VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Bajden će tokom vikenda u Camp Davidu razmatrati pitanje Rusije i Ukrajine

    Bajden će tokom vikenda u Camp Davidu razmatrati pitanje Rusije i Ukrajine

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden)će ovog vikenda boraviti u odmaralištu Camp David kod Vašingtona i sa timom za nacionalnu sigurnost razmotriti sve aspekte rusko-ukrajinske krize, javlja Anadolu Agency (AA).

    Potparol Bijele kuće Džen Psaki (Jen) podsjetila je da se američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) sastao sa ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom u Ženevi te je dodala da mu je predsjednik Bajden ranije kazao da prelazak jednog ili hiljadu ruskih vojnika preko ukrajinske granice predstavlja napad na tu zemlju.

    • Tokom vikenda će biti razgovori u Camp Davidu. Naredne sedmice ćemo Rusiji poslati pisani odgovor. Neće to biti samo u formatu pitanje-odgovor, već ćemo dodati i naše bojazni – kazala je Psaki.

    Ističući kako će Biden tokom boravka u Camp Davidu razgovarati i sa nekim saveznicima i partnerima, Psaki je kazala da će tako biti donesena odluka o najadekvatnijim budućim koracima.

    • Predsjednik Bajden je uvijek spreman sjesti za pregovarački stol – poručila je Psaki.

    Psaki je također kazala da SAD u posljednje vrijeme povećava sigurnosnu podršku Ukrajini te je dodala da je Bijela kuća informirala Kongres i o namjeri davanja helikoptera Mi-17 Ukrajini.

  • Psaki: Nismo dali “zeleno svjetlo” Rusiji da napadne Ukrajinu

    Psaki: Nismo dali “zeleno svjetlo” Rusiji da napadne Ukrajinu

    Američki predsjednik Džozef Bajden, kada je govorio o navodnom ruskom “manjem upadu” u Ukrajinu, nije dao “zeleno svjetlo” Moskvi da to i učini, izjavila je sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki.

    Na pitanje voditeljke CNN-a da li Bajdenove izjave na konferenciji za novinare u srijedu, znače da SAD daju Rusiji “zeleno svjetlo” da izvrši “manji upad” u Ukrajinu, Psaki je odgovorila:

    “To apsolutno nije ono što je bila naša namjera, i nije poruka koju je predsjednik poslao predsjedniku Putinu”, navela je ona u odgovoru, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Prema njenim riječima, ukrajinsko rukovodstvo zna na kakvim pozicijama stoji američki predsjednik.

    “Ako Rusi uđu u Ukrajinu, ako uđu vojno u Ukrajinu, biće teških posljedica”, izjavila je Psaki.

    Bajden je u srijedu izjavio da bi “manji upad” Rusije u Ukrajinu mogao izazvati uzdržaniju reakciju SAD i njenih saveznika nego što bi bila reakcija na invaziju u punom obimu.

    Nakon ove izjave, Bijela kuća je izdala odvojeno saopštenje navodeći da će SAD svaki prelazak ukrajinske granice od strane ruskih trupa smatrati invazijom.

  • Lavrov upozorio Blinkena: Ne ignorišite Rusiju

    Lavrov upozorio Blinkena: Ne ignorišite Rusiju

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da bi dalje ignorisanje ruskih pravnih bezbjednosnih pitanja dovelo do ozbiljnih posljedica, saopštilo je danas rusko ministarstvo spoljnih poslova nakon razgovora ruskih i američkih diplomata u Ženevi.

    “Jasno je stavljeno do znanja Blinkenu da bi dalje ignorisanje ruske zabrinutosti, prije svega, one koja je povezana sa SAD i njenih NATO saveznika povodom širenja u Ukrajini i postavljanja vojske i oružja blizu naše granice imalo ozbiljne posljedice”, navodi se u saopštenju koje je prenio TASS.

    Ministarstvo dodaje da se sve može izbjeći ukoliko Vašington pozitivno odgovori na nacrt sporazuma o bezbjednosnim garancijama (o neširenju na istok).

    “Očekujemo da dobijemo odgovor američke strane u pisanoj formi sljedeće nedjelje”, dodalo je ministarstvo.

