VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Lavrov: Međunarodni sistem trese groznica

    Lavrov: Međunarodni sistem trese groznica

    Rusija neće dozvoliti da se diskusija o bezbjednosnim garancijama razvodni i, ako ne bude reakcije, preduzeće konkretne korake, saopštio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u Državnoj dumi.

    Duboke promjene se dešavaju na međunarodnoj areni, saopštio je Lavrov na početku obraćanja Dumi.

    • Cijeli sistem trese groznica – rekao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, SAD pokušavaju da kazne Rusiju i Kinu uz pomoć sankcija i provokacija specijalnih službi. Kijev se podstiče na provokacije protiv Rusije.

    • SAD i njihovi saveznici u Evropi udvostručili su napore na obuzdavanju Rusije – istakao je Lavrov.

    On je obavijestio poslanike da se nada da će tokom ove nedjelje dobiti pisani odgovor SAD na prijedloge Moskve o bezbjednosnim garancijama.

    Nakon toga, zajedno sa drugim resorima, pripremiće prijedloge predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu o daljim koracima po ovom pitanju.

    • Nećemo dozvoliti da se naši projekti pretoče u beskrajne rasprave, a takva namjera je jasno vidljiva – rekao je Lavrov i naglasio da će Moskva odgovoriti ako Zapad bude ignorisao ruske zahtjeve. Kako je objasnio, bezbjednost Rusije će biti zaštićena.

    Osvrnuvši se na situaciju u Ukrajini, ministar je pozvao SAD, Francusku i Njemačku da natjeraju Kijev da realizuje Minske sporazume.

    Pritom, on je upozorio da će Moskva oštro suzbijati svaki pokušaj da se Rusija predstavi kao strana u sukobu u Ukrajini.

    Kina i Rusija – primjer dobrih odnosa

    Rusko-kinesko strateško partnerstvo je na većem nivou od tradicionalnog vojno-političkog saveza, saopštio je Lavrov u Državnoj dumi.

    • Dobar primjer kako treba da se razvijaju međudržavni odnosi u 21. vijeku je rusko-kinesko strateško partnerstvo. Po nekim parametrima ono se nalazi na većem nivou od tradicionalnog vojno-političkog saveza – dodao je Lavrov.
  • Milanović preko noći postao miljenik Rusije

    Milanović preko noći postao miljenik Rusije

    Hrvatski predsednik Zoran Milanović postao je prava zvezda ruskih medija koji podržavaju Kremlj, koji ga opisuju kao “konačno jednog razumnog evropskog lidera”.

    Njegove izjave o Ukrajini i povlačenju hrvatskih vojnika iz NATO misija pravi su melem za tamošnje proputinovske medije, preneo je zagrebački Jutarnji list.

    “Hrvatski predsednik Milanović rekao je samo ono što mnogi u EU misle, ali se ne usude da kažu”, izjavio je za Ruša tudej direktor moskovskog Centra za evropska pitanja i strategiju Timofej Bordačov, a Milanovićeve izjave tek su, po njemu, “vrh ledenog brega” u razmišljanjima i odnosima u EU i NATO-u.

    Ruski mediji dali su izjavama predsednika Hrvatske o Ukrajini veliki prostor, a neki od naslova koji su osvanuli tim povodom glase: “Deficit jedinstva u NATO-u”, “Ukrajini nije mesto u NATO-u”, “Hrvatska će povući svoju vojsku iz NATO-a u slučaju sukoba”, “Odgovornost za eskalaciju je na Vašingtonu, kaže hrvatski predsednik”, “Kijev osupnut i razočaran izjavama iz Hrvatske”.

    Ruski mediji pišu i da je Milanović prvi rekao ono što muči mnoge Evropljane, a zatim navode kako je među članicama NATO-a u vezi s Ukrajinom došlo do velikog razmimoilaženja i da mnogi (ne navode o kojim se zemljama radi) razmišljaju slično i ne žele ni “ginuti za Ukrajince”, niti se “sukobiti s Rusijom”.

    Ali ruski mediji su uvereni da će “Milanovićevim putem uskoro krenuti i mnogi drugi evropski zvaničnici”, kao i da je “on povukao nogu”. Doduše, pišu i da je za sada samo Češka izjavila da je spremna da pošalje svoju vojsku u pomoć Ukrajini u slučaju ruskog napada.

