VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Analiza BBC-ja: Šta Putin stvarno želi?

    Analiza BBC-ja: Šta Putin stvarno želi?

    BBC NEWS objavio je zanimljivu analizu mogućih poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina u jeku tenzija između Rusije i Zapada oko Ukrajine. Situaciju s politikom Kremlja BBC-jev analitičar Stiv Rozenberg opisuje kao slagalicu za koju nedostaje pola dijelova.

    Frustrirajuće je. Zbunjujuće je. Nikad ne vidite cijelu sliku. Dobro došli u svijet politike Kremlja, piše Rozenberg. Dekodiranje onog što Putin misli i planira je, blago rečeno, izazovno. I to je upravo ono što Kremlj želi – držati sve oko sebe u neizvjesnosti.

    Koji su točno Putinovi planovi? Sprema li Moskva veliku invaziju na Ukrajinu ili ograničenu operaciju? Je li zveckanje oružjem samo svojevrsno zastrašivanje, odnosno diplomatija koja tjera drugu stranu da povlači poteze? Geopolitička slagalica je vrlo kompleksna.

    Dijelovi slagalice koje vidimo izazivaju veliku zabrinutost na Zapadu. Na granicama Ukrajine nagomilano je oko 100.000 ruskih vojnika. Moskva na kopnu i moru sprovodi niz velikih vojnih vježbi. Vojne vježbe najavila je i Bjelorusija, zemlja pod snažnim uticajem Kremlja.

    Službena Moskva pred Zapad postavlja zahtjeve za koje sigurno zna da će ih Amerika odbiti, poput zabrane ukrajinskog ulaska u NATO i okončanja aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi. U isto vrijeme Vladimir Putin javnosti govori da su “Ukrajinci i Rusi jedan narod, jedna cjelina”, prenosi Index.

    Teške riječi i prijetnje
    Vašington je nedavno pismeno odgovorio na zahtjeve Moskve, a Kremlj kaže da će podrobno analizirati američki odgovor. U međuvremenu stižu teške riječi sa svih uključenih strana.

    “Ne stavljajte infrastrukturu NATO-a na ukrajinsku teritoriju. Tražimo od naših ‘partnera’ u zemljama NATO-a da se maknu. Maknite se od naših granica. Napustite postsovjetske zemlje jer prijetite ruskom narodu”, rekao je nedavno na ruskoj državnoj televiziji Jevgenij Popov, parlamentarni zastupnik vladajuće stranke Ujedinjena Rusija, ujedno i voditelj emisije.

    “Vrijeme vam ističe. Morate donijeti odluku, i to brzo”, dodao je. “Šta će se dogoditi u suprotnom?” pitao ga je BBC-jev novinar. “U suprotnom će doći do reakcije koja će biti nevjerovatno opasna za cijeli svijet. Neki zapadni zvaničnici tvrde da Rusija nema muda. Želite li to stvarno provjeriti?” glasio je odgovor Popova.

    Rusija tvrdi da joj je NATO prijetnja. Je li to stvarno tako?
    Ruski zvaničnici u javnosti insistiraju na tezi da je NATO prijetnja ruskoj bezbjednosti. Ali ja sam skeptičan prema tome, piše BBC-jev analitičar. Teško je povjerovati da Moskva zaista smatra NATO prijetnjom.

    Samo 6% ruskih granica je sa zemljama članicama NATO-a. Kremlj ima dobre odnose s nekim članicama NATO-a, kao što su Italija i Mađarska. Moskva je čak prodavala oružje Turskoj, koja je takođe članica NATO-a.

    Na umu treba držati i činjenicu da NATO (odnosno Norveška) duže od 70 godina graniči s Rusijom. Uz to, ne postoje ama baš nikakve naznake da bi Ukrajina, Gruzija ili bilo koja druga bivša sovjetska republika u bližoj budućnosti mogla biti primljena u NATO.

    Šta Putin stvarno želi?
    Otkud, dakle, dolazi fiksacija Kremlja na NATO? Dio razloga je unutranji – navesti ruski narod da se ujedini protiv navodnog spoljnog neprijatelja. Ali dio razloga mogao bi biti i korištenje trenutka kako bi se preoblikovao evropski bezbjednosni poredak na način koji koristi Moskvi, odnosno da se ruska sfera uticaja proširi, tj. da se ishod hladnog rata dovede u pitanje.

    “Putin vjeruje da je Zapad iskoristio rusku slabost devedesetih, odnosno da Rusija nije dobila fer tretman i da nije dobila ono što zaslužuje. Želi to promijeniti”, rekao je Andrej Kortunov, direktor ruskog Savjeta za međunarodne odnose, trusta mozgova povezanog s ruskim vlastima.

