VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Ultimativno je jasno: Rat je počeo

    Ultimativno je jasno: Rat je počeo

    Svi pokušavaju da shvate koji je sledeći potez Putina kada je reč o Ukrajini. Četiri zemlje povukle su osoblje ambasada iz Kijeva pošto su tenzije na vrhuncu.

    Ali rat je u stvari možda već počeo, navodi se u analizi BBC-ja.

    Kolumnista britanskog javnog servisa Džonatan Markus ističe da svim svetskim medijima dominiraju naslovi o sve većoj mogućnosti otvorenog sukoba, postavljaju se i sva moguća pitanja, a najvažnije je – hoće li Rusija napasti?

    Ili, ako se ruski predsednik nameračio za taj napad, može li diplomatija da spase stvar? “Ali, mi ne možemo ući u glavu Vladimira Putina”, piše Markus, pa postavlja sledeće, logično pitanje, kako ćemo znati da je rat uopšte počeo?

    Kao odgovor na to pitanje ponudio je i nekoliko odgovora.

    Tenkovi, raketiranje

    Najpre, masovna invazija tenkova na teritoriju Ukrajine, ili raketiranje ukrajinskih pozicija svakako bi bilo najlogičniji odgovor. Prvi bi alarm upalili Ukrajinci, ali vojni sateliti Zapadne alijanse morali bi i pre toga da detektuju neko pomeranje ruske vojske u tom pravcu.

    Ali da bismo na pravi način došli do odgovora na pitanje kako ćemo znati da je počeo rat morali bi da sagledamo celokupan konflikt između Rusije i Ukrajine, ali i to šta sve Putin ima na raspolaganju i šta od svega toga koristi. Onda imamo odgovor na to pitanje – rat je možda već počeo.

    Vojni pritisak
    Praktično Rusija je odavno okupirala Krim, koji je bio deo Ukrajine i pruža ogromnu podršku pobunjenicima u regionu Donbasa.

    Tada se već dogodio oružani sukob, a sporadično pucanje odjekuje i sada tim regionom, iako obe strane kažu da se zalažu za mirno rešenje sukoba.

    Pretnja silom

    Istovremeno, postoji i kontinuirana pretnja Rusije da će na granicu s Ukrajinom dovesti ogroman broj vojnika i velike količine opreme.

    Borbene formacije ruske vojske koje su postavljene oko Ukrajine su “izuzetne”, a to uključuje i razmeštanje ruskih trupa i u Belorusiji, koja se takođe graniči s Ukrajinom i koja Moskvi omogućava još jedan put da “uskoči” u Kijev.

    Iako Moskva kaže da je reč samo o rutinskoj vežbi, ono što su Rusi poslali u belorusiju sve je samo ne obična vojna vežba, smatra autor teksta.

    Navodi se i da je na društvene mreže postavljen ogroman broj video-snimaka koji pokazuju upravo ruske trupe koje se kreću ka Belorusiji i Ukrajini.

    Stvaranje narativa
    Rusija ima još jedno oružje – stvaranje narativa “nije tu Ukrajina žrtva, mi smo”.

    To je navedeno i dokumentovano u nizu spisa koje su predate vrhu NATO, zbog čega ta Alijansa hitno želi da napravi novu sferu uticaja.

    Rusija s jedne strane naširoko priča o kontroli naoružanja, učestvuje na samitima, ali svi znaju da od toga nema ništa i NATO to zna.

    Ali ruski narativ ima još jedan smisao, ne samo taj šta Rusi misle, nego šta misle svi ljudi na svetu kada čitaju vesti o Ukrajini I Rusiji.

    A po svim nezavisnim analizama, Rusija se sprema za rat, bez obzirana to šta kaže Kremlj.

    Subverzija
    Postoji tu još jedno oružje na raspolaganju – sajbernapadi. Dokaz: Nedavno su hakovani sajtovi svih ukrajinskih ministarstava.

    Ali ne postoji nijedan dokaz koji vodi do Moskve, za sada. Ipak, brojni analitičari smatraju da je taj “sajberelement” i te kako važna karika u sukobu Ukrajine i Rusije.

