjavio je da je neophodno da Sjedinjene Američke Države (SAD) okončaju vojnu pomoć Ukrajini koja se ogleda u slanju naoružanja.

    Ryabkov je na forumu u Moskvi komentarisao stavove i aktivnosti SAD-a u kontekstu krize u Ukrajini.

    “Zaista, situacija u Evropi na polju sigurnosti je kritična. To se dogodilo jer su Washington i NATO koristili Ukrajinu kao polugu jačanja pritiska na Rusiju“, kazao je Ryabkov.

    Navodeći da SAD pružaju vojnu podršku Ukrajini, Rjabkov je rekao da Rusija neće poduzimati akcije koje će ugroziti Ukrajinu.

    “Mi samo organiziramo vježbe na sopstvenim teritorijama, redovno premještamo naše vojne jedinice. To ćemo nastaviti da radimo i u budućnosti“, kazao je Ryabkov.

    Navodeći da ne postoji opasnost od rata velikih razmjera u Evropi ili drugdje, Ryabkov je rekao da Rusija nema namjeru da napadne Ukrajinu.

    On je takođe kazao da SAD treba primorati Ukrajinu na poštivanje Sporazuma iz Minska.

  • Ukrajina upozorila: Rusi pri kraju s gomilanjem snaga

    Ukrajina upozorila: Rusi pri kraju s gomilanjem snaga

    Ukrajina je upozorila da je Rusija “gotovo završila” s gomilanjem vojske na granici. Širi se strah da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pokrenuti invaziju u bilo kojem trenutku, piše CNN.

    Sudeći prema posljednjem obavještajnom izvještaju ukrajinskog Ministarstva odbrane, do kojeg je danas došao CNN, Rusija je na granici nagomilala čak 127.000 pripadnika vojske, mornarice i ratnog vazduhoplovstva.

    “Ruska kopnena vojska je na granici nagomilala više od 106.000 vojnika. Kad se tome dodaju mornarička i vazdušna komponenta, ukupan broj angažovanih pripadnika oružanih snaga Rusije je veći od 127.000”, stoji u izvještaju.

    U izvještaju se navodi da je situacija “teška” te da Ukrajina vjeruje kako Rusija “pokušava podijeliti i oslabiti Evropsku uniju i NATO”. Potezu Rusije su takođe “usmjereni prema ograničavanju mogućnosti SAD da osigura bezbjednost na evropskom kontinentu”, navodi se u izvještaju.

    “To potvrđuje da spremaju napad”
    Izvještaj ukrajinskog Ministarstva odbrane procurio je u medije nakon tronedjeljnih diplomatskih pregovora između Rusije i Zapada, kojima je cilj bio deeskaliratu krizu, ali bez uspjeha.

    Vendi Šerman, zamjernica američkog državnog sekretara, nedavno je rekla kako je nejasno planira li Moskva koristiti pregovore kao izgovor za tezu da diplomatija nije uspjela pronaći rješenje.

    Ukrajinska vojna obavještajna služba poručuje da su Rusi “trajno” angažovali vojsku iz svojih centralnih i istočnih regija uz zapadnu granicu s Ukrajinom. Krajem decembra i u januaru Rusija je, navodi se u izvještaju, “prebacila velike količine municija, vojnih mobilnih bolnica i bezbjednosnih snaga” do granice. To, tvrde Ukrajinci, “potvrđuje da se pripremaju ofanzivne operacije”.

    Podrška proruskim pobunjenicima u istočnoj Ukrajini
    Prema novom izvještaju ukrajinskog Ministarstva odbrane, Rusija pruža podršku pobunjenicima u istočnoj Ukrajini, čiji broj se procjenjuje na oko 35.000. Procjenjuju da se na teritoriji koju kontrolišu pobunjenici nalazi i oko 3.000 pripadnika ruske vojske. Moskva demantujr da ima ikakve snage u istočnoj Ukrajini, podsjeća CNN, prenosi Index.

