VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Šojgu se sastao sa britanskim kolegom: Moguće obnavljanje vojnih veza sa Londonom

    Šojgu se sastao sa britanskim kolegom: Moguće obnavljanje vojnih veza sa Londonom

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je danas na sastanku sa britanskim kolegom Benom Volasom da je Rusija spremna da razmotri prijedlog o obnavljanju vojne saradnje sa Londonom, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    U saopštenju se navodi da je “postignuto razumijevanje o tome da treba nastaviti kontakte između dva ministarstva odbrane”, prenio je TASS.

    “Strane su naglasile značaj održavanja kontakata u vezi sa pitanjima koja se odnose na izbjegavanje incidenata i smanjivanje rizika od slučajnih konflikta tokom vojnih aktivnosti”, dodaje se u saopštenju.

    Rusko Ministarstvo odbrane navodi da su u fokusu razgovora dva ministarstva bila “najvažnija pitanja o evropskoj bezbjednosti”.

  • Ukrajina dala Rusiji 48 sati

    Ukrajina dala Rusiji 48 sati

    Ukrajina je zatražila od Rusije objašnjenje u roku od 48 sati o njenim “vojnim aktivnostima” u oblastima blizu granice sa Ukrajinom.

    To je izjavio u petak ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba.

    Kuleba je na Tviteru rekao da je Kijev zvanično pokrenuo mehanizam smanjenja rizika u skladu sa stavom III Bečkog dokumenta i zatražio od Moskve da pruži detaljna objašnjenja o vojnim aktivnostima u oblastima blizu teritorije Ukrajine i na Krimu, prenosi TASS.

    On je rekao da Rusija ima 48 sati da odgovori.

    “U slučaju da ne bude odgovora ili da on bude nedovoljan ili nebitan, Ukrajina će se obratiti Rusiji kao i drugim državama potpisnicama Bečkog dokumenta, kako bi se održao vanredni sastanak na kojem će Rusija morati da pruži objašnjenje”, naveo je Kuleba.

  • SAD: Ruska invazija na Ukrajinu je moguća u bilo kojem trenutku

    SAD: Ruska invazija na Ukrajinu je moguća u bilo kojem trenutku

    Američki državni sekretar Antony Blinken kazao je danas kako je Rusija poslala još vojnika na svoju granicu s Ukrajinom i mogla bi pokrenuti invaziju u bilo kojem trenutku, uključujući i za vrijeme Zimskih olimpijskih igara.

    On je za vrijeme svoje posjete Australiji kazao da Washington nastavlja povlačiti osoblje svoje ambasade u Ukrajini i ponovio je poziv State Departmenta svim američkim državljanima u Ukrajini da odmah napuste zemlju.

    “Jednostavno rečeno, i dalje vidimo vrlo zabrinjavajuće znakove ruske eskalacije, uključujući i to da još vojnika stiže na ukrajinsku granicu”, rekao je Blinken na konferenciji za medije u australskom gradu Melbourneu.

    Dodao je da kao što je već rekao, invazija bi mogla početi u bilo kojem trenutku, i da budemo jasni, to uključuje i vrijeme održavanja Olimpijskih igara.

    Rusija, koja ima više od 100.000 vojnika pored ukrajinske granice, poriče optužbe Zapada da planira napasti Ukrajinu, podsjeća Reuters.

    Američki State Department pozvao je Amerikance u Ukrajini da odmah napuste zemlju zbog, kako su rekli, povećanih prijetnji ruske vojne akcije i Blinken je rekao da će Washington nastaviti povlačiti svoju ambasadu.

    “Nastavit ćemo taj proces i bili smo vrlo jasni, svi američki državljani koji su još u Ukrajini trebali bi sad napustiti tu zemlju”, poručio je Blinken.

    Sličnih stavova o stanju na ukrajinskim granicama je u Velika Britanija.

  • Potvrđeno – Makron je odbio

    Potvrđeno – Makron je odbio

    Francuski predsednik Emanuel Makron odbio je da se testira na kovid 19 po dolasku u Moskvu gde se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    Tu informaciju je potvrdio i Kremlj, tačnije portparol ruskog predsednika Dmitri Peskov, preneo je Sputnjik na engleskom.