    Ministarstvo je dodalo i da su dvije strane razgovarale o bilateralnim odnosima i utvrdile da su oni na “nezadovoljavajućem nivou”, ali i da je naglašeno da će se nastaviti rad eksperata na normalizaciji odnosa između država i stabilizaciji viznog režima.

  • Odlučeno: Tri zemlje šalju oružje; odbačeni ruski zahtjevi

    Odlučeno: Tri zemlje šalju oružje; odbačeni ruski zahtjevi

    Članice NATO-a Estonija, Litvanja i Letonija poslaće Ukrajini protivoklopne i protivvazdušne rakete američke proizvodnje.

    To su večeras najavili njihovi ministri odbrane u saopštenju. Takođe, NATO je odbacio ruske zahteve za povlačenjem snaga iz Rumunije i Bugarske.

    Češka ministarka odbrane Jana Černočova predložiće vladi sledeće sedmice slanje pošiljke tenkovske municije u vreme dok se strahuje od napada Rusije.

    To bi bila donacija, rešavamo proceduru kako bi se to moglo obaviti što je pre moguće. Jasno poručujemo Ukrajini da smo uz nju”, rekla je ona nakon sastanka s ministrom spoljnih poslova Janom Lipavskim o tom pitanju.

    Černočova je rekla da će detalji o pošiljci biti objavljeni nakon što vlada razmotri taj predlog sledeće srede.

    Lipavski je rekao da je Češka spremna za “najgori scenario” u situaciji izazvanoj ruskom “taktikom ucene koja preti invazijom na Ukrajinu”.

    “Estonija, Litvanija i Letonija i njihovi saveznici zajedno brzo rade na predaji sigurnosne pomoći Ukrajini”, stoji u saopštenju.

    Estonija će poslati protivoklopne rakete džavelin, a Litvanija i Letonija protivvazdušne rakete stinger.

    Američki Stejt department dopustio im je da pošalju američke rakete i drugo oružje Ukrajini, rekla su u sredu tri izvora upoznata s odlukom, dok je američki predsednik Džozef Bajden predvideo da će Rusija krenuti na Ukrajinu.

    Zapadne zemlje strahuju da Moskva planira novi napad na Ukrajinu na koju je izvršila invaziju 2014. i anektirala Krim.

    Rusija to poriče, ali navodi da bi mogla preduzeti neodređenu vojnu akciju ako joj se ne ispune sigurnosni zahtevi, među kojima i obećanje da se Ukrajina nikada neće moći da se pridruži NATO-u.

    NATO odbacio ruske zahteve
    NATO je odbacio ruske zahteve da povuče svoje snage iz Rumunije i Bugarske, javlja Rojters.

    “NATO se neće odreći mogućnosti da zaštiti i brani svoje članice, pa će imati prisustvo i u državama na istoku granica NATO”, izjavila je portparolka NATO Jana Lungesku.

    Moskva je tražila pravno obavezujuće garancije od NATO da se Alijansa neće širiti na istok i da će se vratiti granicama iz 1997. godine.

    Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da bezbednosne garancije koja Moskva traži od Zapada uključuju povlačenje NATO snaga iz Rumunije i Bugarske.

  • Blinken nakon sastanka s Lavrovom: Problem možemo riješiti diplomatski ili konfliktom

    Blinken nakon sastanka s Lavrovom: Problem možemo riješiti diplomatski ili konfliktom

    Državni sekretar SAD-a Antony Blinken obratio se medijima nakon današnjeg sastanka s ministrom vanjskih poslova Rusije u Ženevi te je iznio svoje viđenje višesedmičnih pregovora s Rusijom o sigurnosnim zahtjevima koje je Moskva uputila Zapadu.

    Blinken je na početku konferencije izjavio kako je sastanak s Lavrovom bio i više nego sadržajan.
    “Razgovarali smo o tome da li je Rusija spremna na diplomatsko rješavanje problema i deeskalaciju tenzija. Razgovor s Lavrovom bio je sadržajan. Iznio sam stavove SAD-a i Evropske unije te naglasio kako smo uz Ukrajinu. Bili smo jasni da će svaka invazija Rusije na Ukrajinu rezultirati odlučnim i jedinstvenim odgovorom”, rekao je Blinken.

