VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Kalabuhov najavio: Nakon pandemije novi oblici saradnje Srpske i Rusije

    Kalabuhov najavio: Nakon pandemije novi oblici saradnje Srpske i Rusije

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov najavio je danas da će nakon pandemije virusa korona, koja je prekinula određene kontakte, biti obnovljena saradnja Bratunca sa ruskim gradom pobratimom Rošaljem, ali i da će se uspostavljati novi oblici saradnje Republike Srpske i Rusije jer je to obostrani interes.

    Kalabuhov je rekao da je prilikom današnje posjete Bratuncu, tokom koje se odvojeno sastao sa načelnikom opštine Srđanom Rankićem i predsjednikom Udruženja “Istočna alternativa” Vojinom Pavlovićem, osjetio ljubav koju ova lokalna zajednica i Srpska gaje prema Rusiji i koja vlada među dva bratska naroda.

    “Tokom današnjih razgovora sa domaćinima, osim saradnje u oblasti kulture koja treba da se nastavi i proširuje, bilo je riječi i o životu ovdašnjeg stanovništva i ekonomskoj saradnji ovdašnjih firmi sa ruskim radi stvaranja boljih uslova i perspektive za život u ovim živopisnim krajevima”, naveo je Kalabuhov.

    On je naveo da su sastanci bili korisni i da će doprinijeti zbližavanju i uspostavljanju dubljih kulturnih i ekonomskih veza Bratunca sa nekim manjim ruskim gradovima.

    Načelnik Rankić je zahvalio Kalabuhovu za posjetu i izrazio zadovoljstvo što postoji interesovanje Rusije i za ekonomsku saradnju sa bratunačkim firmama, a zbog čega su ambasadoru omogućili da posjeti hladnjaču za skladištenje voća i drvoprerađivački pogon.

    Pavlović je izrazio zadovoljstvo susretom sa ruskim ambasadorom i razgovorom o kulturnoj i ekonomskoj saradnji, te istakao da “Istočna alternativa” aktivno radi na promociji ruskih vrijednosti, što nailazi na podršku.

    “Dogovorili smo da u četvrtak, 10. februara, zajedno obilježimo Dan ruskih diplomata polaganjem vijenaca na spomen-obilježje preminulom ruskom ambasadoru u UN Vitaliju Čurkinu, koji je Istočna alternativa podigla u ime srpskog naroda u Istočnom Sarajevu”, rekao je Pavlović.

  • Macron poručio Putinu da nastoji izbjeći rat i izgraditi povjerenje

    Macron poručio Putinu da nastoji izbjeći rat i izgraditi povjerenje

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron, najviši zapadni lider koji će posjetiti Moskvu otkako je Rusija počela gomilati trupe na granici s Ukrajinom, rekao je Vladimiru Putinu na početku razgovora u Kremlju u ponedjeljak da želi izbjeći rat i izgradi povjerenje.

    Macron je rekao ruskom predsjedniku da traži “korisni” odgovor “koji nam, naravno, omogućava da izbjegnemo rat i da izgradimo cigle povjerenja, stabilnosti, vidljivosti”. Putin je sa svoje strane rekao da Rusija i Francuska dijele “zajedničku zabrinutost o tome šta se dešava u sferi sigurnosti u Evropi”.

    “Vidim koliko napora ulaže sadašnje rukovodstvo Francuske i predsjednik lično u cilju rješavanja krize koja se odnosi na obezbjeđivanje jednake sigurnosti u Evropi za ozbiljnu historijsku perspektivu”, rekao je Putin.

    Macron, za kojeg se očekuje da će tražiti reizbor u aprilu, pozicionirao se kao potencijalni posrednik, a francuski zvaničnici izražavaju skepticizam prema predviđanjima Washingtona, Londona i drugih zapadnih prijestolnica da je ruski napad neizbježan.

    “Geopolitički cilj Rusije danas očigledno nije Ukrajina, već da se razjasne pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je Macron za list Journal du Dimanche uoči svog puta u Rusiju.