    Peskov je naglasio da se ne radi o politici i da to nije uticalo na razgovore.

    Kako je navedeno, francuskom predsedniku ponuđena opcija ili da uradi PCR test kako bi se približio Putinu ili da poštuje mere predostrožnosti, odnosno fizičku distancu.

    Makron je odlučio da uradi ovo drugo, navodno zbog zabrinutosti da će njegovi DNK uzorci završiti u rukama ruskih lekara.

    “Znali smo vrlo dobro da to znači da nema rukovanja i taj dugi sto. Ali nismo mogli da prihvatimo da se dočepaju predsednikovog DNK“, rekao je izvor, prenosi Rojters.


    Na kraju su se pregovori odvijali za stolom dugim 4 metra, što je izazvalo spekulacije da bi to mogao biti znak hladnih odnosa između Rusije i Zapada.

  • Biden pozvao Amerikance da napuste Ukrajinu: Neću slati vojsku po vas

    Biden pozvao Amerikance da napuste Ukrajinu: Neću slati vojsku po vas

    Američki predsjednik Joe Biden pozvao je sve američke državljane koji borave u Ukrajini da odmah napuste tu zemlju zbog pojačanih prijetnji ruskom vojnom akcijom. Upozorio je kako svjetski rat znači momenat kada Amerikanci i Rusi zapucaju jedni na druge.

    Biden je rekao da neće slati vojne trupe da spašavaju Amerikance ako Moskva napadne Ukrajinu. On je upozorio da bi “stvari mogle brzo da polude” u regionu.
    Američki State Department također je pozvao sve Amerikance da što prije izađu iz Ukrajine.

    “Imamo posla s jednom od najvećih vojski na svijetu. To je sasvim drugačija situacija i stvari bi brzo mogle ‘poludjeti'”, rekao je Biden.

    Upitan da li postoji scenarij koji bi ga mogao navesti da pošalje vojsku u spašavanje Amerikanaca koji bježe iz Ukrajine, Biden je odgovorio da ne postoji.

    “To je svjetski rat kada Amerikanci i Rusi počnu pucati jedni na druge. Mi smo u potpuno drugačijem svijetu, drugačijem nego je iko ikada bio”, rekao je, prenosi BBC.


    Svjetski lideri su u međuvremenu nastavili ofanzivnu diplomatiju kako bi ublažili trenutnu krizu oko Ukrajine i spriječili eskalaciju i rat.

    Rusija je više puta poricala bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu uprkos tome što je na granici nagomilala više od 100.000 vojnika.

    Upravo juče je započela velike vojne vježbe sa susjednom Bjelorusijom, a Ukrajina je optužila Rusiju da joj blokira pristup moru.

    Kremlj ne krije kako želi uvesti “crvene linije” kako bi osigurao da Ukrajina nikada ne pristupi NATO-u.


    Britanski premijer Boris Johnson izjavio je u četvrtak da se Evropa suočila s najvećom sigurnosnom krizom u posljednjih nekoliko decenija usred tenzija.

  • Amerika odgovorila Rusiji: Šta je istina, a šta laž u odnosima NATO-a i Moskve

    Amerika odgovorila Rusiji: Šta je istina, a šta laž u odnosima NATO-a i Moskve

    Sjedinjene Američke Države objavile su kratki video u kojem analiziraju posljednje izjave ruskih zvaničnika koje se tiču širenja NATO saveza prema istoku, ali i drugih teza koje su iznijeli ruski političari u posljednjih nekoliko mjeseci.

    Između ostalog, na početku videosnimka Sjedinjene Američke Države prikazuju izjavu ruskih zvaničnika, u kojoj se ističe kako je NATO opkolio Rusiju te da države članice ovog saveza kuju zavjeru protiv Rusije još od kraja Hladnog rata.

    “NATO je odbrambeni savez koji ne traži sukob. Rusija graniči s 14 zemalja. Samo njih pet su članice NATO-a”, odgovorili su iz SAD-a.

    Nakon toga iz SAD-a su se osvrnuli i na tvrdnje da raspoređivanjem NATO snaga na istoku Evrope ova alijansa zapravo prijeti Rusiji.
    “Jedino raspoređivanje NATO snaga na istoku Evrope bilo je zbog vojne sile koju upotrebljava Rusija. Ovo raspoređivanje snaga je isključivo odbrambeno i to su tražile zemlje domaćini”, navodi se u odgovoru Washingtona.

