VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Napuštaju Rusiju

    Napuštaju Rusiju

    Kompanija Western Union (WU) prestaće sa transferima novca unutar Rusije od 1. aprila.

    Pažnju će usmeriti na prekogranično poslovanje zbog pojačane konkurencije na tržištu te zemlje.

    WU je prisutan u Rusiji duže od 30 godina, ali je sve manje potreban usled razvoja isplata između banaka koje nude besplatne i trenutne transakcije.”Od 1. aprila Western Union prekida transfer novca u Rusiji. Kompanija će pažnju usmeriti na tradicionane usluge transfera novca na međunarodnom nivou”, navodi se u saopštenju kompanije, prenosi portal Investitor pisanje Srne.Odluka je, kako se dodaje, doneta zbog, između ostalog, sve popularnijih transfera među bankama putem broja mobilnog telefona.

  • Bijela kuća upozorava: Ne možemo kontrolisati naredni ruski potez i ne znamo šta će uraditi Putin

    Bijela kuća upozorava: Ne možemo kontrolisati naredni ruski potez i ne znamo šta će uraditi Putin

    Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki održala je konferenciju za medije na kojoj je između ostalog govorila i o aktuelnoj situaciji na istoku Evrope i diplomatskim naporima SAD-a i drugih zemalja da riješe probleme između Rusije i Ukrajine.

    Psaki s tokom konferencije osvrnula na nedavno održani sastanak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i ruskog predsjednika Vladimira Putina te je naglasila kako Sjedinjene Američke Države pozdravljaju sve diplomatske napore, ali da još uvijek nisu upoznati s detaljima ovog sastanka.

    “Ohrabruju nas bilo kakvi napori u diplomatiji. Mislimo da je predsjednik Macron tokom sastanka jasno stavio do znanja Putinu da će se Rusija suočiti s ogromnim posljedicama ukoliko se odluče za napad na Ukrajinu. Nastavit ćemo održavati kontakt s našim francuskim partnerima. Macron i Biden su razgovarali dva puta, a uskoro se očekuje i zajednički angažman na istoku Evrope”, rekla je Psaki.

    Na pitanje da li se u ovim trenucima mogu procijeniti naredni koraci Ruske Federacije i Vladimira Putina na području Ukrajine, Psaki ističe kako je izuzetno teško govoriti o tome.

    “Još uvijek nemamo nikakva predviđanja šta će predsjednik Rusije Vladimir Putin uraditi. Ne možemo kontrolisati naredni ruski potez. Uvijek ćemo ostaviti otvorena vrata diplomatiji. Razmišljamo tako jer ne znamo šta će Putin uraditi. Još uvijek Rusija nije izvršila invaziju na Ukrajinu i zbog toga je važno ostaviti otvorena vrata diplomatiji. “, ističe glasnogovornica Bijele kuće.

    Na kraju razgovora s medijima, Psaki se osvrnula i na susret Bidena i njemačkog kancelara Olafa Scholza. Iako Scholz direktno nije govorio o tome da li će paket sankcija prema Rusiji uključivati i rusko – njemački projekt Sjeverni tok 2, Psaki je još jednom poručila kako taj projekt neće proći nekažnjeno.

    “Čuli ste i njemačkog kancelara šta je govorio tokom posjete Bijeloj kući. Također, predsjednik Biden je bio jasan. Ako Rusija napadne Ukrajinu, stat ćemo u kraj Sjevernom toku 2. Međutim, treba znati da Sjeverni tok 2 nije u funkciji. Njemački regulatori još uvijek nisu proveli certifikaciju plinovoda. Bilo smo vrlo jasni tokom sastanaka, ali i izjava u javnosti, taj projekt se neće nastaviti ako Ukrajina bude ugrožena”, zaključila je Psaki.

  • “Biće to kraj Ukrajine. I Rusi to znaju”

    “Biće to kraj Ukrajine. I Rusi to znaju”

    Ukrajina bi mogla biti uronjena u haos, tvrde bivši funkcioneri te zemlje.

    Kako ističu, do toga bi došlo ako zapadne vlade prisile Kijev da se pokori ruskim zahtevima za decentralizacijom vlasti kako bi se sprečila invazija.