    Ali mutna je linija između rata i mira
    Kada je Rusija zauzela Krim 2014. čuli smo razne čudne izraze kao što su “siva zona”, “hibridni rat”, sve samo da se nekako sve to ne oceni kao vojna invazija.

    Ali nema sumnje ko je ikako uzeo Krim, i to na na klasičan, starinski vojni način, piše BBC.

    Sve je to stavljeno u “sivu zonu konflikta” – zamagljivanje one jasne granice između rata i mira.

    S tim da Zapad to tako ne gleda. Rusija, s druge strane, ima sopstvenu sofisticiranu doktrinu, u okviru koje rat i mir vidi kao kontinuitet u okviru kog se primenjuju različite strategije, nekada pojedinačno, nekada spojeno, ali uvek imaju isti cilje.

    I zato je ultimativno jasno da je rat već počeo, zaključuje se u tekstu.

  • Ako NATO zatraži, S. Makedonija ulazi u rat; Hrvatska: Povući ćemo vojnike, do zadnjeg

    Ako NATO zatraži, S. Makedonija ulazi u rat; Hrvatska: Povući ćemo vojnike, do zadnjeg

    Makedonska ministarka odbrane Slavjanka Petrovska kaže da postoji mogućnost da se vojska te države uključi u eventualni vojni konflikt između Ukrajine i Rusije.

    Sjeverna Makedonija se zalaže za diplomatsko rešenje spora između Rusije i Ukrajine, ali postoji mogućnost da se uključi u eventualni konflikt, ukoliko takvo nešto zatraži NATO, rekla je ministarka odbrane Slavjanka Petrovska.

    Takav potez bi bio moguć samo uz saglasnost predsednika Severne Makedonije Steve Pendarovskog.

    Petrovska je, takođe, navela da makedonske oružane snage već pripremaju analize mogućeg angažmana u ovom konfliktu, ali je istakla da odluka o eventualnom učešću maakedonskih vojnika nije doneta.

    Sasvim suprotan stav o Makedonije ima hrvatski predsednik Zoran Milanović, koji je danas, na pitanje da prokomentariše sukob u Ukrajini, rekao da ne zna ništa o tome.

    “NATO pojačava prisutnost, mi s tim ne moramo ništa, niti ćemo imati išta. Ako dođe do eskalacije povući ćemo do zadnjeg hrvatskog vojnika. To nema veze s Ukrajinom, nego s Bajdenovom politikom, vidim nekonzistentnost i opasno ponašanje. Ovo se događa u predgrađu glavnog grada Rusije i načini postoje da se Ukrajina sačuva, bar 99 posto, da joj se ekonomski pomogne”, rekao je Milanović.

    “Kad je otišao Tramp, kog su demokrate napadale da se ponaša kao dadilja prema Putinovoj politici, nova administracija pod pritiskom republikanskih jastrebova, odjednom vrši pritisak na Pentagon i Bajdena da se prema Rusiji postave čvrsto. Vidim čvrsti ruski interes, vidim i Ukrajinu. Ukrajini nije mesto u NATO-u. Oni su jedna od najkorumpiranijih država na svetu. Mir. Treba smiriti političku scenu i ne dopustiti da ekstremisti drže pritisak na politiku i zato Hrvatska u tome neće učestvovati. Neću dopustiti, a Plenković neka preti Rusiji koliko hoće. Osim što je dva puta posetio Ukrajinu, ne zna šta se događalo. Hrvatska od toga treba da pobegne, kad je požar – zatvaraj vrata”, dodao je Milanović.

  • Bivši general NATO: Treba biti iskren prema Ukrajini

    Bivši general NATO: Treba biti iskren prema Ukrajini

    Bivši visoki general NATO iz Njemačke Harald Kujat, povodom aktuelne situacije u Ukrajini, kaže da treba biti iskren sa tom zemljom i jasno reći da nema izglede na članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi.

    Prema njegovim riječima, to bi cijelu situaciju značajno relaksiralo.

    Kujat, nekadašnji oficir njemačke vojne avijacije, za dnevnik “Velt” je rekao da ne razume zaprepašćenje zbog izjave sada već bivšeg šefa njemačke mornarice Kaj-Ahima Šenbaha, koji je smijenjen, jer je rekao da se Krim više nikada neće vratiti Ukrajini i da Vladimir Putin želi razgovore uz poštovanje.