    Ruski mediji navode još i da je “Milanović shvatio” da nije Rusija ta koja izaziva sukobe, te da ne namerava nikoga da napadne, ali je ponašanje NATO-a i najavom daljeg širenja na istok sigurnost Rusije dovedena u pitanje.

    U Kijevu su s druge strane šokirani, a na razgovor u Ministarstvo spoljnih poslova pozvana je hrvatska ambasadorka Anica Džamić. Ukrajina je takođe zatražila da se Zagreb “izvini i demantuje” Milanovićeve izjave.

  • Rusija poslala jedinicu za elektronsko ratovanje na granicu s Ukrajinom

    Rusija poslala jedinicu za elektronsko ratovanje na granicu s Ukrajinom

    Ruska vojska rasporedila je novu jedinicu za elektronsko ratovanje u Belgorodskoj regiji, blizu granice s Ukrajinom, što će “skratiti vrijeme potrebno za dobivanje potrebnih informacija o vojnim kretanjima”.

    Novi bataljon je naoružan s više različitih vozila dizajniranih za elektronsko ratovanje, kao što je Borisoglebsk 2, dizajniran za ometanje komunikacijskih i GPS sistema, i prenosna stanica za ometanje komunikacija Zhitel.

    “Zasebna jedinica za elektronsko ratovanje pridružila se Motostreljačkoj diviziji Visla Zapadnog vojnog okruga. Nove vojne jedinice raspoređene su u Belgorodskoj regiji”, stoji u službenom saopćenju za javnost.

    Prema riječima general-pukovnika Aleksandra Žuravljeva, jedinica će “znatno povećati izviđačke sposobnosti vojske”.

    Osim što je zapovijedao Zapadnim vojnim okrugom, Žuravljev je poznat po vođenju ruskih snaga u Siriji tokom tamošnjeg rata.

    Regija Belgorod, gdje je smještena jedinica za elektronsko ratovanje, graniči s Ukrajinom. Harkov, drugi po veličini grad u toj zemlji, udaljen je manje od sat vremena od granice.

    Novo raspoređivanje dolazi u trenutku kada je Rusija optužena za planiranje invazije na Ukrajinu, a zapadne novine i političari sugeriraju da je vojni upad “iza ugla”. Kremlj je više puta odbacio ovu optužbu, navodeći da Rusija jednostavno premješta vlastitu vojsku po vlastitoj teritoriji.

    Pokret se takođe podudara sa zajedničkim vježbama Unije Resolve 2022 koje provode oružane snage Rusije i Bjelorusije. Jedinice iz cijele Rusije trenutno se prebacuju u zapadnog saveznika zemlje, uoči velikih zajedničkih vježbi koje bi trebale početi 10. februara. Američki State Department sugerirao je da bi vježbe mogle biti izgovor za invaziju na Ukrajinu.

  • The Economist: Novi njemački kancelar oklijeva pred ruskom prijetnjom

    The Economist: Novi njemački kancelar oklijeva pred ruskom prijetnjom

    U kontekstu trenutke krize u odnosima Zapada i Rusije u vezi s ukrajinskom krizom i mogućom odlukom Vladimira Putina da pokrene invaziju na Ukrajinu, ugledni britanski list The Economist ističe da je politika Njemačke u tom smislu neodlučna, ali da se stvari postepeno počinju mijenjati.

    Dok je kamera uživo prenosila izlaganje njemačkog admirala Kaya Achima Schonbacha pred publikom u think-tanku u Delhiju, on nije znao da se sve bilježi, ali je ubrzo saznao. On je tom prilikom rekao da Vladimir Putin ne samo da želi poštovanje, već ga “vjerovatno i zaslužuje”. Dodao je da bi Zapad trebao regrutovati Rusiju kao saveznika protiv Kine, što bi on, kao “vrlo radikalan rimokatolik”, pozdravio, piše The Economist.