    U izvještaju se navodi i da je porastao intenzitet ruskih obavještajnih aktivnosti protiv Ukrajine. Bilježi se porast jedinica specijalizovanih za radio i satelitsku komunikaciju u blizini granice, a broj izviđačkih letova u granicu se utrostručio u odnosu na isti period prošle godine, stoji u izvještaju.

    Nagomilali i lansere raketa koje mogu dosegnuti Kijev?
    Ukrajinci navode da bi Rusija mogla koristiti projektile srednjeg dometa kako bi “uništila vitalne objekte”, dodajući kako su Rusi uz granicu razmjestili niz taktičkih grupa naoružanih projektilima tipa iskander. Sredinom januara Ukrajinci su zabilježili 36 lansera projektila tipa iskander uz granicu, navodi se u izvještaju.

    Radi se o projektilima koji mogu lansirati rakete na mete udaljene 500-700 kilometara, što znači da bi mogli gađati i mete u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, stoji u izvještaju.

    Bijela kuća: Situacija je ekstremno opasna
    “Ovo je ekstremno opasna situacija. Rusija bi mogla pokrenuti invaziju Ukrajine u bilo kojem trenutku”, rekla je portparolka američkog predsjednika Džen Psaki na pres-konferenciji održanoj juče u Bijeloj kući.

    U Bajdenovoj administraciji su, navodi CNN pozivajući se na izvore upućene u razgovore u Bijeloj kući, prilično pesimistični nakon što prošlonedjeljni pregovori s ruskim zvaničnicima nisu dali nikakav rezultat.

    Viši američki zvaničnik potvrdio je CNN-u da se razmatra slanje dodatnih količina municije, minobacača, protivtenkovskih raketa Javelin i protivvazdušnih raketa.

    Vijesti o rastu tenzija dolaze uoči najavljenog sastanka američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, koji će u petak biti održan u Ženevi.

    Amerika sigurno neće slati vojnike u Ukrajinu
    Američki predsjednik Džoe Bajden potvrdio je da neće slati regularnu vojsku u Ukrajinu. Ali CNN navodi da su pripadnici američkih specijalnih snaga već u Ukrajini te pomažu s obukom ukrajinske vojske. U sve je uključena i američka obavještajna agencija CIA, potvrdio je CNN-u viši zvaničnik Bajdenove administracije.

    Direktor CIA Bil Barns prošlog sedmice je otputovao u Kijev kako bi se susreo s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim i razgovarao o rizicima koji prijete Ukrajini, dodao je zvaničnik.

    “Razmatramo niz opcija kojima bismo mogli pomoći u odbrani Ukrajine. Tu govorimo o nabavci oružja, savjetima i uopšteno pomaganju Ukrajini u borbi protiv značajnog prisustva ruske vojske”, rekao je viši zvaničnik Bajdenove administracije za CNN.

    Američki senatori Ukrajini obećali oružje: “Putin je napravio pogrešku karijere”
    Nedavno je dvostranačka grupa senatora Sjedinjenih Država obećala solidarnost i oružje prilikom posjete Kijevu, pritom upozorivši ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne pokreće novu vojnu ofanzivu na Ukrajinu.

    “Mislim da je Putin napravio najveću pogrešku u svojoj karijeri potcijenivši koliko će se narod Ukrajine hrabro boriti protiv njega ako izvrši invaziju”, rekao je senator Ričard Blumental novinarima.

    “Nametnućemo ozbiljne ekonomske sankcije, ali što je još važnije, daćemo narodu Ukrajine oružje, smrtonosno oružje koje mu je potrebno za odbranu života”, rekao je nakon sastanka delegacije s ukrajinskim predsjednikom Vldimirom Zelenskim.

    To oružje moglo bi uključivati ​​protutenkovske projektile Javelin, rakete Stinger, malokalibarsko oružje i čamce, rekao je. “Naša poruka je: biće posljedica ako on odluči da prekrši svetost ove demokratije”, dodala je senatorica Ejmi Klobučar.

  • “Zemlje EU da razgovaraju sa Rusijom”

    “Zemlje EU da razgovaraju sa Rusijom”

    Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je danas u Evropskom parlamentu da evropske države moraju da prazgovaraju sa Rusijom.