    Oni su za “Telegraf”, naveli da su strani državnici potegnuli pitanje usvajanja elemenata mirovnog sporazuma Minsk II iz 2015. godine, za koji kažu da bi fatalno potkopao ukrajinski suverenitet.

    Minsk II sastavljen je dok su ruska vojska i njeni saveznici opkolili ukrajinske snage, te su ih potom porazili na železničkom čvoru zvanom Debaltseve 2015. godine, a neposredna odredba sporazuma je bila nametanje primirja i povlačenje teškog naoružanja.

    To takođe zahteva nekoliko amandmana na više ukrajinskih zakonskih akata koji bi onda išli pred ukrajinski parlament na potvrdu. Oni uključuju dodelu “posebnog statusa” i stupnja samouprave delova Donjecka i Luganska pod kontrolom separatista, organizovanje novih izbora na tom području, pomilovanje onih koji su se borili za proruske ciljeve, kao i izmenu ukrajinskog ustava kako bi se vlast decentralizovala na regione.

    Ukrajinski funkcioneri kažu da bi rezultat takvih izmena u praksi bio da vlasti pod ruskom kontrolom postanu legitimna lokalna vlast, a njihova milicija lokalne policijske snage, navodi britanski “Telegraf”. Oni bi birali zastupnike pod ruskom kontrolom u ukrajinski parlament Radu, a federalizacija bi Kremlju, preko regionalne vlade u Donbasu, omogućila pravo veta na spoljnu i unutrašnju politiku.

    Francuski predsednik Emanuel Makron u ponedeljak se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, a prvi čovek zvanične Moskve obećao je da neće preduzimati nikakve nove “vojne inicijative” kao znak da se priprema na deeskalaciju.

    Međutim, primedbe ukrajinskih funkcionera odražavaju široko rasprostranjenu zabrinutost ukrajinske političke elite da cilj sadašnjeg Putinovog vojnog gomilanja nije samo provođenje sporazuma Minska II, već i izazivanje podela unutar zemlje.

    “Ako se SAD i Rusija slože da mora da se nametne Minsk II, to će biti najgore moguće rešenje”, rekao je Sergij Rahmanjin, član Rade iz Odbora za sigurnosnu odbranu i obaveštajne poslove.

    “Biće to kraj Ukrajine. I stvorio bi se haos koji bi Rusija tada iskoristila. Ne građanski rat, nego samo haos. I Rusi to znaju”, dodao je.

    Tri ukrajinska funkcionera slažu se u proceni da će sprovođenje sporazuma pokrenuti “treći Majdan”, ili narodnu revoluciju, te kažu kako sumnjaju da je to upravo ono čemu se Putin nadao.

    Scenario iz noćne more, navode, bili bi ruski tenkovi ispred Kijeva, dok se u glavnom gradu međusobno bore vladine snage i dobro naoružani demonstranti koji se protive sporazumu.

    Podsećanja radi, mirovni sporazum Minsk II ispregovarali su Vladimir Putin i tadašnji ukrajinski predsednik Petro Porošenko u februaru 2015. godine u Minsku na pregovorima uz posredovanje tadašnjeg francuskog predsednika Fransoe Olanda i bivše nemačke kancelarke Angele Merkel.

  • Sankcije protiv Rusije nanijele bi štetu svima

    Sankcije protiv Rusije nanijele bi štetu svima

    Rusija, ali i EU i Ukrajina pretrpjele bi teške ekonomske posljedice u slučaju sankcija zapada protiv Moskve, ocjenjuje Bečki ekonomski institut (WIIW).

    Ukoliko bi se Rusija odlučila na vojnu akciju postoje da scenarija, smatraju eksperti WIIW.

    Najizgledniji scenario je ograničena vojna intervencija Rusije u Ukrajini s ciljanim napadima na vojnu i ekonomsku strukturu ili na Dombas.

    Drugi scenario, a to je potpuna invazija Ukrajine, bio bi za sve strane razarajući i zbog toga se, prema WIIW, može isključiti.

    U prvom scenariju Rusija bi se suočila s ograničenom reakcijom u vidu sankcija, dok bi invazija vodila ka težim sankcijama Zapada, ukazuje WIIW.

    Rusija se velikim rezervama valuta i odvajanjem od dolara djelimično “imunizovala” protiv novih sankcija, ukazuje se u analizi uz zapažanje da bi posljedice ograničenih sankcija na rusku privredu i valutu bile pregledne.