    On je naglasio kako su SAD i evropski saveznici spremni za razgovor na jednakim osnovama i principima.

    “Spremni smo da smanjimo rizik, pojačamo kontrolu oružja i jačamo povjerenje. Iznio sam nekoliko ideja kako bi se smanjile tenzije u Evropi i svijetu i vjerujem da možemo naći zajedničko rješenje na bazi reciprociteta”, pojašnjava državni sekretar.

    Blinken je također naglasio da ukrajinski narod ima pravo odlučivati o svojoj sudbini.


    “To uključuje pravo ukrajinskog naroda da odlučuje o svojoj budućnosti. Na osnovu naše diskusije, vjerujem da možemo nastaviti razgovore koji se tiču zajedničke sigurnosti. Rusija može izabrati put diplomatije ili put konflikta”, poručio je državni sekretar.

    Na kraju, Blinken je izjavio kako je zadovoljan sastankom i da se vraća u Washington s mnogo tema za razmišljanje.


    “Sastanak je bio koristan. Složili smo se da se diplomatski proces nastavi te da ćemo podijeliti naše zabrinutosti, ideje i detalje u pismenoj formi, nakon čega ćemo nastaviti razgovore i odrediti datume za to. Vjerujem da smo na jasnijem putu nego ranije i vidjet ćemo šta će donijeti dani pred nama”, izjavio je Blinken.

    Također, državni sekretar SAD-a je rekao kako se razgovorima pristupa na osnovu činjenica, a ne na osnovu emocija.

    “Ne pristupamo s emocijama, već sa činjenicama. Činjenica je da se ruske trupe gomilaju na ukrajinskoj granici i u Bjelorusiji. To im daje kapacitet da napadnu Ukrajinu s istoka, juga i sjevera. Rekli smo da planiramo razgovarati o ruskoj zabrinutosti, ali i o našoj zabrinutosti i ruskim aktivnostima u Evropi. Važno je da razumijemo pozicije Rusije, ali i da oni razumiju našu”, zaključio je državni sekretar SAD-a Antony Blinken.

  • Moskva: Zapad slijepo podstiče kosovske Albance na ugnjetavanje Srba

    Moskva: Zapad slijepo podstiče kosovske Albance na ugnjetavanje Srba

    Zapadne zemlje, koje su pokrovitelji radikalnih kosovskih Albanaca, slijepo ih podstiču na pokušaje ugnjetavanja srpskog stanovništva i raspirivanje nacionalizma, ističu u Moskvi.

    “Prištinska vrhuška je odavno trebalo da shvati da su pokušaji da se provokacijama preostali svijet ubijedi u održivost ozloglašene ‘kosovske državnosti’ u startu osuđeni na propast. Raspirivanje albanskog nacionalizma i šovinizma, sistematsko ugnjetavanje srpskog i drugog nealbanskog stanovništva, pritisak na SPC svjedoče o neodrživosti tog projekta”, istaklo je rusko Ministarstvo.

    Kako se ističe, ćutanje Zapada odavno već ne čudi.

    “To je simptom slijepog podsticanja radikalnih kosovskih Albanaca od strane njihovih pokrovitelja. Evropska unija kojoj je Generalna skupština UN dodijelila posredničku funkciju u dijalogu Beograd-Priština očigledno ne uspijeva da se izbori sa svojom ulogom s obzirom na to da poslije skoro devet godina od postizanja sporazuma nije u stanju da savlada to što kosovski Albanci sabotiraju ispunjavanje obaveza po pitanju formiranja Zajednice srpskih opština”, navodi se u odgovoru na jedno od pitanja koje je stiglo za nedavno održanu godišnju konferenciju ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova a na koje tada nije uspio da odgovori.

    Rusija, ističe se, namjerava da insistira na tome da ispadi Prištine budu adekvatno okvalifikovani u međunarodnim organizacijama, prije svega u Savjetu bezbjednosti UN.

    Ponovljen je stav da je trajno rješenje kosovskog problema moguć jedino na osnovu međunarodnog prava, odnosno Rezolucije SB UN 1244, kojom je precizirano da je pokrajina dio Srbije.