    “Zemlje Evropske unije moraju zajedno da rade na novom sporazumu o stabilnosti i bezbednosti o kojem bi potom mogle da razgovaraju sa Rusijom”,izjavio je Makron.

    Makron je u obraćanju Evropskom parlamentu u Strazburu povodom početka francuskog šestomesečnog predsedavanja EU, poručio da Evropa želi da pronađe politički odgovor na sukob u Ukrajini i pozvao Rusiju da se suzdrži od “napora za destabilizaciju” na kontinentu, prenosi agencija Rojters.

    “Bezbednost našeg kontinenta je nedeljiva”, istakao je Makron i dodao da Evropa mora da definiše sopstvene bezbednosne garancije.

    Takođe je dodao da Evropa mora da “bude u poziciji u kojoj bi se uverila da bezbednosne garancije mogu da budu i ispoštovane”.

    Dodao je da Francuska i Nemačka treba da nastave razgovore sa Ukrajinom i Rusijom u normandijskom formatu o ukrajinskoj krizi.

    Makron je pozvao i na “snažnu i nezavisnu Evropu” koja može da odgovori na klimatske, tehnološke, digitalne izazove.

    “Treba nam nezavisna Evropa koja će odlučivati sama o svojoj budućnosti i neće zavisiti od drugih sila”, rekao je Makron, prenosi Hina.

    Prioriteti francuskog predsedanja su i reforma šegenskog prostora, zaštita granica i borba protiv ilegalnih migracija, zelena i digitalna tranzicija, a Makron se založio i da EU i Velika Britanija pronađu put poverenja posle bregzita.

    “Demokratija, napredak i mir, obećanja na kojima počiva Evropa, dovedeni su u pitanje i potrebno je raditi na tome da se održe”, rekao je Makron.

    Francuski predsednik rekao je i da je “vladavina prava dragocena, a one zemlje koje to ne poštuju treba uveriti da to ponovno čine”, što se najviše odnosi na Mađarsku i Poljsku.

  • “Vladimir Putin da prizna”

    “Vladimir Putin da prizna”

    Poslanici Komunističke partije Rusije podneli su danas Državnoj dumi na razmatranje novi nacrt zakona.

    U nacrtu zakona apeluje se na predsednika Rusije Vladimira Putina da prizna samoproglašene narodne republike – Lugansku i Donjecku.

    “Poslanici Državne dume smatraju da je priznavanje Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike osnovano i moralno opravdano. Proteklih godina, na osnovu volje naroda, u republikama su formirani demokratski organi i države sa svim atributima legitimne vlasti”, navodi se u dokumentu.

    Nacrt odgovarajuće rezolucije predložilo je 11 poslanika Komunističke partije na čelu sa liderom stranke Genadijem Zjuganovom.

    Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov saopštio je da u Kremlju nisu upoznati sa nacrtom zakona poslanika.

  • Putin prekida tradiciju – neće zaroniti u hladnu vodu

    Putin prekida tradiciju – neće zaroniti u hladnu vodu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin, zbog pandemije virusa korona, danas neće zaroniti u ledenu vodu na praznik Bogojavljenje, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je rekao da je predsjednik Rusije poslušao preporuke predstavnika crkve i da neće ići na Bogojavljensko kupanje, prenosi RIA Novosti.

    Putin tradicionalno na Bogojavljenje zaranja u ledenu vodu.

    Na Bogojavljenje vjernici obilježavaju dan krštenja Isusa Hrista u reci Jordan, a na taj praznik hiljade ljudi u Rusiji kupa se u hladnim rijekama i jezerima.

  • Ukrajinski ambasador u EU: Rusija treba prestati da sanja obnovu Sovjetskog saveza

    Ukrajinski ambasador u EU: Rusija treba prestati da sanja obnovu Sovjetskog saveza

    Rusija treba ići naprijed i prestati sanjati o obnovi Sovjetskog Saveza, rekao je istaknuti ukrajinski diplomata za CNBC dok napetosti s Moskvom eskaliraju.

    “Rusija se treba ponovno osmisliti kao moderna država i prestati se pridržavati, recimo, ideje rekonstrukcije Sovjetskog Saveza”, rekao je Vsevolod Čencov, ukrajinski ambasador pri EU.