    Međutim Rusija je “ranjiva” u vezi sa smanjenjema cijene ili obima izvoza gasa i nafte, konstatuje WIIW.

    “Nuklearna opcija”, to jest ograničenje trgovine energentima između Rusije i EU, kažu, imalo bi značajne negativne posljedice po obje strane i zbog toga nije poželjna varijanta.

    Oštrim sankcijama protiv Rusije u sektoru energije EU bi nanijela veliku štetu i sopstvenoj privredi, a takođe, finansijske sankcije protiv Rusije pogodile bi velike banke, među kojima su banke iz EU, zaključuje WIIW.

  • “Želite rat sa Rusijom?”

    “Želite rat sa Rusijom?”

    Razgovor između Putina i Makrona danas je udarna vest svih svetskih medija.

    Ruski predsednik Vladimir Putin obećao je da za sada neće sprovoditi nove vojne inicijative u blizini Ukrajine kao preduslov za moguću deeskalaciju.

    “Želite li da ratujete sa Rusijom? Treba li to Francuzima, Nemcima, Italijanima i ostalim Evropljanima? Sigurno ne. Evropske zemlje znaju da forsiranje ukrajinske krize nije samo protiv Rusije, nego i protiv Evrope”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon moskovskog sastanka s francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

    A tu Putinovu izjavu, zapravo retoričku pretnju ili upozorenje Evropi, naglašava većina ruskih prokremaljskih medija nakon gotovo šestosatnih razgovora dvojice lidera uglavnom o “ukrajinskom pitanju”, piše Jutarnji.hr.

    Putin je rekao da bi primanje Ukrajine u NATO “neizbežno dovelo do rata Zapada i Rusije” jer bi Ukrajinci hteli natrag Krim, a “NATO bi mora da se umeša prema članu 5 sporazuma” te dodao kako bi to “bio rat bez pobednika”.

    Putin se zapitao zašto je potrebno širenje NATO-a na istok te dodao da je ta politika”otvorenih vrata” diskutabilna. Zaključio je da NATO može primiti neku zemlju u svoje članstvo, ali i da ne mora, a ruski mediji ga nadopunjuju “ako to ugrožava nečiju, u ovom slučaju rusku sigurnost”.

    Anglosaksonski spektakl

    Jutarnji dalje navodi da, s obzirom na to da se govori o tome da se Putin iz Pekinga, gde se nedavno susreo sa Ksi Džinpingom, vratio prilično nezadovoljan, svi ruski mediji na naslovnicama, odmah uz tekstove o poseti Makrona, objavili su vest da je Kina “odlučno protiv daljeg širenja NATO-a na istok”.

    Poznati prokremaljski komentator Pjotr Akopov kaže da je nakon sastanka jasno da Makron ne “pada na anglosaksonski spektakl vezan uz Ukrajinu”, a većina ruskih medija nada se neslozi u NATO-u, a za krizu optužuju SAD koji, kako kažu, “ponovno huška Evropu protiv Rusije”.

    Većina tamošnjih medija Makronov dolazak u Moskvu te istovremenu posetu nemačkog kancelara Olafa Šolca Vašingtonu razmatra kao “posredničku misiju dvojice evropskih lidera” između Rusije i SAD-a, gotovo kao da su tek prenosioci poruka.

    Ruski mediji ne zaboravljaju napomenuti da među članicama NATO-a ima mnogo različitih mišljenja o Ukrajini i da Moskva mora igrati na tu neslogu. Mediji ponavljaju Putinove reči da je NATO ipak “vojni, a ne mirotvorni savez” ta da su se u to uverili stanovnici Iraka, Libije i Avganistana, a da ne treba “zanemariti ni operaciju protiv Beograda”.

    Diplomatski put
    Mnogi ruski mediji navode da je “diplomatski put” jedino rešenje, ali ne zaboravljaju istaknuti da je Makron došao usred izborne kampanje te da mu uspjeh razgovora s Putinom i “donošenje mira, odnosno sprečavane rata” u Evropi može doneti izbornu prevagu u borbi za drugi mandat.