    “Prilično sam optimista, ali ne vjerujem u spontana čuda”, rekao je Macron.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je uoči razgovora rekao da je “situacija je previše složena da bismo očekivali odlučujuće pomake u toku jednog sastanka.”

    Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini ukrajinskih granica. Poriče planiranje invazije, ali kaže da je spreman da preduzme neodređene “vojno-tehničke mjere” ako zahtjevi ne budu ispunjeni, uključujući obećanje NATO-a da nikada neće prihvatiti Ukrajinu i da će povući neke trupe iz istočne Evrope.

  • “Ako se Rusija ne povuče…”

    “Ako se Rusija ne povuče…”

    NATO razmatra mogućnost pojačanog vojnog prisustva u baltičkim državama i Poljskoj u slučaju da Rusija zadrži trupe u Belorusiji nakon planirane vojne vežbe.

    U Belorusiji, severnom susedu Ukrajine, Rusija ovog meseca ima 30.000 vojnika zbog zajedničkih vojnih vežbi, pa je ukupan broj ruskih vojnika na granicama Ukrajine sada veći od 100.000.

    “Sve zavisi od toga da li će ruske trupe ostati. Sjedinjene Države su prošle nedelje poslale 3.000 vojnika u Rumuniju i Poljsku, a Nemačka je saopštila da razmatra jačanje trenutnih vojnih snaga u Litvaniji. Moguće je dalje raspoređivanje savezničkih snaga NATO-a”, rekao je Rob Bauer, holandski admiral na čelu najvišeg strateškog tela NATO-a.

    “Razmatramo gde imamo trupe u kontinuitetu u različitim nacijama – razgovaramo o tome, što rezultira trenutnim potezima. Možda će biti nekih promena u budućnosti, a one će biti rezultat ovakvog razvoja”, rekao je Bauer na konferenciji za novinare u Vilniusu.

    “Sve u velikoj meri zavisi, naravno, od toga da li će ruske trupe, koje se sada nalaze u Belorusiji, tamo ostati“, dodao je on.

    “Rusija bi mogla da ima dovoljno vojnika do kraja mjeseca”

    Moskva je saopštila da ne planira invaziju na Ukrajinu, ali bi mogla da preduzme neku vojnu akciju ako njeni bezbednosni zahtevi ne budu ispunjeni.

    “Ako obratite pažnju na nagomilavanje vojnih snaga, Rusija bi zapravo mogla imati dovoljno trupa za ozbiljnu invaziju do kraja ovog meseca, ali ne znamo da li ima stvarnu nameru da to učini”, rekao je Bauer.

    “U okviru najnovijeg raspoređivanja vojnih snaga na beloruskoj granici vidimo i izgradnju poljskih bolnica, kao i drugih pomoćnih objekata potrebnih za podršku u slučaju vojnog napada”, rekao je Bauer.

    “Ako zaista razmišljate o invaziji, zapravo vam je potrebno više od vojnih snaga. I sve više upravo takvih stvari vidimo duž granica sa Ukrajinom i na granici između Belorusije i Ukrajine, što je samo po sebi veoma zabrinjavajuće”, rekao je.

  • Satelitski snimci pokazali približavanje ruskih trupa granici s Ukrajinom

    Satelitski snimci pokazali približavanje ruskih trupa granici s Ukrajinom

    Novi satelitski snimci koje je dobio CNN pokazuju da je velika baza u kojoj su se nalazili ruski tenkovi, artiljerija i municija u blizini ukrajinske granice u velikoj mjeri ispražnjena, a oprema je, kako se navodi, premještena mnogo bliže granici.

    Kako se navodi, baza se nalazi u Jelnji, jugoistočno od grada Smolenska i oko 260 kilometara od ukrajinske granice.

    Velike količine naoružanja prebačene su tamo krajem 2021. godine, uključujući oko 700 tenkova, borbenih vozila pješadije i lansera balističkih projektila, a veći dio te opreme je sada nestao, prema radarskim satelitskim snimcima koji su dobijeni 6. februara.