    “To je već nestalo”, rekao je o sovjetskom bloku koji se raspao 1991. godine.

    Odnosi između Kremlja i njegovih evropskih kolega pali su na najniži nivo 2014. kada je Rusija anektirala ukrajinski Krim. I podržao je proruski ustanak na istoku zemlje gdje se od tada nastavljaju borbe na niskoj razini između ukrajinskih snaga i proruskih snaga.

    Sada, američki dužnosnici upozoravaju da bi Rusija mogla razmišljati o potencijalnoj invaziji na bivšu sovjetsku republiku Ukrajinu, s Kremljom koji će 100.000 vojnika premjestiti blizu granice. Geopolitički analitičari sugerišu da bi akcije Moskve, kao i svaki upad, bili pokušaj jačanja ruskog utjecaja u drugim dijelovima regije.

    Američki republikanski senator Mitt Romney rekao je da vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi ponovno uspostaviti “tip Sovjetskog Saveza” i “da se to ne može dopustiti”.

    Evolucija stava EU

    Drugi stručnjaci sugeriraju da Kremlj umjesto toga pokušava destabilizovati Evropsku uniju, blok s kojim dijeli nekoliko granica. Čencov, koji blisko surađuje s Briselom, rekao je da, ako je ovo Putinov plan, onda ne funkcionira.

    “Postoji više jedinstva među državama članicama i više razumijevanja ruskih akcija”, dodao je.

    “Svjedoci smo postupne evolucije stava EU-a prema Ukrajini, prema krizi”, rekao je, spominjući različite izjave i posjete europskih dužnosnika Kijevu.

    Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja je nedavno posjetila Ukrajinu, izjavila je u utorak u Moskvi da nema “nema razumljivog razloga” za jačanje ruske vojske u blizini Ukrajine.

    Dodala je kako je “teško” ovaj potez ne doživljavati kao “prijetnju”. U međuvremenu, ukrajinski dužnosnici žalili su se na nevoljkost Njemačke da pošalje obrambeno oružje u pomoć Kijevu.

    “Željeli bismo imati veću pomoć. Također materijalnu pomoć naših partnera poput Njemačke”, rekao je Čencov, dodajući da namjera nije napad na Rusiju, već da se zaštiti Ukrajina u slučaju daljnje vojne agresije.

    Na pitanje je li Kijev priznao da bi potencijalna njemačka odluka o slanju oružja Ukrajini mogla dodatno eskalirati napetosti s Rusijom, Čencov je rekao: “Ne dijelimo tu logiku da bi to pogoršalo situaciju.”

    Dodao je da se nada da će Berlin promjeniti stav.

    Govoreći u ponedjeljak u Kijevu, njemačka ministrica Baerbock umanjila je izglede da se Berlin predomisli, navodno rekavši da će njemačka vlada podržati Ukrajinu “na druge načine”.

    Njemački stav u suprotnosti je s najavom Velike Britanije u utorak u kojem se navodi da će Kijev opskrbljivati ​​obrambenim oružjem. Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da ovo oružje ima “kratki domet” i da ne predstavlja prijetnju Rusiji.

  • Bijela kuća: Rusija bi u svakom trenutku mogla napasti Ukrajinu

    Bijela kuća: Rusija bi u svakom trenutku mogla napasti Ukrajinu

    Portparolka Bijele kuće Jen Psaki izjavila je da Sjedinjene Američke Države (SAD) upozoravaju na mogući napad Rusije na Ukrajinu i da ponovo poručuju da će se Moskva suočiti sa žestokim sankcijama ako se to dogodi.

    “Sada smo u fazi u kojoj bi Rusija u svakom trenutku mogla pokrenuti napad na Ukrajinu”, rekla je Psaki.

    Psaki je kazala da je ruski predsjednik Vladimir Putin izazvao krizu slanjem 100.000 ruskih vojnika duž ukrajinskih granica i premještanjem snaga u Bjelorusiju radi zajedničkih vježbi i izvođenja dodatnih zadataka na istočnoj granici Ukrajine.