    Ipak, ruski mediji prećutkuju ili tek usputno pišu o informaciji, koju je prvi objavio Financial Times, da je Vladimir Putin obećao Makronu da će nakon velikih vojnih vežbi u Belorusiji, koji počinju za koji dan, povući svih 30 hiljada svojih vojnika koji sudeluju u njima.

    Isti izvor navodi da će ti manevri bitiodržani uz ukrajinsku granicu, 200-tinjak kilometara od Kijeva. Putin je, navodno, Makronu još rekao da Rusija neće “poduzimati druge vojne aktivnosti” ta da je spreman na “strukturalni dijalog” o kolektivnoj sigurnosti. Iz Kremlja za sada još ništa nisu potvrdili, osim da će se dijalog nastaviti te da će se Makron, nakon sastanka s ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim, telefonski čuti s Putinom kako bi mu rekao što se s njim dogovorio.

    U razgovorima Putina i Makrona zabljesnula je i jedna bizarna ponuda “s visine” ruskog predsednika. On je, naime, ponudio “humanitarni azil” u Rusiji bivšem ukrajinskom predsedniku Petru Porošenku, koga u Kijevu optužuju za veleizdaju. Porošenko je kratko uzvratio da će se “on snaći i u Ukrajini”.

  • Putin obećao Macronu: 30.000 ruskih vojnika povući će se iz Bjelorusije

    Putin obećao Macronu: 30.000 ruskih vojnika povući će se iz Bjelorusije

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron i ruski lider Vladimir Putin jučer su održali još jedan u nizu sastanaka, a kako je saopćeno iz Kremlja, lideri su tokom razgovora govorili o vježbama u Bjelorusiji koje izazivaju zabrinutost Zapada.Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je za Financial Times kako su Putin i Macron spremni da nastave dijalog o francuskim prijedlozima za rješavanje krize na istoku Evrope, ali je također naglasio kako razgovori tek trebaju u potpunosti ublažiti zabrinutost Moskve.

    “Sve ove teme zahtijevaju saglasnost francuskih saveznika iz EU i NATO saveza, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. Prerano je govoriti o bilo čemu”, rekao je Peskov.

    Iako ni Putin ni Macron nisu direktno spomenuli “dogovor o Ukrajini” o kojem je razgovarano tokom sastanka, francuski predsjednik je izjavio kako ga je Putin uvjerio da je spreman razgovarati o deeskalaciji.

    “Svjesni smo težine situacije i interesa svih da se pronađe put za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi. Još imamo vremena”, rekao je Macron.

    Pored razgovora o Ukrajini, Macron i Putin su, prema informacijama Financial Timesa, razgovarali i o vojnim vježbama Rusije i Bjelorusije, koje će se održati na bjeloruskoj teritoriji u periodu od 10. do 20. februara. Iako vježba izaziva zabrinutost Zapada, londonski list tvrdi kako je Putin obećao Macronu kako će se ruske trupe povući s područja Bjelorusije nakon što se vježbe završe.

    “Zvaničnici su rekli da će sporazum takođe uključivati povlačenje ruskih trupa iz Bjelorusije nakon završetka zajedničkih vojnih vježbi u kojima učestvuje čak 30.000 ruskih vojnika. To će također dovesti i do daljnjih sastanaka na kojima će se razgovarati o kolektivnoj sigurnosti Evrope”, piše Financial Times.

    Na kraju, navodi se kako je Macron rekao kako je osnovni cilj izgradnja konkretnih sigurnosnih garancija za sve države u Evropi, uključujući i Ukrajinu i Rusiju, što bi omogućilo izgradnju novog poretka sigurnosti i stabilnosti u Evropi.

  • Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Ako Ukrajina bude članica NATO i pokuša silom da vrati Krim, doći će do vojne konfrontacije između Rusije i Alijanse, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije razgovora sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

    On je sinoć naveo da u doktrinarnim dokumentima Ukrajine stoji da je Rusija njen protivnik i da je moguće vratiti Krim vojnim putem, prenio je Interfaks.

    Rusiju i dalje pokušavaju da umire argumentacijom da je NATO čisto odbrambeni savez, ali su se građani mnogih zemalja na sopstvenoj koži uvjerili koliko je to tačno, rekao je Putin, prenio je Sputnjik.

    To su Irak, Libija, Avganistan, a i velika vojna operacija protiv Beograda bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, koja je daleko od onoga što bi miroljubiva organizacija mogla da izvede, podsjetio je ruski lider.