    Jedan viralni video i javna bruka kasnije su natjerali Schonbacha da se povuče. Brzina njegovog odlaska pokazala je da njemačka vlada neće tolerisati takve komentare kada se nazire ničim izazvan ruski napad na Ukrajinu. Ipak, mnogim stranim promatračima admiral je samo izražavao blage osjećaje prema Rusiji, koji su široko rasprostranjeni među njemačkim donositeljima odluka. Ukrajinski ministar vanjskih poslova rekao je da odbijanje Njemačke da njegovoj zemlji pošalje oružje “ohrabruje Vladimira Putina”. Supruga bivšeg ukrajinskog predsjednika predložila je bojkot njemačkih automobila. S druge strane, njemački saveznici u NATO-u bili su oprezniji, ali mnogi su pokazali frustraciju dok su strani mediji bili brutalni.

    Odbijanje Njemačke da prihvati naoružavanje Ukrajine odaje pogrešno razumijevanje koncepta odvraćanja. Uprkos pozivu svojih saveznika, do sada je odbijala odustati od Sjevernog toka 2, dovršenog, ali još ne puštenog u rad podmorskog plinovoda iz Rusije u Njemačku, koji Rusiji pruža izvoznu rutu koja zaobilazi Ukrajinu i time joj umanjuje utjecaj i oduzima prihode. Za to su posebno krivi Socijaldemokrati (SPD), koji predvode njemačku koalicijsku vladu. Kritičari špijuniraju stranku prepunu Putinverstehera (simpatizera Putina), koji su nostalgični za danima hladnoratovske Ostpolitike, kada su se zapadnonjemačke vlade predvođene SPD-om otvorile prema istoku. Mnogi njemački političari zadržavaju ideju da evropska sigurnost zahtijeva ruski pristanak. To je rekao i kancelar Olaf Scholz.

    Ipak, uz sve to, malo je dokaza da je Njemačka popustila tamo gdje je to važno. Vlada je u potpunosti saglasna s evropskim konsenzusom da će svaka daljnja ruska vojna agresija na Ukrajinu imati “ogromne posljedice”. Transatlantska diplomatija otkrila je razlike u vezi s tim koje sankcije uvesti ako Rusija nastavi zacrtanu politiku, ali to je za očekivati ​​jer se izloženost zapadnih zemalja ruskoj ekonomiji razlikuje. Odgovarajući prošle sedmice na pitanje o gasovodu, Scholz je rekao da će se o svemu tome morati razgovarati ako Rusija izvrši invaziju. Njegovi zeleni koalicijski partneri bili su još jasniji. Malo ko zamišlja da će Sjeverni tok 2 biti pušten u rad ako Rusija izvrši invaziju.

    Najveći problem je politički, tri stranke u novoj njemačkoj “semafor” koaliciji vidljivo su podijeljene u odnosu na Rusiju, a Putinova agresija osigurala je da njihove razlike budu testirane ranije nego što su se nadali. Koalicijske prepirke zahtijevaju vodstvo. Međutim, Scholz, šutljiv tip koji zna biti nejasan i apstraktan kada govori, dopustio je određeni stepen kakofonije. Također nije pokušao pripremiti njemačke birače za iskušenja koja bi mogla doći ako situacija eskalira, od vrtoglavih cijena energije do priliva izbjeglica.

    “Možda je donijela ispravne odluke, ali ova vlada ima užasan komunikacijski problem”, kaže Stefan Meister, povjerenik za Rusiju u njemačkom vijeću za vanjske poslove.

    To se proteže i na međunarodnu scenu. Usporedba s Angelom Merkel, Scholzovom prethodnicom, dosta govori. Kada je Rusija anektirala Krim 2014., Merkel je pozvala 28 država članica EU, uključujući simpatizere Kremlja poput Mađarske i Kipra, da uvedu sankcije.

    Činilo se da Merkel također uživa Putinovo poštovanje, iako je počela prezirati njegove laži. Razgovarala je o Ukrajini i istočnoevropskoj sigurnosti s ruskim predsjednikom mnogo puta tokom posljednjih mjeseci na vlasti. U svojih sedam sedmica Scholz je to učinio samo jednom, uprkos hitnim okolnostima. Putin sada radije razgovara sa SAD-om nego s Evropljanima, ali mu se ni prilike ne nude.