    “Da budemo jasni, naše mišljenje je da je ovo izuzetno opasna situacija”, rekla je ona, prenosi Anadolija.

    Državni sekretar SAD-a Entoni Blinken u naredna dva dana će posjetiti Ukrajinu i Njemačku, a ruska prijetnja Ukrajini će biti glavna tema njegovih susreta u Kijevu i Berlinu.

    Portparolka Bijele kuće Psaki je kazala da će Blinken snažno naglasiti da postoji diplomatski put rješenja aktuelne krize.

    “Odabir predsjednika Putina i Rusa je da odluče hoće li trpjeti teške ekonomske posljedice ili ne”, dodala je Psaki.

  • Blinken stigao u Ukrajinu: Nova runda razgovora i pokušaj diplomatskog rješavanja problema

    Blinken stigao u Ukrajinu: Nova runda razgovora i pokušaj diplomatskog rješavanja problema

    Državni sekretar SAD-a Antony Blinken stigao je danas u posjetu Ukrajini u sklopu velike evropske turneje tokom koje će održati niz sastanaka u Kijevu, Berlinu, ali i u Ženevi, gdje će se sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.

    Nakon što prošlosedmični pregovori Rusije i Zapada nisu urodili velikim plodom, državni sekretar SAD-a iz Kijeva će započeti novi niz sastanaka kojima će nastojati pružiti dodatnu podršku Ukrajini.

    “U nadi da će pokazati snažnu podršku Ukrajini uoči pregovora, američki diplomata dolazi u jednodnevnu posjetu Kijevu u znak podrške Ukrajini”, saopćeno je iz State Departmenta.

    Blinkena je na aerodromu u Kijevu dočekala brojna ukrajinska delegacija, a tokom dana državni sekretar bi se trebao sastati s predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim.
    Nakon sastanka s ukrajinskim zvaničnicima, Blinken će evropsku turneju nastaviti i u narednim danima, kada bi se trebao sastati s predstavnicima Francuske, Njemačke i Velike Britanije, s kojima će razgovarati o definiranju zajedničkog odgovora u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.

    Kraj nove runde diplomatskih razgovora obilježit će sastanak u Ženevi s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom.
    “Blinken želi da vidi da li postoji diplomatski izlaz iz ove situacije. Mislim da je još uvijek prerano govoriti o tome da li je ruska strana zainteresovana za diplomatska rješenja ili će koristiti razgovore kao izgovor za tvrdnje da se diplomatija ne bavi interesima Moskve”, izjavili su američki zvaničnici.

  • Scholz: Njemačka bi mogla zaustaviti Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu

    Scholz: Njemačka bi mogla zaustaviti Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu

    Njemački kancelar Olaf Scholz je najoštrije do sada upozorio da bi njegova država mogla zaustaviti plinovod Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu, piše Politico.

    Ovo je izjavio na današnjoj konferenciji za medije na kojoj se obratio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

    “Jasno je da će to biti visoka cijena i da će se o svemu tome morati razgovarati ako dođe do vojne intervencije protiv Ukrajine”, rekao je Scholz. Poručio je da njegova vlada, kako je naveo, stoji pri svim aspektima sporazuma koji je njegova prethodnica Angela Merkel postigla s američkim predsjednikom Joeom Bidenom prošle godine, a prema kojem je Njemačka obećala poduzeti mjere na nacionalnom nivou i primorati Evropsku uniju na sankcije ako Rusija počini agresivna djela protiv Ukrajine. Primjedbe kancelara Njemačke dolaze u trenutku kada je Rusija rasporedila 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici, pojačavajući strah od invazije. Niz prošlosedmičnih sastanaka između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i saveznika iz NATO-a nije uspio ublažiti napetosti. “Očekujemo da će Rusija deeskalirati situaciju. To bi moglo uključivati, na primjer, smanjenje trupa na ukrajinskoj granici”, rekao je Scholz. Također je nagovijestio spremnost na razgovor s Moskvom, rekavši, “naravno, spremni smo ući u ozbiljan dijalog s Rusijom o sigurnosnim pitanjima u Evropi”.