    On je kazao da je Rusija u vojnoj strategiji Alijanse označena kao protivnik.

    – Između ostalog, ne možemo da zanemarimo ovo: u vojnoj strategiji NATO-a iz 2019. godine Rusija je direktno nazvana glavnom bezbjednosnom prijetnjom i protivnikom. NATO nas je označio kao protivnika. Pri čemu je primakao svoju vojnu infrastrukturu sve do naših granica – istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, NATO i njegove države članice smatraju da je ispravno da Rusiju ponešto nauče o tome gdje i kako treba da raspoređuje oružane snage i smatraju da je moguće zahtjevati da se ne izvode planirani manevri i vježbe, a premještanje ruskih trupa na sopstvenoj teritoriji predstavlja se kao prijetnja ruske invazije, u ovom slučaju, na Ukrajinu.

    – Navodno, opasnost osjećaju i baltičke zemlje i druge države – naši susjedi. Na osnovu čega, nije baš jasno. U svakom slučaju, to se koristi kao teza u cilju izgradnje neprijateljske politike prema Rusiji – konstatovao je Putin.

    On je dodao da su glavne zabrinutosti Rusije koje su navedene u prijedlozima za bezbjednosne garancije ignorisane.

    – Tokom razgovora nastavili smo da razmjenjujemo mišljenja o ruskim prijedlozima upućenim SAD i NATO-u o obezbjeđivanju dugoročnih pravnih garancija bezbjednosti – rekao je Putin i nabrojao zabrinutosti Moskve u ovoj oblasti.

    Prema njegovim riječima, „centralne zabrinutosti su, nažalost, ignorisane u odgovorima dobijenim 26. januara od SAD i NATO”. Govoreći o situaciji na istoku Ukrajine, Putin je naveo da je Kijev krenuo putem demontaže Minskih sporazuma.

    – Po mom mišljenju, svima je očigledno da su sadašnje vlasti u Kijevu krenule putem demontaže Minskih sporazuma. Nema napretka u takvim fundamentalnim pitanjima kao što su ustavna reforma, amnestija, lokalni izbori, pravni aspekti posebnog statusa Donbasa. Još uvijek nije unijeta u ukrajinsko zakonodavstvo dobro poznata, barem za stručnjake, Štajnmajerova formula – ocijenio je predsjednik Rusije.

    Prema njegovim riječima, Kijev nastavlja da ignoriše „sve mogućnosti za mirnu obnovu teritorijalnog integriteta zemlje kroz direktan dijalog sa Donjeckom i Luganskom”. Ruski predsjednik uvjeren je da pri rješavanju situacije u Ukrajini nema alternative Minskim sporazumima.

    – Što se tiče Minskih sporazuma, da li su živi, da li imaju neku perspektivu ili ne, smatram da jednostavno nema druge alternative – naglasio je Putin.

    Putin je skrenuo pažnju na dvosmislen stav kijevskih vlasti koje “ponekad kažu da će poštovati (sporazume), ponekad kažu da će to uništiti njihovu zemlju”.

  • Jeljcin predlagao Klintonu konferenciju kako bi se zaustavio rat u BiH

    Jeljcin predlagao Klintonu konferenciju kako bi se zaustavio rat u BiH

    Boris Jeljcin, predsjednik Rusije, predlagao je u telefonskom razgovoru dva lidera u aprilu 1994. godine Bilu Klintonu, predsjedniku SAD, da se rat u BiH završi mirovnom konferencijom u koju bi pored SAD i Rusije bili uključeni Njemačka i Francuska, što je Klinton prihvatio.

    Iako se iz ovog dokumenta ne može zaključiti da je Rusija bila ta koja je bila ključna za sporazum koji će kasnije postati Dejtonski sporazum za mir u BiH, prvi put je objavljen dokument koji baca novo svjetlo na udio Rusije u procesu koji je doveo do mira u BiH. Iz ovog dokumenta se može jasno zaključiti da su SAD, odnosno Klinton, bile voljne da organizuju konferenciju o miru u BiH velikim dijelom zahvaljujući urgiranju Rusije, odnosno Jeljcina, da do toga dođe. Takođe, u dokumentu se prvi put Klinton jasno pozicionira u odnosu prema Bošnjacima u BiH jer je podvukao da SAD neće ući u rat na strani Bošnjaka.