    Nedosljedna, dvosmislena Njemačka potkopava kredibilitet Evrope i ide na ruku Kremlju, tvrdi Meister. Merkel je saznala da se lakše suočiti s ruskim prijetnjama ako Njemačka predvodi odgovor Evrope. To je lekcija koju njen nasljednik možda neće moći izbjeći, ali za koju je dosad pokazao malo interesa.

  • Putin posvađao NATO; “Amerikanci su iscrpljeni”

    Putin posvađao NATO; “Amerikanci su iscrpljeni”

    Analizu pod naslovom “Kraj svetskog poretka kakav poznajemo” objavio je CNN, navodeći da je ovo zbunjujuće vreme za Amerikance.

    S jedne strane pripadnici vlasti objašnjavaju zbog čega je došlo vreme za povlačenje za Avganistana, a sa druge uveravaju kako je vreme da se stane uz Ukrajinu, na čijoj istočnoj granici je Ukrajina nagomilala više od 100.000 vojnika.

    Ovo je vreme u kojem Amerikanci žele što manji angažman svoje vojske van granica SAD, zbog čega je NATO pod pritiskom, a autokratske sile s ekspanzivnim sklonostima, poput Rusije i Kine, ponašaju se sve hrabrije i to kao saveznici.

    Era Amerike kao supersile je na testu širom sveta, navodi CNN.

    Istočna Evropa

    Čak 30 godina nakon raspada Sovjetskog saveza, Rusija vojnim manevrima poseže za Ukrajinom, jednom od svojih bivših republika.

    Vladimiru Putinu naročito smetaa post-sovjetsko širenje NATO-a. Bajdenova administracija stavila je 85.000 američkih vojnika u stanje vojne pripravnosti, kako bi odvratila Rusiju i uverila članice NATO u odlučnost Amerike.

    Zapadna Evropa

    Američkom uticaju je potrebna potpora. Kako bi ujedinila NATO protiv Rusije, Amerika igra ulogu energetskog brokera koji traži garancije o isporukama energenata s Bliskog istoka i iz Azije kako bi otupela pretnju Rusije koja je glavni snabdevač Nemačke prirodnim plinom.

    Azija

    Azija testira autonomiju Tajvana, ostrva koje već neko vreme prisvaja svoje ratne avione u misije u blizini Tajvana. Najveći takav upad dogodio se samo dan nakon što je SAD sa Japanom premestio flotu mornaričkih brodova u Filipinsko more u sklopu vojne vežbe.

    Bliski Istok

    Baze američke vojske u Iraku i Siriji ove godine su se našle pod napadom. Ove sedmice američke rakete Patriot su, u saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, presrele projektile jemenskih pobunjenika Hutija ispaljene prema vazdušnoj bazi Al-Dhafra (UAE), u kojoj se nalaze američki vojnici.

    Naravno, tu je i Iran. Nakon što je Amerika pod vodstvom Donalda Trampa sabotirala međunarodni dogovor o zaustavljanju nuklearne eskalacije, Iran bi mogao da ubrza svoj put prema nuklearnom oružju.

    Uloga Amerike
    Počelo je: “Suhoji” prebačeni u Belorusiju VIDEO

    Sve gore navedene situacije nisu od juče, ali pitanje koje se sve više nameće je kakvu će ulogu igrati Amerika. Tenzije oko Ukrajine sugerišu da protivnici SAD-a osećaju slabost i vide prostor za napredak.

    “Izazovi pred autoritetom SAD-a stižu trenutku kad u inostranstvu postoji opšte raširena percepcija da Vašington više nije ona sila koja je bila u drugoj polovinii 20. veka”, piše CNN-ov analitičar Stvien Kolinson.

    “Usprkos uveravanjima Džoa Bajdena da se ‘Amerika vratila’, haotično povlačenje iz Avganistana prošle godine otvorilo je pitanja američke kompetencije, ali i posvećenosti. Američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni u poslednjih 20 godina rata u inostranstvu, što je faktor zbog kojeg bi neki mogli da kalkulišu s tezom da bi Vašington iz političkig razloga mogao posustati u ispunjavanju svojih strateških obaveza”, dodaje Kolinson.