    “Čini mi se da je značajna količina vozila (tenkova, artiljerije i drugih pomoćnih vozila) otišla sa sjeveroistočnog parkinga vozila, a da su dodatna oklopna vozila otišla iz centralnog parkinga”, izjavio je za CNN viši direktor kompanije za satelitske snimke “Maksar” Stiven Vud.

    Stručnjak za praćenje vojnih kretanja u kompaniji “Rohan konsalting” Konrad Muzika kaže da je ono što se dogodilo u Jelnji jedna od nekoliko “važnih promjena u sastavu ruskih snaga i njihovim lokacijama”.

    “Ulazimo u novu fazu gomilanja trupa gdje vidimo da se unaprijed pozicionirane jedinice popunjavaju dodatnim osobljem i da se ta oprema vjerovatno premješta u pokazne zone”, poručio je on.

    Snimci na društvenim mrežama koji su načinjeni posljednjih dana pokazuju dio te opreme u vozovima i na putevima mnogo južnije, u regionu Brjanska, a koji je blizu Ukrajine, dok su oklopna vozila iz tih jedinica prethodno bila postavljena u Jelnji.

    Muzika je rekao da su primijećena značajna kretanja vojske i na drugim mjestima.

    “Vidimo ogroman priliv vozila i osoblja u Kursk”, napisao je on na Twitteru u nedjelju.

    Kursk je udaljen oko 100 kilometara od granice sa Ukrajinom.

    Rusija bi mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu u roku od nekoliko dana ili nedjelja, ali bi mogla da se odluči i za diplomatski put, izjavio je juče savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

    Moguća ruska akcija mogla bi uključivati aneksiju ukrajinskog regiona Donbas, sajber napade ili invaziju na Ukrajinu u punom obimu, rekao je on za Ej-Bi-Si njuza.

    Saliven je rekao i da bi ruska vojna akcija protiv Ukrajine mogla da uslijedi koliko sutra i da bi mogla da traje nekoliko nedjelja.

    Kremlj je više puta negirao bilo kakve planove za vojnu ofanzivu na Ukrajinu.

  • Iz Bijele kuće tvrde da je ruski napad na Ukrajinu moguć svakog dana

    Iz Bijele kuće tvrde da je ruski napad na Ukrajinu moguć svakog dana

    Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi narediti napad na Ukrajinu u roku od nekoliko dana ili sedmica, upozorio je u nedjelju savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

    Dok Washington i njegovi evropski saveznici nastavljaju napore da Putinu ponude diplomatski izlaz iz krize, Sullivan upozorava da bi se konkretni potezi mogli desiti svaki dan.
    “Rusija bi svaki dan mogla preduzeti vojnu akciju protiv Ukrajine, ili bi to moglo biti za nekoliko sedmica od sada, ili bi Rusija mogla izabrati da krene diplomatskim putem umjesto toga”, rekao je Sullivan za “Fox News Sunday” program.

    Kako prenosi Reuters, Sullivan je dao isti komentar u više televizijskih intervjua nakon što su dva američka zvaničnika u subotu izjavila da Rusija, koja je oduzela Krim Ukrajini 2014. godine, ima oko 70 posto borbene moći za koju vjeruje da bi joj bila potrebna za invaziju na Ukrajinu u punom obimu.

    Kako Rusija okuplja više od 100.000 vojnika u blizini granice, Moskva je rekla da ne planira invaziju, ali da bi mogla preduzeti neodređenu vojnu akciju ako njeni sigurnosni zahtjevi ne budu ispunjeni.

    Među njima je obećanje da NATO nikada neće priznati Ukrajinu, zahtjev koji su Sjedinjene Američke Države i 30-člana zapadna sigurnosna alijansa nazvali neprihvatljivim.
    Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u nedjelju s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, saopštila je Bijela kuća. Taj poziv je uslijedio uoči posjete Macrona Moskvi u ponedjeljak, u pokušaju da se deeskaliraju tenzije.