    “U jednu ruku moramo reći Srbima da ne mogu spriječiti volju međunarodne zajednice u Goraždu i na drugim područjima. U drugu ruku moramo pojačati naš diplomatski pritisak, baš kako si ti želio, da ubijedimo Muslimane da međunarodna zajednica neće ući u rat na njihovoj strani”, rekao je Klinton Jeljcinu.

    Radi stavljanja stvari u kontekst već smo pisali da je Jeljcin bio jako ljut na SAD što je NATO bombardovao srpske pozicije bez ruskog znanja, te da je Strob Talbot, zamjenik američkog državnog sekretara, dobio zadatak da sa Moskvom ispegla odnose i stvori preduslove, između ostalog, i za pomenuti razgovor dva lidera.

    Što se tiče ruskog prijedloga o mirovnoj konferenciji, kroz čitav dokument Klinton konstantno daje do znanja da je to Jeljcinov prijedlog, koji on prihvata.

    “Vjerujem da je tvoj prijedlog o susretu na visokom nivou između SAD, Rusije, UN i EU dobar. Jasno je da ne možemo uspjeti bez diplomatskog angažmana”, rekao je Klinton i dodao da predlaže diplomatski angažman kako je to tražio Jeljcin.

    Jeljcin je u ovom razgovoru sugerisao da je na ideju o zajedničkoj konferenciji SAD, Rusije, EU i UN došao nakon NATO napada na srpske položaje u Goraždu, izrazivši bojazan da će ljuti Srbi odbiti da prestanu da se bore.

    “To je razlog što sam juče (19. april 1994.) predložio taj sastanak na visokom nivou, s tim da bi prvo trebalo da se sretnu naši ministri spoljnih poslova. Onda bismo pozvali muslimanske i srpske lidere da potpišu sporazum. Nadam se da ćeš se složiti. Mislim da je to jedini način da se okonča krvoproliće”, rekao je Jeljcin. Precizirao je da bi lideri iz cijele bivše Jugoslavije trebalo da podrže sporazum koji bi se postigao.

    “Siguran sam da možemo uspjeti. Juče sam zvao Helmuta Kola (njemačkog kancelara) i objasnio mu svoj prijedlog. On se u potpunosti slaže. I muslimanske države će to prihvatiti, i Muslimani u BiH će prihvatiti jer na njih ti imaš uticaj. To će uticati na Muslimane, i na Hrvate, a mi ćemo uticati na Srbe, i uspjećemo”, rekao je Jeljcin.

    Dalje ističe da bi ministri spoljnih poslova odmah trebalo da počnu s pripremama za samit.

    “Onda ćemo uz dodatna upozorenja reći Srbima, Muslimanima i Hrvatima da ćemo preduzeti drastične mjere ako borbe ne prestanu”, rekao je Jeljcin, na šta je Klinton ponovio da se slaže.

    Inače, u ostalim dokumentima iz zbirke najviše je memoranduma Talbota, koji je u više navrata rekao da je sporazum u BiH bio moguć zahvaljujući uskoj saradnji SAD i Rusije.

    “BiH je savršen primjer gdje smo toliko toga postigli zajedno. Moramo održati Kontakt grupu ne samo radi mira u bivšoj Jugoslaviji, nego i radi rusko-američke saradnje”, rekao je Talbot u dokumentu od 27. septembra 1994. godine.

    Međutim, već u novembru Tolbot je izrazio zabrinutost da će američko zahlađivanje prema Rusiji uticati na kooperativnost Moskve.

    “Rusi se boje da naše riječi o podršci njihovim reformama i integracijama nisu iskrene i da smo, umjesto toga, odustali od njih te da zauzimamo veoma tvrdu poziciju.

    Već vidimo diplomatske i obavještajne podatke da Rusi vjeruju da su ekspanzija NATO-a i više od dodatnih 25 milijardi dolara za naš vojni budžet dva znaka da napuštamo naše partnerstvo i da umjesto toga zauzimamo strategiju preventivnog ograničavanja”, navodi Talbot u dokumentu od 11. decembra 1994.