    Faktor zvani Putin
    “Bodež u srcu Rusije”

    Ruski predsednik je direktno ili indirektno upleten u sva ta pitanja – od Ukrajine preko Sirije do Azije.

    Iako niko sa sigurnošću ne zna šta tačno Putin želi. Ali, Fiona Hil, stručnjakinja za Rusiju koja je svojevremeno radila za Belu kuću, za New York Times piše kako zna tačno šta Putin želi, barem što se tiče Ukrajine: “Putin želi da iseli Sjedinjene Države iz Evrope”.

    Džil Dougerti, još jedna stručnjakinja za Rusiju i bivša šefica moskovskog dopisništva CNN-a, je saglasna. “Rusija želi da ponovo odigra završetak Hladnog rata”. U tome Putinu pomažu ruski državni mediji, koji formiraju stavove ruske javnosti.

    Putin oseća da je američka moć u silaznoj putanji, piše američki The Hill. Putin “veruje da se Amerika trenutno nalazi u istoj situaciji kao Rusija nakon kolapsa Sovjetskog Saveza: oslabljena kod kuće i u povlačenju napolju”.

    Na tenzije oko Ukrajine, piše The Hill, Amerika treba snažno da odgovori, jer će taj odgovor odjeknuti svetom.

    Izazovom koji je nametnuo NATO-u, Putinova agresija u Ukrajini mogla bi da zapreti “celom sistemu Ujedinjenih nacija i ugrozi argumente koji su garantovali suverenost zemalja članica UN-a od Drugog svetskog rata – nešto poput iračke invazije na Kuvajt 1990. godine, ali na puno većoj razmeri”.

    Zapad nije potpuno ujedinjen po pitanju Rusije

    Iako su geopolitički ulozi visoki, Putinov ekonomski pritisak usporio je stvaranje jedinstvenog odgovora Evrope.

    Kako za CNN Business piše Ivana Kotasova iz Londona, ključan faktor ove geopolitičke krize postao je gasovod Severni Tok 2, koji u Nemačku dovodi ruski plin i pritom zaobilazi Ukrajinu.

    Za razliku od ostalih zapadnih demokratija, Nemačka nije obećala da će poslati oružje u Ukrajinu i još uvek se nećka o uključivanju Severnog Toka u razgovore o sankcijama protiv Rusije.

    “S obzirom na to da je ruski cilj produbiti podele, Severni Tok postao je sredstvo razaranja jedinstva Evropske unije i NATO-a”, piše Kristine Berzina.

  • Ukrajinski general predvidio datum ruskog napada i poručio: Spremni smo ih rasturiti golim rukama

    Ukrajinski general predvidio datum ruskog napada i poručio: Spremni smo ih rasturiti golim rukama

    Ruski tenkovi i vojnici mogli bi biti udaljeni samo nekoliko sedmica od prelaska ukrajinske granice i izazivanja sveopšteg sukoba u Evropi, tvrdi jedan od najviših kijevskih generala.

    Generalpukovnik Alexander Pavljuk rekao je da bi upad mogao biti izveden u danima nakon Zimskih olimpijskih igara, koje bi se trebale održati u Pekingu sljedećeg mjeseca. Istakao je da je 20. februar “datum koji nas brine”. Dodao je da bi ruski predsjednik Vladimir Putin vjerovatno želio da izbjegne da uvrijedi Kinu tako što će zasjeniti igre ratom.
    Osim toga, taj datum označava kraj planiranih rusko-bjeloruskih zajedničkih vojnih vježbi na granici s Ukrajinom.

    Pavljuk, koji je služio u sovjetskim oružanim snagama u posljednjim godinama postojanja SSSR-a, rekao je da je uvjeren u sposobnost svojih trupa da se bore protiv Rusije, uprkos njenim većim vojnim sposobnostima.

    “Imamo oko pola miliona ljudi koji su prošli rat u ovoj zemlji, u kojem su izgubili nekoga ili nešto”, objasnio je on.

    “Pola miliona onih koji su izgubili rođake, domove ili prijatelje, a spremni su da golim rukama rasture Ruse”, rekao je.