    Kujat je objasnio da je Šenbah samo iznio američki stav i da nije počinio ništa što je trebalo kazniti smenom.

    Bivši general NATO kaže i da je, što se Krima tiče, ta teritorija, suprotno međunarodnom pravu anektirana Rusiji, pa je Šenbah samo procijenio pitanje da li se Krim može vratiti Ukrajini.

    “Očigledno je da Krim može da se vrati Ukrajini samo ako bude bilo rata protiv Rusije i zapad ili SAD pobede u tom ratu. Međutim, SAD neće voditi rat sa drugom nuklearnom silom. Predsjednik SAD Džozef Bajden je to odbio čak i u slučaju napada na Ukrajinu”, kaže njemački general Kujat.

    On je ukazao i da nijedan član njemačke vlade do sada nije rekao da je spreman da vojno vrati Krim.

    Kujat podržava deeskalirajući ton, kao i odluku Njemačke da neće biti isporuke oružja Ukrajini.

    Prema njegovim riječima smatrati da isporuka oružja može biti neka vrsta zastrašivanja ne odgovara realnosti, pošto zapad nikada neće biti u stanju da naoruža Ukrajinu do te mjere da može odvratiti Rusiju od napada.

  • Njemačka traži ulogu posrednika u ukrajinskom sukobu

    Njemačka traži ulogu posrednika u ukrajinskom sukobu

    Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi.

    Zabrinutost od novog rata u Evropi raste, a u ponedjeljak (24.1.) ujutro dobila je novu hranu: I SAD i Velika Britanija naredile su odlazak dijela osoblja svojih ambasada, kao odgovor na „rastuću prijetnju iz Rusije”, kako je to objasnio londonsko ministarstvo vanjskih poslova. Misli se na gomilanje više od 100.000 ruskih vojnika duž ukrajinske granice, piše “Deutsche Welle”.

    Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi stacioniranjem dodatnih ratnih brodova i borbenih aviona.

    Hojzgen: Rusija mora tačno da zna šta je čeka
    Opasnost od ruske invazije na Ukrajinu vidi i njemački ambasador Kristof Hojzgen (Christoph Heusgen). U intervjuu za “DW”, dugogodišnji savjetnik za bezbjednost bivše kancelarke Angele Merkel i budući šef Minhenske bezbjednosne konferencije poslao je jasne signale Moskvi:

    • Ovog puta hoćemo u izlog da stavimo veoma snažnu reakciju.

    Prema Hojzgenu, Rusija mora tačno da zna šta će se dogoditi ako Putin zaista napadne Ukrajinu. Istovremeno, Hojzgen je u razgovoru više puta naglašavao koliko je važno jedinstvo Zapada u suprotstavljanju ruskom „veoma agresivnom tonu”.

    Gas i nafta
    U Njemačkoj se, međutim, još uvijek raspravlja o poziciji u ukrajinskom sukobu. Nije ni čudo, s obzirom na duboke historijske veze sa Rusijom – u dobru i zlu – i odlične ekonomske odnose. Najvažnija stavka: isporuka ruske energije. Više 40 posto sirove nafte i više od 50 posto prirodnog gasa Njemačka uvozi iz Rusije.

    To je jedan od razloga zbog kojeg je bavarski premijer Markus Zeder (CSU) za nedjeljno izdanje lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung” upozorio da prijetnje i „sve strože sankcije” Rusiji „ne mogu biti jedino rješenje”. Sankcije protiv Rusije već „duže vrijeme skoro da nemaju efekta”, a nove sankcije bi „često jednako štetile i nama”.

    Proširenje NATO na istok, odnosno ulazak Ukrajine u taj vojni savez, jedna od centralnih tačaka spora u trenutnom sukobu, za Zedera „dugoročno neće biti na dnevnom redu”.

    Otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja
    Objavljuju se otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja. Sredinom januara, više od 70 stručnjaka za istočnu Evropu i bezbjednost pozvalo je na okončanje „posebnog njemačkog puta” prema Rusiji.