    Četrdesetominutni razgovor između Bidena i Macrona omogućio je dvojici lidera da se dogovore prije puta, rekao je izvor iz francuskog predsjedništva za Reuters.

    Ako Putina ne odvrati diplomatski pritisak, moguća ruska akcija mogla bi uključivati aneksiju ukrajinskog regiona Donbas, gdje su se separatisti koje podržava Rusija 2014. otrgli kontroli ukrajinske vlade, kao i cyber napade ili invaziju na Ukrajinu punog razmjera, rekao je Sullivan.

    “Vjerujemo da postoji vrlo jasna mogućnost da Vladimir Putin naredi napad na Ukrajinu”, ponovio je Sullivan za “This Week” program ABC televizije.

  • Zaharova: Pored ovakvih prijatelja na Zapadu, Ukrajini nisu potrebni neprijatelji

    Zaharova: Pored ovakvih prijatelja na Zapadu, Ukrajini nisu potrebni neprijatelji

    Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je kako Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija na svaki način nastoje održati priču o ruskoj invaziji na Ukrajinu, kako bi pronašli novi način i izgovor za borbu protiv ove države.

    Na zvaničnom Telegram kanalu ruska zvaničnica je govorila o trenutnoj situaciji u Ukrajini te je poručila kako i pored brojnih natpisa Rusija ne razmišlja o napadu.

    “Vrijeme prolazi, a Rusija ne napada Ukrajinu. Razumljiva je kalkulacija Sjedinjenih Američkih Država koje su naručile ovu ‘pjesmu’ i Britanaca koji su im se pridružili. Sami su izmislili ‘rusku prijetnju’, okupili su se u ‘herojskoj’ borbi protiv nje, kako bi napravili provokaciju i glasno objavili svoju ‘pobjedu'”, ističe Zaharova.

    Ona je naglasila kako sve zapadne države kroz krizu u Ukrajini imaju priliku da skrenu pažnju s političkih kriza unutar država te da izvezu milijarde dolara vrijedno naoružanje u “krhke demokratske zemlje”.

    “Evropa također nije nepristrasna u ovom sukobu. Brane svoju sferu utjecaja još od 2013. godine kada su u Briselu, ne birajući sredstva i prekoračujući svoje norme, očajnički forsirali pridruživanje Ukrajine Evropskoj uniji”, pojašnjava Zaharova.

    Na kraju Zaharova ističe kako Ukrajina teško može očekivati ulazak u EU.

    “Prema svemu sudeći, neće biti uskoro primljeni. Nakon nastupa zapadnih zemalja neće biti primljeni ni u jednu organizaciju. Kome treba zemlja koju Rusija želi napasti? Kako kažu, s takvim prijateljima na Zapadu, Ukrajini ne trebaju neprijatelji. Međutim, više puta smo rekli da su interesi Ukrajinaca najmanje bitni za Zapad”, poručila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova.

  • Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Sve oči na svjetskoj političkoj sceni danas će biti uprte u Moskvu i Washington. Francuski predsjednik Emmanuel Macron će se sastati s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, dok njemački kancelar Olaf Scholz stiže kod Joea Bidena u Bijelu kuću.

    Istovremeno, danas su u posjeti Kijevu šefovi njemačke, francuske i austrijske diplomatije – Annalena Baerbock, Jean-Yves Le Drian i Alexander Schallenberg.

    Ovi sastanci dolaze u trenutku rusko-ukrajinske krize, a cilj evropskih lidera je smiriti situaciju i pozvati na dijalog i deeskalaciju te razjasniti pozicije i razmotriti daljnji plan aktivnosti.

    U međuvremenu, Rusija je okupila 130.000 vojnika na granici s Ukrajinom i održava zajedničke vojne vježbe sa svojom saveznicom Bjelorusijom.