    “Ako naša obavještajna služba uspije predvidjeti smjer glavnog ruskog udarca, nakon prvih velikih gubitaka neće ići dalje”, prognozirao je te dodao da Putin shvata da bi se njegova vojska poslije velikih gubitaka mogla zaustaviti sama.

    “U ovom slučaju ne možete vjerovati intuiciji. Radi se o hladnoj računici”, smatra Pavljuk.

    Ukrajinski i zapadni zvaničnici već mjesecima upozoravaju da strahuju od neposredne invazije Rusije i ukazivali su na kretanje njenih trupa u blizini granice s Ukrajinom, gdje se, kako se navodi, okupilo više od 100.000 ruskih vojnika. Kremlj je u više navrata negirao da ima bilo kakve agresivne namjere, insistirajući na tome da jednostavno pokreće snage unutar svoje teritorije, i pozivao je na sigurnosne sporazume s NATO-om, vojnim blokom predvođenim SAD-om.

    Međutim, uprkos Pavljukovom upozorenju, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je građanima u televizijskom obraćanju da rizik od invazije nije porastao. “Sada je više pompe oko toga”, dodao je.

    Sekretar kijevskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Aleksej Danilov u ponedjeljak je također nastojao da umanji značaj prijetnje, nazivajući je “panikom” izazvanom iz “geopolitičkih i domaćih” razloga na Zapadu.

    “Stavljanje ruskih trupa nije tako brzo kao što neki tvrde”, rekao je on.

  • Madrid će podržati “”masovni, snažni paket” sankcija

    Madrid će podržati “”masovni, snažni paket” sankcija

    Ministar inostranih poslova Španije Hose Manuel Albares rekao je da će Madrid podržati “masovni, snažni paket” ekonomskih mjera protiv Rusije.

    Albares je naglasio da evropske nacije imaju druge resurse osim sile da odvrate Rusiju od bilo kakve vojne intervencije njenih trupa u susednoj zemlji, uključujući i one koje bi imale „ogromne ekonomske posledice i visoke troškove” za Rusiju, prenosi Rojters.

    “Neću ulaziti u detalje o sankcijama koje evropske zemlje mogu uvesti, zbog potrebe za poverljivošću i želje da se održi neizvesnost kao sredstvo odvraćanja. Ali mogu da vas uverim da će to biti ogroman, snažan paket”, izjavio je Albares u iutorak u španskom parlamentu.

    On je rekao i da se čini da je Rusija i dalje posvećena dijalogu.

    “Stiče se utisak da ruske vlasti žele da dijalog za sada ostane otvoren, iako nije postignut nikakav konkretan napredak”, naglasio je španski ministar.

    Španija je dopunila svoje savetodavne mere i upozorila građane na sva putovanja u Ukrajinu osim hitnih, ali je saopštila da još neće evakuisati više od 500 građana u toj zemlji, navodi Rojters.

  • “Zavisi od toga šta Putin uradi ili ne uradi”

    “Zavisi od toga šta Putin uradi ili ne uradi”

    Američki predsednik Džozef Bajden rekao je da je u slučaju invazije Rusije na Ukrajinu moguće uvođenje sankcija lično ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.

    Na pitanje novinara da li je tako nešto moguće, kratko je odgovorio: “Da.”

    Novinarima je rekao i da SAD nemaju nameru da razmeštaju snage na teritoriji Ukrajine.

    “Ne nameravamo da na razmeštamo naše snage ili snage NATO u Ukrajini”, rekao je američki predsednik.

    ​​​​Međutim, rekao je da bi u skorije vreme mogao da donese odluku o prebacivanju američkih vojnika koji su u stanju pripravnosti na tlo Evrope zbog napete situacije u Ukrajini.

    Podsetimo, juče je oko 8.500 vojnika dobilo naređenje da budu spremni za prebacivanje u američke baze kao podrška istočnom krilu NATO.

    “Moguće je da ću uskoro poslati deo tih snaga”, rekao je on i dodao da odluka o tome zavisi od toga “šta Putin uradi ili ne uradi”.

    Odnosi Zapada i Ukrajine pali su na najniži nivo od Hladnog rata zbog situacije oko Ukrajine. Zapad optužuje Rusiju da priprema invaziju na Ukrajinu, dok Moskva to negira i traži garancije da se NATO neće širiti dalje na istok.