    Njemačka više ne bi trebalo da sjedi skrštenih ruku i da gleda na agresivne akcije Rusije. Autori vide Njemačku kao ključnu zemlju EU, NATO i zapadne zajednice vrijednosti s posebnom odgovornošću, „kako u cilju obuzdavanja i sankcionisanja Rusije, tako i u vezi s podrškom državama koje Moskva rasparčava i maltretira”.

    Nasuprot tome, još početkom decembra grupa bivših njemačkih diplomata i vojnih lica sa iskustvom u Rusiji objavila je apel pod naslovom „Izađite iz spirale eskalacije” – uključujući četiri konkretna prijedloga za smirivanje situacije. Autori se zalažu za stvaranje situacija u kojima svi dobijaju kako bi se prevazišao trenutni ćorsokak. To također uključuje i „priznavanje bezbjednosnih interesa obje strane”.

    Sedenje na više stolica
    Autori tog apela također vide Njemačku u ključnoj ulozi. Jedan od inicijatora je brigadni general Rajner Švab (Rainer Schwab), bivši njemački vojni ataše pri njemačkoj ambasadi u Moskvi. „Njemačka igra veoma važnu ulogu, jer Berlin igra centralnu ulogu u Evropi, a i sa američke tačke gledišta, Berlin je glavni kontakt između Evrope i Amerike”, rekao je Švalb za DW. I dodao: „Isto važi i za Rusiju. A što se Rusije tiče: Uprkos našoj istoriji, njemačko-ruski odnosi imaju izvjesnu stabilnost.”

    Švab je tokom svojih razgovora u Moskvi ponio utisak da se Njemačka tamo i dalje pozitivno doživljava, uprkos značajnom pogoršanju poslije 2014. „Ljudi (Rusi) prihvataju njemačku politiku, uključujući naš fokus na ljudska prava i vrijednosti. Oni jednostavno ne žele da im se govori kakav treba da bude njihov sistem.”

    Djeluje kao da je Berlin sjedi između svih stolica u ukrajinskoj krizi. Ali možda je to pravo mjesto za posrednika. Diplomata Hojzgen je naglasio da Njemačka ima važnu ulogu u krizi:

    • To smo uradili još prošli put, kada su poslije ruske invazije na Ukrajinu kancelarka Merkel i predsjednik Oland doveli za sto ukrajinskog predsjednika Porošenka i Putina.

    To je poznato kao „Normandijski format”. Prema riječima ministarke spoljnih poslova Analene Berbok (Annalena Bearbock), vlada u Berlinu sada je planirala novi posrednički sastanak između Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije.

    Sporazumi iz Minska – dobra osnova
    Pregovori u Normandijskim formatu 2015. su doveli do sporazuma poznatog kao „Minsk II”. Istina je da sa implementacijom ne ide sve kako treba, međutim, odluke donijete tada i u one u naknadnom sporazumu mogu se nadograditi, kaže Tomas Kunce (Thomas Kunze). On je na čelu moskovske kancelerije Fondacije Konrad Adenauer bliske CDU.

    U intervjuu za DW, Kunce objašnjava da je „sporazum iz Minska najmanji zajednički činilac” i navodi šta je sve dogovoreno: „Od prekida vatre, do povlačenja teškog naoružanja; nadgledanja OEBS-a; dogovoreni su dijalog i modaliteti za lokalne izbore u Ukrajini; razmjena zarobljenika, humanitarna pomoć i još mnogo toga. Mnogo toga na čemu može dalje da se radi – kada dođe do deeskalacije”.

    Rusi su, smatra Kunce, već postigli nešto važno.

    • Uspjeli su da ravnopravno pregovaraju s Amerikancima. Uspjeli su da ponovo proradi Savjet NATO-Rusija, koji je NATO suspendovao. I – Rusi su postigli da se razgovara o sferama uticaja.

    Bezbjedan prostor za sve u Evropi
    Pritom Kunce ne vjeruje da će se poredak u Evropi ponovo organizovati oko sfera uticaja velikih sila.

    • Naprotiv, moramo da razmišljamo unaprijed, da dođemo do poretka u Evropi koji nudi zajedničku oblast bezbjednosti, bezbjednost za sve – zahtijeva Kunce.