  • Macron nakon Moskve danas u Kijevu: Francuz kao u misiji Plavih šljemova

    Macron nakon Moskve danas u Kijevu: Francuz kao u misiji Plavih šljemova

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron uputio se danas u Kijev nakon što je Rusiji jučer ponudio “konkretne sigurnosne garancije” u pokušaju da odvrati Moskvu od invazije na susjednu Ukrajinu. Istovremeno ruski lider Vladimir Putin obećao je da će tražiti kompromis kao odgovor.

    Macronova posjeta dolazi tokom sedmice intenzivne zapadne diplomatske ofanzive usred velikog nagomilavanja ruske vojske na njenoj jugozapadnoj granici što je izazvalo bojazan da bi uskoro mogli umarširati u Ukrajinu, prenosi AFP.
    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je Macronu da će Moskva “učiniti sve da pronađe kompromise koji svima odgovaraju”, povećavajući izglede za put ka deeskalaciji nestabilne situacije.

    Putin je rekao da bi nekoliko prijedloga koje je Macron iznio na razgovorima u ponedjeljak mogli predstavljati osnovu za napredak u krizi oko Ukrajine.

    “Nekoliko njegovih ideja, prijedloga… moguće je kao osnova za dalje korake”, rekao je Putin nakon više od pet sati razgovora u Kremlju.

    Ruski predsjednik nije iznio nikakve detalje, ali je rekao da će dvojica lidera razgovarati telefonom nakon što se Macron sastane s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Francuski predsjednik je rekao da je Putinu dao prijedloge o “konkretnim bezbjednosnim garancijama”.

    “Predsjednik Putin me je uvjerio u svoju spremnost da se angažuje u tom smislu i želju da održi stabilnost i teritorijalni integritet Ukrajine“, rekao je Macron.

    Francuz je dodao kako “nema sigurnosti za Evropljane ako nema sigurnosti za Rusiju”.

    Francusko predsjedništvo je saopštilo da prijedlozi uključuju angažman obje strane da ne poduzimaju nikakvu novu vojnu akciju, pokretanje novog strateškog dijaloga i napore za oživljavanje mirovnog procesa u sukobu Kijeva sa separatistima koje podržava Moskva u istočnoj Ukrajini.

    Uz rastuće tenzije između Moskve i Ukrajine i njenih saveznika, Macron je bio prvi najviši zapadni lider koji se sastao sa Putinom od početka krize u decembru.

    Putin je negirao da se Rusija agresivno ponašala prema Ukrajini ili Zapadu, rekavši da “mi nismo ti koji se krećemo prema granicama NATO-a”.

    “Ako se Ukrajina pridruži zapadnom vojnom bloku, Rusija bi mogla biti uvučena u sukob sa evropskim zemljama”, dodao je.

    “Da li želite da Francuska uđe u rat sa Rusijom?”, rekao je Putin.

    Ukrajina, bivša sovjetska republika, izrazila je želju za bližim vezama sa Zapadom i članstvom u vojnom savezu NATO-a koji je nastojao obuzdati Moskvu i njene komunističke saveznike tokom Hladnog rata.

    Putin se požalio da je širenje NATO-a na istok nakon završetka Hladnog rata narušilo sigurnost Rusije.

  • Biden: Ako Rusija napadne Ukrajinu, ništa od Sjevernog toka 2

    Biden: Ako Rusija napadne Ukrajinu, ništa od Sjevernog toka 2

    Američki predsjednik Joe Biden kazao je da ako Rusija napadne Ukrajinu neće biti ništa od Sjevernog toka 2, ali nije pojasnio kako bi osigurao da se taj kontroverzni plinovod ne koristi.

    Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, Biden je rekao da ako Rusija napadne, neće biti ništa od Sjevernog toka 2.

    “Mi ćemo s tim završiti”, izjavio je on

    Upitan kako će to osigurati, odgovorio je – “obećajem vam da ćemo biti sposobni to učiniti”.

    Najkontroverzniji evropski energetski projekt, Sjeverni tok 2, izgradio je ruski energetski gigant Gazprom kako bi udvostručio količinu plina iz Rusije prema Njemačkoj, zaobilazeći tradicionalni tranzit kroz Ukrajinu.

    Prije sastanka dobro upućeni izvori rekli su da će Biden jasno poručiti Scholzu da ne treba pustiti u promet Sjeverni tok 2 ako “Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu na jedan ili drugi način”.