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako vjeruje da može donijeti “historijsko rješenje” za ukrajinsku krizu. Macron je proteklih dana imao pravu diplomatsku ofanzivu te je već obavio tri telefonska poziva s Putinom, a razgovarao je i s Bidenom.

    Uoči puta za Moskvu rekao je da bi njegov razgovor s Putinom vjerovatno bio dovoljan da spriječi izbijanje vojnog sukoba uprkos pesimističnim procjenama u mnogim zapadnim zemljama. Macron je u nedjelju za list Journal du Dimanche rekao da cilj Rusije “nije Ukrajina, već pojašnjenje pravila u vezi s NATO-om i EU”.

    “Intenzitet dijaloga koji smo vodili s Rusijom i ova posjeta Moskvi su osmišljeni da spriječe eskalaciju. Onda ćemo razgovarati o uslovima deeskalacije. Moramo biti veoma realni. Nećemo dobiti jednostrane ustupke, ali je bitno zaustaviti pogoršanje situacije”, izjavio je francuski lider.

    Njemački kancelar Olaf Scholz otputovao je u nedjelju u Washington u nastojanju da će uvjeriti Amerikance da njegova zemlja stoji uz bok Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima u NATO-u u suprotstavljanju bilo kakvoj ruskoj agresiji na Ukrajinu. Inače, ovo je prva posjeta Scholza Washingtonu otkako je preuzeo funkciju kancelara.


    Scholz će se u ponedjeljak sastati s predsjednikom Joeom Bidenom i članovima Kongresa kako bi pokušali izgladiti razlike u pristupu ovoj krizi. Nastup Scholza mogao bi imati široke implikacije na američko-njemačke odnose i na Scholzov status u Njemačkoj.

    Dok je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump često kritikovao Njemačku, optužujući je da nema svoju međunarodnu težinu, njegov nasljednik Joe Biden je nastojao obnoviti odnose s Berlinom.

    Scholz je rekao da će Moskva platiti “visoku cijenu” u slučaju napada na Ukrajinu, ali je odbijanje njegove vlade da isporuči oružje Ukrajini i pojača prisustvo njemačkih trupa u Istočnoj Evropi i navede koje će sankcije podržati protiv Rusije izazvalo kritike u inostranstvu, ali i u zemlji.

    Uoči putovanja u Ameriku Scholz je branio stav Njemačke da ne snabdijeva Kijev oružjem, ali je rekao da njegova zemlja znatno finansijski pomaže Ukrajinu.

    Upitan o budućnosti gasovoda “Sjeverni tok 2”, kojim se ruski gas želi dovesti u Njemačku, ispod Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu, Scholz je odbio da se izričito obaveže za taj projekt.

    “Ništa nije isključeno”, rekao je on za njemački ARD, prenosi Euronews.

    Njemačka se našla na udaru kritika zbog snažnog oslanjanja na ruske isporuke prirodnog gasa, a Sjedinjene Američke Države su se dugo protivile tom gasovodu.

  • Šolc: Sankcije mogu da uključuju više nego što Moskva može da zamisli

    Šolc: Sankcije mogu da uključuju više nego što Moskva može da zamisli

    Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je danas Rusiju na ozbiljne posljedice u slučaju pogoršanja situacije u vezi s Ukrajinom, dodajući da ne isključuje sankcije i prema gasovodu Sjeverni tok 2.

    “Ništa nije isključeno”, kazao je Šolc i napomenuo da lista sankcija može da uključuje “više nego što Moskva može da zamisli”, prenio je TAS S.

    On je dodao da je Njemačka napravila pripremu sa saveznicima.

    “Razgovaramo o mogućim sankcijama, koje bi bile vrlo oštre, ukoliko bude potrebno, iako su naši napori danas usmjereni ka izbjegavanju da do toga dođe”, kazao je on za njemački javni servis ARD prije nego što je ušao u avion i otišao u posjetu SAD.