    Na kraju, američki zvaničnici su citirali izjavu Putina iz 2002. godine te su naglasili kako se u potpunosti slažu s ruskim predsjednikom.

    “Svaka zemlja ima pravo da izabere način na koji želi osigurati svoju sigurnost”, stoji u izjavi Vladimira Putina, koju su 20 godina kasnije prenijeli američki zvaničnici.

  • Truss i Lavrov održali sastanak, ruski zvaničnik poručio: Ovo je kao razgovor nijemih i gluhih

    Truss i Lavrov održali sastanak, ruski zvaničnik poručio: Ovo je kao razgovor nijemih i gluhih

    Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Elizabeth Truss danas se u Moskvi sastala s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom s kojim je razgovarala o trenutnoj krizi između Ukrajine i Rusije.

    Nakon sastanka, šefica britanske diplomatije je izjavila kako Rusija još uvijek ima vremena da se vrati na put diplomatije.

    “Još uvijek postoji dovoljno vremena da se Rusija vrati diplomatiji i prekine agresiju prema Ukrajini. NATO je jasan, ako se ne odabere put diplomatije, bit će velikih posljedica za Evropu, Rusiju i Ukrajinu”, rekla je Truss.

    Također, naglasila je kako ruske aktivnosti oko Ukrajine potkopavaju ruski položaj u međunarodnoj zajednici.

    “Agresija ruske vlade i pokušaji iskrivljavanja prošlosti potkopavaju ruski status u svijetu. Ruske akcije i destabilizacija Ukrajine i kroz hibridni rat i gomilanje trupa na granicama, su djela koja djeluju tako da jačaju NATO, a istovremeno udaljavaju ukrajinski narod od Rusije”, poručila je britanska ministrica.

    Također, ona je naglasila kako zapadni saveznici spremaju velike sankcije za Rusiju ukoliko se ova država odluči za invaziju na Ukrajinu.

    “Vjerujemo u samoopredjeljenje ukrajinskog naroda. Velika Britanija i saveznici uveli bi velike sankcije. Sjedinjene Američke Države su jasno rekle da u slučaju invazije Sjeverni tok 2 neće funkcionisati. Rusija i dalje može birati alternativu”, mišljenja je Truss.

    S druge strane, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je kako je razočaran postupcima i razmišljanjima zapadnih zemalja.

    “Razočaran sam jer je ovo kao razgovor između nijeme i gluhe osobe. Zapad uporno ignoriše naše zahtjeve. Govori se o invaziji na tu zemlju, a i iz samog Pentagona stižu informacije kako Rusija ne planira nikakvu invaziju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je također pozvao zapadne saveznike i medije da ne paniče. Šta je sve napravila ta priča? Vidimo da investitori, novac i diplomate napuštaju Ukrajinu”, ističe Lavrov.

    On je govorio i o raspoređivanju ruskih trupa oko granice s Ukrajinom.

    “Dosta sam vremena na sastanku potrošio da objasnim šta naše trupe rade na našoj teritoriji. Trenutno je u baltičkim državama raspoređeno hiljade stranih vojnika i to na teritoriji drugih zemalja. Ruska vojska je na ruskoj teritoriji. Zašto su naše kolege tako sebične kada se govori o sigurnosti Evrope i zašto su sebični kada izrazimo zabrinutost kada je riječ o našoj sigurnosti?”, pojašnjava Lavrov.

    Također, ruski šef diplomatije je naglasio kako Rusija nikome ne prijeti, već da se prijeti Moskvi.

    “Nigdje nismo iznijeli niti jednu prijetnju. Oni nama prijete. Zapad koristi Ukrajinu kako bi poboljšao svoj ugled. Čini se kako Rusija nema ista prava u međunarodnom ‘ringu’ kao Velika Britanija”, rekao je ruski šef diplomatije.

  • “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    Rusija mora da bira između diplomatskog rešenja krize oko Ukrajine ili suočavanja sa ekonomskim sankcijama, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    Sa druge strane, povećano je vojno prisustvo snaga NATO u istočnim zemljama Alijanse.