    “Upravo na bazi tog dokumenta mogu i treba da se vode pregovori Beograda i Prištine. Njihov rezultat treba da bude trajno rješenje koje će zadovoljiti srpsku stranu i koje će biti odobreno u Savjetu bezbjednosti”, ističu u ruskom Ministarstvu.

    Takođe, Ministarstvo deli zabrinutost zbog ideja o stvaranju “velike Albanije” koje se povremeno mogu čuti iz Prištine i Tirane.

    “Kako drugačije nazvati takve zamisli osim da su podrivačke, jer je bilo kakvo zakulisno mijenjanje granica u regionu po definiciji destruktivno za ionako krhku stabilnost u tom dijelu Evrope”, zaključuju u Ministarstvu, prenosi “Sputnjik”.

  • Odgovor Rusiji: “Davno smo rešili da uđemo u NATO”

    Odgovor Rusiji: “Davno smo rešili da uđemo u NATO”

    Bugarska će odlučiti o svojim odbrambenim planovima sama, u koordinaciji s partnerima u NATO, izjavio je danas bugarski premijer Kiril Petkov.

    On je pozvao Rusiju da učestvuje u dijalogu sa Zapadom s ciljem smanjenja tenzija.

    Petkov je to izjavio u bugarskoj skupštini reagujući na izjavu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da bezbednosne garancije koje Rusija traži od Zapada u vezi sa povlačenjem stranih trupa, oružja i opreme odnose se i na Bugarsku i Rumuniju kao dve zemlje koje nisu bile članice NATO 1997. godine.

    “Bugarska je suverena država, koja je davno izabrala da postane članica NATO. Kao takvi, sami odlučujemo da organizujemo odbranu naše zemlje u koordinaciji s našim partnerima”, rekao je Petkov, kako prenosi Rojters.

    Moskva je tražila pravno obavezujuće garancije NATO da će blok prestati da se širi na istok i da će se vratiti na granice iz 1979. godine.

    Na pitanje šta to znači za Bugarsku i Rumuniju, koje su se pridružile NATO posle 1997. godine, rusko ministarstvo spoljnih poslova navodi da Rusija želi da se sva strana oprema i vojska povuku iz tih zemalja, dodaje Rojters.

    “Radi se o povlačenju stranih trupa, opreme i naoružanja, kao i o drugim koracima sa ciljem vraćanja situacije na stanje iz 1997. godine u zemljama koje nisu bile članice NATO u to vreme. To uključuje i Bugarsku i Rumuniju”, istakao je Lavrov.

  • Lavrov nakon sastanka sa Blinkenom: Rusija ne planira da napadne Ukrajinu

    Lavrov nakon sastanka sa Blinkenom: Rusija ne planira da napadne Ukrajinu

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da će se nastaviti dijalog Rusije i SAD o bezbjednosnim garancijama koje zahtijeva Moskva.

    On je nakon sastanka sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom u Ženevi ponovio da Rusija očekuje odgovor Vašingtona u pisanoj formi tokom sljedeće sedmice.

    Lavrov je na konferenciji za novinare izrazio nadu da će se smiriti emocije oko Ukrajine, uz podsjećanje da Rusija ne predstavlja prijetnju susjednoj zemlji.

    Opisujući današnji razgovor sa Blinkenom kao “otvoren i koristan”, Lavrov je naglasio da Rusija ne planira da napadne Ukrajinu, te da je ruski predsjednik Vladimir Putin uvijek spreman za sastanak sa predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom, ali da takav kontakt treba dobro pripremiti.

    Blinken će kasnije održati svoju konferenciju za novinare.

  • Britanska ministrica upozorila Putina: Invazija na Ukrajinu može dovesti do strašne klaonice

    Britanska ministrica upozorila Putina: Invazija na Ukrajinu može dovesti do strašne klaonice

    Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Elizabeth Truss poslala je novo upozorenje Rusiji, u kojem ističe kako bi svaka invazija ove države na Ukrajinu dovela do stravičnog gubitka života u razmjerama sovjetsko-afganistanskog rata.

    Govoreći na Lowy institutu u Australiji, Truss je izjavila kako je ukrajinski sukob dio šireg spora između onoga što se smatra liberalnim državama i autokratskim sistemima kao što su Rusija i Kina.