    Mnogo posla ima za diplomatiju. Povodom pitanja što to zapravo znači, Rajner Švab voli da citira svog nekadašnjeg šefa, bivšeg ambasadora u Moskvi Ridigera fon Friča. Diplomatija, prema Fon Friču, znači „penjanje na isti zid uvijek iznova – i ako ste pali 20 puta, pokušat ćete i 21. put.”

    U svakom slučaju, Njemačka trenutno ne razmišlja o povlačenju svojih diplomata iz Ukrajine. Analena Berbok je u Briselu jasno stavila do znanja da trenutno ne misli da ima smisla povući osoblje njemačke ambasade, piše “Deutsche Welle”.

  • Biće žestok odgovor

    Biće žestok odgovor

    Američki predsednik Džozef Bajden, evropski lideri i NATO jednoglasno su u ponedeljak na onlajn sastanku upozorili Moskvu zbog eventualnog napada na Ukrajinu.

    Eventualni napad Rusije na Ukrajinu izazvaće žestok odgovor, saopštio je sinoć generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    “Saglasili smo se da će bilo kakva nova agresija Rusije protiv Ukrajine imati ozbiljne posledice”, naveo je Stoltenberg na Tviteru posle onlajn sastanka sa Bajdenom i liderima Francuske, Nemačke, Italije, Poljske, Velike Britanije i EU, prenosi Rojters.

    Iz kabineta predsednika Francuske Emanuela Makrona saopšteno je da je za deeskalaciju tenzija sa Rusijom oko Ukrajine potrebno “jako i kredibilno” upozorenje, ali i unapređenje dijaloga sa Moskvom.

    Makron će, kako je najavljeno, “narednih dana”, razgovarati sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i ukrajinskim kolegom Zelenskim.

    Poljski predsednik Andžej Duda istakao je da je NATO ujedinjen u solidarnosti sa Ukrajinom.

    Lideri su se dogovorili da u slučaj ruskog upada u Ukrajinu, saveznici moraju da pruže brz odgovor uključujući paket sankcija, saopšteno je iz kabineta britanskog premijera Borisa Džonsona.

  • Vitalij Kličko poručio: Njemačka je izdala Ukrajinu

    Vitalij Kličko poručio: Njemačka je izdala Ukrajinu

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je u intervjuu za list Bild optužio njemačku vladu za “izdaju prijatelja” zbog njenog odbijanja da isporuči oružje Ukrajini. SAD i Velika Britanija povlače dio osoblja iz Kijeva.

    Milijarde, koje je Rusija investirala u lobiste, bivše političare i njemačke koncerne, su se isplatile Vladimiru Putinu (69), piše Bild, citirajući bivšeg prvaka u boksu, a sada gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička (50). Najtiražniji njemački list navodi kako Ukrajina nije samo razočarana odbijanjem isporuka oružja već i time što “njemačka vlada i dalje podržava projekat Sjeverni tok 2, a istovremeno nastoji odvratiti i zemlje poput Estonije da Ukrajini isporučuje oružje”. Kličko, koji je jako poznat u Njemačkoj, gdje je napravio veliku sportsku karijeru, u intervjuu za Bild nije krio svoje razočaranje popustlljivošću njemačke vlade prema Rusiji.

    “To je odbijanje ukazivanja prve pomoći i izdaja prijatelja u dramatičnoj situaciji, u kojoj su naše granice ugrožene prisustvom ruskih trupa”, rekao je Kličko i dodao: “Mnogi se pitaju na čijoj je zapravo strani njemačka vlada? Na strani slobode, a time i Ukrajine ili na strani agresora?”, piše DW.

    Njemačka bi se, nastavio je Kličko, trebala pobrinuti da se “zakonski zabrani” da lobisti poput bivšeg socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera (77) rade za ruski režim. I neshvatljive izjave njemačkog vice-admirala o Rusiji i Putinu na žalost pokazuju kako i drugi nosioci važnih funkcija u Njemačkoj pate od “totalnog nedostatka osjećaja za realnost”, rekao je Kličko.

    “Boli me razumijevanje za Putina”

    “Posebno me boli, kada vidim kako su oni, koji u Njemačkoj iskazuju razumijevanje za Putina, u mnogim važnim političkim pitanjima preuzeli kontrolu”, kaže Kličko.