    “Njegov argument je jednostavan. Sad kad se balans snaga promijenio, više ne živimo u zapadnocentričnom unipolarnom svijetu. Trebalo bi da da nas saslušate i ozbiljno sagledate ono što nas brine”, dodaje.

    Koji je sljedeći korak Moskve?
    Bez svih dijelova slagalice možemo samo nagađati. To može zavisiti od toga hoće li američka ponuda pregovora s Rusijom o nekim aspektima bezbjednostu u Evropi biti dovoljna da zadovolji Vladimira Putina.

    Ako neće, odnosno ako je Putin odlučan u namjeri da razmontira evropsku bezbjednosnu arhitekturu, mogući su i vojni konflikt i dugoročne tenzije između Istoka i Zapada.

    “Nadam se da će Putin biti zadovoljan onim što je dosad dobio. Mislim da je do neke mjere bio uspješan. Prisilio je Zapad na dijalog. To znači da bi mogao reći da je njegova misija završena, odnosno da mu je dizanje tenzija na ukrajinskoj granici pomoglo da uvjeri Zapad da razmotri ruske prijedloge”, govori Kortunov.

    “Ali mogao bi ponuditi i drugu interpretaciju događaja. Mogao bi reći da Zapad pokušava uvući Rusiju u beskonačne, besmislene pregovore te tvrditi da će se uticaj Zapada na Ukrajinu nastaviti. Što se tiče domaće scene, rusko društvo ne gleda s velikim entuzijazmom na mogućnost velikog rata na granici. Rusi nisu naročito željni učestvovanja u velikoj vojnoj operaciji u Ukrajini”, dodaje.

  • Bijela kuća: Ako bude sankcija, cilj će biti ruska industrija

    Bijela kuća: Ako bude sankcija, cilj će biti ruska industrija

    Administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena planira da poštedi obične ruske građane od američke kontrole izvoza ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, i da se fokusira na određene ruske industrijske i tehnološke sektore, kazao je zvaničnik Bijele kuće Piter Herel.

    “Ključni ljudi” će se takođe suočiti sa “značajnim sankcijama”, dodala je visoka ekonomska zvaničnica Tea Kendler, prenio je Rojters.

    Sankcije bi mogle da ciljaju rusku ekonomiju, pa bi se na udaru našli industrijski i tehnološki sektor, konkretno, pomenuta je proizvodnja pametnih telefona.

    “Ne možemo predvidjeti svaku akciju, ali namjera je da se degradira ruska industrijska sposobnost i proizvodnja, a ne da se ciljaju pojedinci, odnosno, svakodnevni ruski potrošači”, kazao je nacionalni savjetnik u Bijeloj kući Herel.

  • EU se oglasila o zabrani ulaska evropskim zvaničnicima u Rusiju

    EU se oglasila o zabrani ulaska evropskim zvaničnicima u Rusiju

    EU je večeras saopštila da žali zbog odluke ruskih vlasti da predstavnicma zemalja članica i EU institucija zabrane ulazak u Rusiju.

    “Ovakvoj odluci nedostaje zakonsko opravdanje i transparentnost i na nju će biti odgovoreno na odgovarajući način. Ovim Rusija nastavlja da podiže tenzije u Evropi umjesto da doprinosi deeskalaciji”, poručeno je u saopštenju portparola EU.

  • Lukašenko: Rusija i Bjelorusija su kao jedno i staćemo u odbranu naše zemlje

    Lukašenko: Rusija i Bjelorusija su kao jedno i staćemo u odbranu naše zemlje

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas kako će Minsk vojno stati uz Rusiju kao što bi u slučaju napada na Bjelorusiju Moskva svojim aktivnostima podržala odbranu ove države.

    U izjavi za bjeloruske medije, Lukašenko je izjavio kako nivo agresivnosti na istoku Evrope raste te da je problem i to što je prkosna retorika postala pravilo.

    “Mirovne inicijative se odlažu. Velike nuklearne sile pokušavaju da grade nove sporazume. Do sada nije bilo moguće pronaći kompromis, a sada se odlučuje i o sudbini čovječanstva. Ili novi sporazumi zemalja ili novi rat”, rekao je Lukašenko.

    Na pitanje da li Bjelorusija ima namjeru podržati Rusiju u vojnim aktivnostima, Lukašenko je bio jasan.

    “Hoće li biti rata ili ne? Da, hoće, ali u dva slučaja. Ako se izvrši direktna agresija na Bjelorusiju ili ako Rusija bude napadnuta. Svi smo kao jedno i stat ćemo u odbranu naše zemlje i naše otadžbine”, rekao je bjeloruski predsjednik.

    Lukašenko je poručio kako američki strateški bombarderi dnevno vrše oko 30 letova u blizini ruskih i bjeloruskih granica što predstavlja veliki problem. Ipak, bjeloruski predsjednik naglašava kako je Minsk posvećen miru.