    Također, Truss je pozvala Vladimira Putina da odustane i odstupi od Ukrajine prije nego što napravi ogromnu stratešku grešku.

    “Kremlj nije naučio lekcije iz historije. Invazija će dovesti samo do strašne klaonice i gubitka života. To se dogodilo u sovjetsko-afganistanskom sukobu, a to se isto ponovilo u Čečeniji”, pojašnjava ministrica.

    Šefica britanske diplomatije je tokom govora pozvala i saveznike da se ujedine i dodatno podrže Ukrajinu.

    “Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu i pozivati Rusiju da se uključi u smislene razgovore. Ono što se dešava na istoku Evrope važno je za cijeli svijet. Autokrati su ohrabreni na način kakav nismo vidjeli još od Hladnog rata. Oni nastoje da izvoze diktaturu širom svijeta. Zbog toga, režimi poput Bjelorusije, Sjeverne Koreje i Mijanmara nalaze svoje najbliže saveznike u Pekingu i Moskvi”, rekla je Truss.

    Njeni komentari uslijedili su nekoliko sati uoči sastanka državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena i šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova u Švicarskoj, gdje će razgovarati o mogućnostima povlačenja ruske vojske s ukrajinskih granica i o drugim sigurnosnim zahtjevima Rusije, koje je Moskva predstavila prije nekoliko sedmica.

    Sastanak Lavrova i Blinkena predstavlja nastavak diplomatskih aktivnosti između Ruske Federacije i Zapada, koje su započete prethodne sedmice organizacijom nekoliko sastanaka između predstavnika Rusije s jedne te OSCE-a, NATO saveza i Sjedinjenih Američkih Država s druge strane.

  • Ruska mornarica ove godine dobija novi hipersonični projektil Cirkon

    Ruska mornarica ove godine dobija novi hipersonični projektil Cirkon

    Testiranje novog modernog hipersoničnog projektila trenutno je u završnoj fazi te će biti dostavljen ruskoj mornarici ove godine, potvrdio je ruski ministar odbrane.

    Riječ je o hipersoničnom projektilu Cirkon, koji je privukao svjetsku pažnju svojim mogućnostima, a admiral američke mornarice Charles A. Richard je prošle godine izjavio da predstavlja prijetnju Americi. Ovaj projektil se može ispaliti s mora.

    “Zbog ovih izazova, naša trenutna zemaljska i svemirska senzorska infrastruktura možda neće biti dovoljna da otkrije i prati ove hipersonične projektile”, kazao je Richard.

    Testiranje projektila s eprivodi kraju, a ruska mornarica će ga dobiti u bliskoj budućnosti.

    “Testiranje hipersoničnog krstarećeg projektila Cirkon je u završnoj fazi. Serijska isporuka će početi ove godine”, rekao ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu njegov zamjenik e Aleksej Krivoručko.

    Testiranje ruskog hipersoničnog projektila traje već sedam godina, a nedavno je ispaljivan s fregata i podmornica. Većina testiranja je obavljena u Bijelom moru na sjeveru Rusije.

    Prošle godine je i ruski predsjednik Vladimir Putin govorio da razvoj projektila dobro napreduje.

    “Sada je posebno važno razviti i implementirati tehnologije potrebne za kreiranje novih hipersoničnih sistema, snažnih lasera i robotskih sistema koji će omogućiti efikasan odgovor na potencijalne vojne prijetnje, a to znači da će dodatno ojačati sigurnost naše zemlje”, kazao je Putin.

    Cirkon je projektil koji se koristi protiv brodova, a može dostići brzinu od 9 maha. Dizajniran je za uništenje neprijateljskih brodova poput fregata i nosača aviona, ali može pogoditi i mete na kopnu koje su u njegovom dometu. Zbog njegove velike brzine, CIrkon je teško zaustaviti protivavionskim sistemima.

    Prema riječima penzionisanog ruskog pukovnika Mihaila Kodarenoka, CIrkon ima mogućnost da “ozbiljno utječe na globalnu ravnotežu pomorskih sila”. On je istakao veliku brzinu projektila i teško otkrivanje radarom kao moćnu kombinaciju.