    Bild pojašnjava kako je komandant njemačke mornarice i vice admiral Kay Achim Schönbach u govoru na jednoj manifestaciji u Indiji “zbog pledoajea u korist Putina” morao podnijeti ostavku. On je izjavio kako je strah Zapada od ulaska ruskih trupa u Ukrajinu “koještarija” i da je ono što Putin istinski želi “respekt i odnos na istoj ravni”. “Nije teško dati Putinu respekt koji očekuje i koji je vjerovatno zaslužio”, moglo se još čuti na snimci govora koja je dospjela u internet. Schönbach se nakon toga izvinio i rekao da je to bila velika greška, ali nije mogao izbjeći ostavku.

    Kličko, koji je od 2014. gradonačelnik Kijeva, je u intervjuu listu Bild istakao i kako Ukrajina jedino “želi da bude samostalna i demokratska zemlja i da je zbog toga njen narod 2014. demonstrirao na Majdanu”.

    On je dodao i da bi Njemačka trebala shvatiti kako je situacija veoma ozbiljna jer je Putin stacionirao više od 100.000 ruskih vojnika na granicu sa Ukrajinom.

    “Sada čujem kako neki političari izjavljuju kako Putin neće napasti Ukrajinu i da se radi samo o prijetnjama i političkoj igri. To me podsjeća na diskusiju koja je prethodila invaziji Krima 2014. godine. I tada su svi međunarodni posmatrači jedan takav korak smatrali nemogućim”.

    Stoga je, kako primjećuje Kličko, “neshvatlljivo da se Njemačka može oduprijeti odluci NATO-a o pružanju pomoći Ukrajini, tim prije što se Ukrajina nalazi u srcu Evrope i što je okružena članicama EU”.

    SAD iz Kijeva povlače dio osoblja i njihove porodice

    Istovremeno, Sjedinjene Američke Države odlučile su da zbog rastućih napetosti povuku porodice američkih diplomata iz Kijeva. State Department donio je naredbu po kojoj oni moraju napustiti Ukrajinu. Ovu državu bi mogli napustiti i saradnici američke ambasade koji nisu na ključnim funkcijama.

    I ostali američki građani koji žive u Ukrajini trebali bi “sada razmisliti o napuštanju zemlje”, navodi se u odluci State Departmenta. U tu svrhu oni trenutno mogu koristiti komercijalne letove.

    “Vjerujemo da bi se ruska invazija u Ukrajini mogla dogoditi svakog trenutka”, rekao je jedan visoki američki dužnosnik novinarima.

    Istovremeno se državljanima SAD-a “hitno preporučuje” da ne putuju u Rusiju. Moglo bi doći do “šikaniranja” od strane policije, uključujući “proizvoljnu primjenu zakona”. Posebno se odvraća od putovanja u rusko-ukrajinsku pograničnu oblast. Tamo je situacija “nepredvidljiva” s obzirom na povećanje broja ruskih vojnika i vojnih vježbi na tom području.

    I Velika Britanija je, kao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, odlučila da povuče jedan broj zaposlenih u Britanskoj ambasadi, ali i članove njihovih familija iz Kijeva, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova u Londonu.

    EU ne vidi razlog za povlačenje diplomata iz Kijeva

    S druge strane, Evropska unija trenutno ne vidi razlog da traži povlačenje osoblja ambasada zemalja članica EU.

    “Ne trebamo dramatizirati”, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsko-politička pitanja Josep Borrell na rubu sastanka ministara vanjskih poslova EU u Briselu.

    Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu već je u subotu izjavilo da neće smanjiti broj zaposlenih u Ambasadi SR Njemačke u Kijevu.

    “Pomno pratimo sigurnosnu situaciju kada je u pitanju naše osoblje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Ukrajini, a također smo u bliskom kontaktu s našim evropskim i međunarodnim partnerima”, rekli su.