    “Ako želimo mir, moramo se pripremiti za rat. Međutim, ne želimo da do njega dođe jer bi tu svi izgubili apsolutno sve”, mišljenja je Lukašenko.

    Na kraju, Lukašenko se osvrnuo i na aktivnosti zapadnih zemalja u Ukrajini te je poručio kako Zapad namjerno podriva situaciju na postsovjetskom prostoru kako bi oslabio Rusiju.

    “U tom kontekstu, Ukrajina je postala predmet zakulisnog cjenkanja. Gura se u vatru sukoba i ciljano se priprema za agresiju. Za Zapad je važno da utopi rusko-ukrajinsko bratstvo u krvi. Također, događaji iz Kazahstana pokazuju kako meta postaje i centralnoazijsko bratstvo”, zaključio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

  • Američki general: Ruski napad na Ukrajinu bio bi užas

    Američki general: Ruski napad na Ukrajinu bio bi užas

    Najviše rangirani general američke vojske Mark Milley je upozorio da bi ruska vojna invazija na Ukrajinu bila, kako je izjavio, užas te da bi za posljedicu imala veliki broj ljudskih žrtava.

    Ocijenio je da je prisustvo 100.000 vojnika Rusije na granici s Ukrajinom najveće od završetka hladnog rata. Međutim, ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Lloyd Austin je poručio da se sukob treba izbjeći korištenjem diplomatije. Rusija uvjerava da ne namjerava napasti susjednu državu.

    General Milley je ukazao na pogubne posljedice ako se napad desi.

    “Ako bi se to desilo, onda bismo imali veliki broj žrtava”, rekao je.

    Istakao je da bi borbe u urbanim područjima bile, kako je naveo, užasne i strašne.

    Ministar Austin je ponovio da je njegova zemlja posvećena u pomaganju Ukrajini kako bi se odbranila, a što podrazumijeva i naoružavanje. Ranije je američki predsjednik Joe Biden najavio da će poslati u istočnu Evropu manji broj vojnika. Nije precizirao gdje će oni biti stacionirani.

    SAD su odbile glavni zahtjev Rusije, a to je da garantuju da Ukrajina neće postati članica NATO-a. Ruski predsjednik Vladimir Putin je optužio Zapad da ignoriše zabrinutost njegove države po sigurnosnim pitanjima. Najavio je da će razmotriti očitovanje Zapada o onome što je i uzrok ove krize, prenosi BBC.

  • Ništa od rata

    Ništa od rata

    NATO ne planira da pošalje borbene trupe u Ukrajinu, izjavio je prvi čovek Alijanse Jens Stoltenberg.

    Praktično, to znači da je Zapad u svom sukobu s Rusijom spustio loptu, baš kao što je to nekoliko sati ranije učinila i zvanična Moskva.

    Stoltenberg je priznao da u Alijansi postoji nesaglasja o pitanju kako da se pomogne Ukrajini, koja je uzbunila pola sveta zbog gomilanja ruskih trupa na svojoj granici.

    “Mi ne znamo koje su tačno namere Rusije prema Ukrajini da bismo donosili ishitrene odluke o takvom pitanju”, rekao je Stoltenberg i dodao da će svaki sledeći potez i odluka NATO-a zavisiti od razvoja događaja.

    “Nema garancija kakve su namere Rusije, a možda nisu ni doneli konačnu odluku. Tako da, iz NATO perspektive, spremni smo da se angažujemo u diplomatskim naporima, ali smo isto tako spremni i da odgovorimo Rusiji ukoliko dođe do vojne konfrontacije u Ukrajini. Spremni smo za obe opcije”, istakao je Stoltenberg.

    Naveo je i da Rusija razmešta hiljade vojnika u stanju borbene gotovosti, kao i avione i sisteme S-400 u Belorusiju, preneo je Rojters. Stoltenberg se posredstvom interneta obratio javnosti iz Brisela na skupu jednog analitičkog centra iz Vašingtona.

    On je takođe kazao da NATO nikada neće javno saopštiti šta bi bio okidač za aktiviranje snaga Alijanse za brzo reagovanje.

  • Lavrov: Ne želimo rat sa Ukrajinom

    Lavrov: Ne želimo rat sa Ukrajinom

    Rusija ne želi rat sa Ukrajinom, izjavio ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Šef ruske diplomatije pozitivno je govorio o bezbjednosnim prijedlozima dobijenim od SAD.

    Prema njegovim riječima, prijedlozi Vašingtona bolji su od onih koji su stigli od NATO-a.

    Lavrov je rekao da očekuje da se sastane sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom u sljedećih nekoliko sedmica.

    On je dodao da će predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučiti kako će odgovoriti na prijedloge.