  • Američki zvaničnici: Rusija 70 odsto spremna za invaziju Ukrajine

    Američki zvaničnici: Rusija 70 odsto spremna za invaziju Ukrajine

    Rusija je rasporedila oko 70 odsto vojnih snaga potrebnih za potpunu invaziju Ukrajine, navode američki zvaničnici.

    Očekuje se da se sredinom februara zemlja zaledi i stvrdne, što će Moskvi omogućiti da dovede još teškog naoružanja, navode neimenovani zvaničnici, piše BBC.

    Rusija je navodno rasporedila više od 100.000 trupa u blizini ukrajinske granice, ali negira planove o napadu.

    Američki zvaničnici nisu pružili dokaz za ove tvrdnje.

    Kažu da su informacije dobijene obavještajnim radom, ali nisu mogli otkrivali detalje zbog osjetljivosti, prenose američki mediji.

    Zvaničnici takođe kažu da ne znaju da li se ruski predsjednik odlučio na takav korak, dodajući da je diplomatsko rješenje i dalje moguće.

    Govoreći pod uslovom anonimnosti, dvoje američkih zvaničnika za Rojters navode da će vremenski uslovi pružiti mogućnost da Rusija dovede još vojne opreme između 15. februara i kraja marta.

    Prema izvještajima, zvaničnici upozoravaju da bi ruska invazija Ukrajine mogla da dovede do smrti 50.000 civila.

    Procjenjuju i da bi napad doveo do pada ukrajinskog glavnog grada Kijeva u roku od nekoliko dana, što bi izazvalo izbjegličku krizu u Evropi sa milionima ljudi u bijegu od rata.

    Dodatne američke snage stigle su u Prag, kao dio plana za povećanje NATO snaga u regionu.

    Prva grupa vojnika stigla je na jugoistok zemlje u subotu.

    Iz administracije predsjednika Bajdena najavljeno je prije nekoliko dana da će poslati dodatnih 3.000 trupa u Istočnu Evropu.

    Moskva tvrdi da je trupe rasporedila u tom regionu za potrebe vojnih vježbi, ali Ukrajina i njeni zapadni saveznici zabrinuti su da Kremlj planira napad.

    Do tenzija je došlo gotovo osam godina od ruske aneksije Krima, južnog ukrajinskog poluostrva, i podrške koju je Moskva pružala krvavoj pobuni u regionu istočnog Donbasa.

    Moskva optužuje ukrajinsku vladu da nije implementirala Sporazum iz Minska – međunarodni dogovor za uspostavljanje mira na istoku, gdje pobunjenici koje podržava Rusija kontrolišu veliki dio teritorije i gdje je najmanje 14.000 ljudi ubijeno od 2014. godine.

    Rusija insistira na tome da Ukrajini ne treba da se dozvoli članstvo u NATO.

    Rivalitet između Rusije i Amerike, koje i dalje imaju najveći nuklearni arsenal na svijetu, potiče još iz vremena Hladnog rata, kada je Ukrajina bila važan dio komunističkog Sovjetskog Saveza.

  • “Debelo ćemo naplatiti Moskvi ako napadne Ukrajinu”

    “Debelo ćemo naplatiti Moskvi ako napadne Ukrajinu”

    Ministarka spoljnih poslova Velike Britanije Liz Tras izjavila je danas da ruske tvrdnje da ne planira da napadne Ukrajinu su lažne i da su Britanija i saveznici odlučni da “debelo naplate” Moskvi ukoliko preduzme, kako se navodi, “dalju akciju”.

    Uz linkovanje tvita sa “Vašington posta” o američkoj procjeni o ruskim planovima, Tras je kazala da je jasna ozbiljnost ruskih namjera da prete i naškode su jasne, prenio je Rojters.

    “Ruske akcije pokažuju da njihove tvrdnje da ne planiraju da izvrše invaziju na Ukrajinu su lažne. Mi i saveznici stojimo ujedinjeni u podršci Ukrajini. Odlični smo da debelo naplatimo Rusiji ukoliko preduzmu dalje korake”, navela je Tras.