    SAD i većina zemalja Zapada strahuje da Kremlj planira invaziju na susjednu zemlju što Moskva oštro poriče. Politički posmatrači smatraju da Rusija najvjerovatnije samo želi potaknuti strah kako bi ubijedila zemlje NATO-a na ustupke u pogledu sigurnosnih garancija. Deklarisani cilj Kremlja je da se zapadni vojni savez suzdrži i odustane od daljnjeg širenja na istok i da povuče svoje oružane snage iz država članica sa istoka Evrope. NATO, SAD i EU to odbacuju kao neprihvatljivo.

  • Oglasila se Rusija – “Uzvratićemo”

    Oglasila se Rusija – “Uzvratićemo”

    Raspoređivanje američkih trupa u baltičkim državama i istočnoj Evropi moglo bi dovesti do jačanja napetosti, kaže šef Državne dume za odbranu Andrej Kartapolov.

    Njujork tajms je 23. januara objavio, pozivajući se na izvore u američkoj administraciji, da predsednik SAD Džozef Bajden razmišlja o raspoređivanju američkih trupa, borbenih aviona i ratnih brodova u batičkim državama u istočnoj Evropi.

    Kako je list naveo, američka administracija razmatra slanje “nekoliko hiljada” američkih vojnika.

    “Upravo ovo preraspoređivanje trupa i vojno jačanje će biti uzrok eskalacije napetosti u regionu. Sada je jasno ko je zainteresovan za eskalaciju situacije, a ko nastavlja da je destabilizuje – to su SAD. Za nas je ovo naravno, alarmntna situacija”, rekao je on novinarima.

    Kako je naglasio, Rusija neće ostaviti ove akcije bez odgovora i preduzeće adekvatne mere da odgovori na sve veće pretnje.

    Rusija ne odustaje od svojih zahteva za NATO
    Kako je potvrdila portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, Moskva ne menja svoje zahteve koje je već iznela Zapadu.

    “Ovo je naš stav i taj stav ostaje nepromenjen”, rekla je ona odgovarajući na pitanja novinara.

    Kako je navela, Moskva je odlučila da objavi nacrte sporazuma koje je predala SAD i NATO, jer je, kako je navela, u prošlosti Rusija nailazila na “izmišljene priče”, kao i na “promene u pozicijama, kao i drugim nijansama”.

    Podsetimo, Moskva je tražila pravno obavezujuće garancije NATO da će blok prestati da se širi na istok i da će se vratiti na granice iz 1979. godine.

    Na pitanje šta to znači za Bugarsku i Rumuniju, koje su se pridružile NATO posle 1997. godine, ministarstvo navodi da Rusija želi da se sva strana oprema i vojska povuku iz tih zemalja, dodaje Rojters.

    “Radi se o povlačenju stranih trupa, opreme i naoružanja, kao i o drugim koracima sa ciljem vraćanja situacije na stanje iz 1997. godine u zemljama koje nisu bile članice NATO u to vreme. To uključuje i Bugarsku i Rumuniju”, istakao je Lavrov.

    NATO je sve te zahteve odbio i poslao novo naoružanje i vojsku za Ukrajinu.

  • “Putin treba da zna – cijena promjene granice u Evropi vrlo skupa”

    “Putin treba da zna – cijena promjene granice u Evropi vrlo skupa”

    Rusija i Putin bi trebalo da znaju da je cijena provokacija i vojne sile da se promijene granice u Evropi vrlo skupa, rekao je ministar spoljnih poslova Danske Jepe Kofod.

    On je danas izjavio da je Evropska unija spremna da uvede “nikada viđene” sankcije, ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.

    “Nema sumnje da smo spremni da reagujemo na odlučan način, da uvedemo dosad neviđene sankcije, ako Rusija ponovo napadne Ukrajinu”, izjavio je Kofod, prenio je Rojters.

    “Spremni smo da uvedemo najoštrije sankcije, jače nego 2014. godine”, naveo je on.

  • Šalenberg: Biće jasnog i brzog odgovora Rusiji

    Šalenberg: Biće jasnog i brzog odgovora Rusiji

    Ministar spoljnih poslova Austrije Aleksander Šalenberg najavio je da će u slučaju daljeg zaoštravanja situacije u vezi Ukrajine biti dalekosežnih sankcija EU protiv Moskve, ali je ukazao da to ne smije da obuhvati gas.

    “Mi u Evropi u određenom stepenu zavisimo od energije iz Rusije”, kazao je Šalenberg za dnevnik “Prese”.