  • Lukašenko: Zapad želi da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine

    Lukašenko: Zapad želi da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine

    Za Zapad je važno da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

    On je u godišnjem obraćanju naciji rekao da je Ukrajina “podvrgnuta trgovini iza kulisa”, da se uvlači u sukob i priprema za agresiju.

    “Jačanje tenzija na jugu podiže najveći alarm. Ukrajina postaje predmet trgovine iza kulisa”, istakao je Lukašenko.

    Prema njegovim riječima, Ukrajina se gura u plamen sukoba, psihički se slama i namjerno priprema za agresiju dok se formiraju neprijateljska osjećanja usmjerena ka bratskim narodima, uključujući Bjeloruse.

    Lukašenko je naglasio da je situacija u Kazahstanu, gdje su ranije izbili neredi, pokazala da meta nije samo slovensko već i centralnoazijsko bratstvo.

    Bjeloruski lider naveo je da je očigledno je da će Zapad, sa ciljem slabljenja Rusije, nastaviti sa taktikom ometanja postsovjetskog mira, javio je TASS.

    “Moramo li, s obzirom na situaciju, reagovati i ojačati naše odbrambene kapacitete? Odgovor je očigledan: ‘Avaj, ako želite mir, pripremite se za rat!'”, napomenuo je Lukašenko.

    Govoreći o bezbjednosnoj situaciji na granici Saveza Rusije i Bjelorusije, Lukašenko je podsjetio da američki strateški bombarderi svakog dana vrše više od 30 letova u tom području.

    Predsjednik Bjelorusije skrenuo je pažnju i na priče susjednih zemalja o razmještanju nuklearnog naoružanja, kao i na to da zapadni susjedi Bjelorusije – Poljska i Rumunija – aktivno prate kurs politike Vašingtona.

    Lukašenko je dodao da Bjelorusija strogo odbija rat, jer bi u slučaju izbijanja oružanih sukoba sve strane bile na gubitku.

  • Orban otkrio šta će tražiti od Putina

    Orban otkrio šta će tražiti od Putina

    Mađarski premijer Viktor Orban otkrio je danas o čemu će biti reči u razgovorima s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom sledeće nedelje.

    On je najavio da će nastojati da isposluje veće isporuke ruskog gasa od količine predviđene novim mađarsko-ruskim dugoročnim sporazumom, prenosi Rojters.

    “Želeo bih da se poveća količina gasa za isporuke Mađarskoj od nivoa dogovorenog u rusko-mađarskom gasnom ugovoru”, rekao je Orban za mađarski državni radio.

  • Satelit otkrio šta radi Rusija – objavljeni snimci sa granice

    Satelit otkrio šta radi Rusija – objavljeni snimci sa granice

    Napetost između Ukrajine i Rusije raste već mesecima otkako je Kremlj počeo da gomila vojnike u blizini ukrajinskih granica.

    To se posebno intenziviralo u poslednje vreme, a svetski mediji objavljuju satelitske snimke na kojima se vide ruske trupe i oprema.

    Rusija je negirala bilo kakvu mogućnost invazije, međutim nagomilavanje trupa je zabeleženo na satelitskim snimcima u bazama koje okružuju severnu, istočnu i južnu granicu Ukrajine.

    Iz američke kompanije Maksar teknolodžis naveli su kako su ovog i prošlog meseca zabeležili snimke visoke rezolucije na kojima se vidi mnoštvo novih raspoređivanja na Krimu, kao i u nekoliko područja za obuku u zapadnoj Rusiji, duž periferije ukrajinske granice.

    Jedno od tih područja je i grad Jelnija, na severozapadu Smolenske oblasti u Rusiji, udaljen 260 kilometara od Ukrajine. Ovde je smeštena vojna stanica, a svega 35 kilometara od ukrajinske granice nalazi se i vojno skladište u kojem je smešteno oko 20.000 ruskih vojnika.

    Navodno je u blizini granice Ukrajine stalno smešteno oko 100.000 ruskih vojnika, koji su opremljeni raznim naoružanjem, tenkovima i sa snažnim vazdušnim snagama.

    Jedna ukrajinska procena koju je preneo CNN kaže da je tamo oko 106.000 kopnenih vojnika i 21.000 pripadnika mornarice i vazdušnih snaga.

    Jedna od ruta potencijalne ruske invazije definitivno dolazi i sa mora, a Rusi snage nagomilavaju i tako da Ukrajini priđu preko Belorusije.

    Nekoliko hiljada vojnika se nalazi u Belorusiji na zajedničkoj vojnoj vežbi, a glavni grad Ukrajine Kijev je na udaljen samo 150 kilometara.

    U pomorskim vežbama Rusije učestvuje 140 brodova i pomoćnih plovila, 60 aviona i 10.000 ljudi.

    Prošlo je i i šest brodova ruske mornarice sposobnih za iskrcavanje glavnih borbenih tenkova, osoblja i oklopnog vozila.