  • NATO: “Nismo spremni za kompromis”

    NATO: “Nismo spremni za kompromis”

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg upozorio je da neće biti kompromisa sa Moskvom kada je reč o fundamentalnim principima saveza.

    On je takođe rekao da će Alijansa tokom ove nedelje uputiti pisani odgovor Rusiji u vezi sa zahtevima za garancije bezbednosti u koordinaciji sa Amerikom.

    “Završavamo rad na predlozima NATO, pisanom dokumentu koji ćemo uputi kasnije ove nedelje. Uradićemo to uporedo sa Amerikom”, rekao je Stoltenberg u intervjuu za američku TV stanicu Si-En-En.

    On je istakao da je Alijansa spremna da diskutuje o kontroli naoružanja, razoružanju, transparentnosti vojnih aktivnosti, mehanizmima snižavanja rizika i drugim pitanjima koja se tiču evropske bezbednosti.

    “Ali, nismo spremni za kompromis kada je reč o našim osnovnim principima”, istakao je generalni sekretar NATO.

    Podsetimo, politika “otvorenih vrata” jedan je od tih fundamentalnih principa Alijanse, a s druge strane dalje neširenje saveza na Istok ključni je zahtev Rusije.

    Stoltenberg je rekao i da Alijansa neće razmeštati snage u Ukrajini.

    “Borbene jedinice NATO neće biti raspoređene u Ukrajini”, rekao je on.

    U Briselu je 11. januara održan sastanak Saveta Rusija-NATO. Sastanak je usledio nakon razgovora o bezbednosnim garancijama između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, održanih 9-10. januara u Ženevi a pre konsultacija na bečkoj platformi Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju.

    Povod za razgovore je nacrt sporazuma o bezbednosnim garancijama koji je Moskva uputila Vašingtonu i njegovim saveznicima u decembru.

    Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

  • Lukašenko: Rusija i Bjelorusija ne podstiču sukob s Ukrajinom, ali moramo biti spremni na sve

    Lukašenko: Rusija i Bjelorusija ne podstiču sukob s Ukrajinom, ali moramo biti spremni na sve

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je kako ova država treba formirati radnu grupu koja će raditi na zaštiti južnih dijelova države, tačnije prostora koji graniči s Ukrajinom.

    Lukašenko je naglasio kako je situacija na bjelorusko-ukrajinskoj granici znatno teža nego što je to slučaj na granici s Poljskom te da zbog toga Minsk mora poduzeti posebne mjere.

    “Na naše veliko žaljenje, naši odnosi s Ukrajinom nisu laki. Mi tamo moramo u kratkom roku uspostaviti odgovarajuću radnu grupu za zaštitu skoro 1.500 kilometara granice s Ukrajinom, što je ogromno prostranstvo. Ovo je posao koji smo davno planirali, ali se on poklopio s vježbama koje smo održali s Rusijom tokom prošle godine”, rekao je Lukašenko za državnu novinsku agenciju.

    On je također objasnio kako su bjeloruske snage osujetile pokušaje krijumčarenja oružja na bjelorusko-ruskoj granici.

    “Dobro je što smo uhapsili ove lopove. Šta ako to nismo uspjeli uraditi?”, ističe predsjednik Bjelorusije.

    Nakon toga on se osvrnuo i na zajedničke vježbe Rusije i Bjelorusije, koje će se održati u februaru 2022. godine, te je pojasnio kako Bjelorusija održavanjem vježbi ne nastoji eskalirati situaciju s Ukrajinom.

    “Nemojte misliti da mi podstičemo sukobe. Međutim, ako se to dogodi, onda moramo biti spremni na sve. Vojna vježba je više potrebna nama nego Rusiji. Kao rezultat ovih vježbi, vidjet ćemo na koje ćemo se vojne jedinice fokusirati u budućnosti. To nisu nelegalne vježbe”, objašnjava bjeloruski lider.

    Na kraju, Lukašenko je objasnio kako vojnim vježbama Minsk i Moskva demonstriraju svoju snagu.

    “Potencijalni protivnik mora vidjeti da nismo sami i da ćemo se braniti zajedno ukoliko to bude potrebno”, zaključio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.