    On je istakao da se to ne može preko noći promijeniti, ako u Evropi želimo da imamo toplotu i struju.

    Šalenberg kaže da su neprihvatljivi zahtjevi Rusije da se Ukrajina isključi od proširenja NATO i vojnici NATO povuku iz zemalja članice.

    “Niko ne može ući u glavu Vladimira Putina. Mi smo spremni na otvoreni dijalog sa Rusijom, ali ne pod motom – ptico jedi ili umri”, objasnio je on.

    Takođe je odbacio tvrdnje Moskve da joj prijeti opasnost od NATO.

    “Ko je ušao u Istočnu Osetiju, Abhaziju, Transnjistiriju, u Dombas i na Krim? Mi ne”, poručio je on.

    Putin, prema njegovim riječima, u slučaju invazije na Ukrajinu mora računati na dalekosežne sankcije u privrednoj i finansijskoj oblasti.

    “U slučaju eskalacije uslijediće veoma jasan, nedvosmislen i brzi odgovor”, poručuje Šalenberg.

    On, međutim, navodi da gasovod “Sjerveni tok 2” ne treba da time bude obuhvaćen.

    “Sjeverni tok 2 nije ni pušten u upotrebu. Vjerovati da se to može koristiti kao prijetnja nije shvatljivo”, kaže Šalenberg.

    On je ukazao da postoji uzajamna povezanost Evrope i Rusije u vezi snabdijevanja energijom.

    “Rusima su potrebni prihod od resursa i moraju isto da razmisle da li će gas biti dio paketa sankcija”, rekao je on.

    Kada je riječ o ulozi Austrije u trenutnom konfliktu Šalenberg je kazao da je Beč dio EU, koja je povukla crvenu liniju prema Rusiji.

    Prema njegovim riječima ovaj konflikt ima još jednu dimenziju.

    “Postoji i treća strana koja sve to detaljno prati, a to je Kina. Kada Kinezi budu došli do zaključka da zapadna vojna prijetnja slabi onda bi to imali dalekosežne posljedice”, uvjeren je on.

  • Gradnja nuklearnog centra u Srbiji do kraja ove godine

    Gradnja nuklearnog centra u Srbiji do kraja ove godine

    Najavljena je gradnja srpskog nuklearnog centra u saradnji sa Rusijom. Reč je centru sa najsavremenijom tehnologijom.

    Šta će to konkretno značiti za Srbiju? Da li treba da strahujemo od nuklearnog centra?

    “Ovaj centar koristiće se, pre svega, za medicinu i industriju. Broj onkoloških bolesti je povećan enormno, želja je da Srbija uhvati korak sa zemljama u razvoju. Centar će se koristiti za dijagnostiku i proizvodnju farmaceutika, za proizvodnju poluprovodnika kojih danas nema na svetskom tržištu – pre sveg silicijuma, ali i za dijagnostiku velikih motora – avionskih, železničkih…”, kazao je za Televiziju Prva ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović.

    Naveo je da Rusija ima osam takvih centara, a u Evropi ih ima 14.

    “Ali svi oni su stari, preko 40-50 goidna, a ovo će biti najsavremeniji centar. On je na nivou školskog reaktora, on je istraživački, a ne energetski reaktor, to ima svaki ozbiljniji univerzitet u svetu”, naglasio je ministar.

    Na pitanje da li sve to znači izvesnu pripremu terena za potencijalnu izgradnju nuklearne elektrane u Srbiji, o čemu se proteklih nedelja sve češće govori, Popović ističe da su to potpuno nepovezane stvari.

    “Ja mislim da Srbija treba da ima nuklearnu elektranu, jer je to način dolaska do najčistije i najjeftinije energije. Ali to ne bi moglo da se desi pre 15-20 godina, kada bi se postigao konsenzus”, kazao je.

    Gradnja pomenutog centra trajaće, prema njegovim rečima, četiri do pet godina, a trebalo bi da počne do kraja ove godine.

    “Sada smo u fazi stvaranja zajedničke kompanije, a radi se studija izvodljivosti koja će pokazati tačne brojeve koliko će sve to koštati”, zaključio je Popović.