    “Rusija ima izbor: mogu da izaberu diplomatsko rešenje, ali ako izaberu konfrontaciju, platiće visoku cenu”, poručio je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za medije sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom u Briselu, prenosi agencija Rojters.

    On je upozorio da će biti ekonomskih sankcija i povećanog vojnog prisustvo NATO u istočnom delu Alijanse, kao i da je Velika Britanija zaista važan deo toga.

    U odgovoru na pitanje novinarke Bi-Bi-Sija, Džonson je procenio da trenutno ukrajinska vojska ima 200.000 vojnika.

    “Želim samo da naglasim da bi bila apsolutna katastrofa ako bi došlo do rata na ukrajinskom tlu, kao i da bi došlo do ozbiljnog krvoprolića”, upozorio je britanski premijer.

    On je poručio da ljudi u Rusiji moraju da razmišljaju i o tome da li je razumno da se, kako je naveo, troši krv ruskih vojnika u ratu, za koji on kaže da bi bio katastrofalan.


    Broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici se povećava i mogući napad je sve izvesniji, rekao je Stoltenberg.

    “Ovo su opasna vremena za evropsku sigurnost”, rekao je Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare.

    “Broj ruskih vojnika se povećava. Mogući napad sve je izvesniji”, upozorio je.

    “NATO nije pretnja Rusiji, ali moramo biti spremni za najgore, istovremeno verujući u političko rešenje”, naglasio je.

  • Predstavnik Rusije u EU: Naći ćemo kupce za gas čak i ako Sjeverni tok 2 ne proradi

    Predstavnik Rusije u EU: Naći ćemo kupce za gas čak i ako Sjeverni tok 2 ne proradi

    Pod pretpostavkom da gasovod Sjeverni tok 2 ne bude pušten u rad, Rusija će naći druge kupce za taj gas, rekao je u intervjuu za RIA Novosti stalni predstavnik Rusije pri Evropskoj uniji Vladimir Čižov.

    Američki predsjednik Džo Bajden zaprijetio je da Sjevernog toka 2, koji je već položen po dnu Baltičkog mora, ali još nije pušten u rad, “neće biti” u slučaju eskalacije situacije oko Ukrajine.

    “Naći ćemo gdje i kako prodati gas”
    Odgovarajući na tu izjavu, Čižov je rekao da je pokretanje Sjevernog toka 2 “potrebno prvenstveno evropskim potrošačima, a ne čak i samoj Rusiji”.

    “Naći ćemo gdje i kako prodati gas, ako hipotetski zamislimo da neće biti Sjevernog toka 2”, rekao je Čižov.

    Ranije je izjavio da Rusija, odnosno Gazprom, nije dužan povećati izvoz plina u Evropsku uniju. Napomenuo je da Rusija već isporučuje dodatne količine, iako ne u mjeri u kojoj to želi Bruxelles.

    Sjeverni tok 2 je izvozni gasovod kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje iz Rusije u Evropu. Polaganje cijevi je završeno, ali gasovod ne može proraditi bez sertifikacije, koja je obustavljena.

    Kada njemački regulator donese nacrt odluke o sertifikaciji, biće potrebno mišljenje Evropske komisije koja namjerava donijeti zaključak nakon konsultacija s Ukrajinom.

    EU zemlje optužile Rusiju da je izazvala krizu
    U međuvremenu, cijene gasa na evropskom tržištu višestruko su porasle u odnosu na prošlogodišnje ljeto. Vlasti evropskih zemalja više puta su optuživale Rusiju da je izazvala energetsku krizu. Rusi, s druge strane, kažu da su Bruxellesu nudili nastavak saradnje u obliku dugoročnih ugovora, ali je Evropska komisija insistirala na tržišnim cijenama, što je dovelo do krize.

    Gasprom je u utorak objavio da je cijena njegovog gasa u decembru iznosila 517.8 dolara, u odnosu na 156.6 dolara u decembru 2020. Prosječna cijena za cijelu prošlu godinu bila je 272.8 dolara.

    Te cijene višestruko su niže od burzovnih. Tako je 21. decembra prošle godine burzovna cijena gasa u Evropi prvi put u istoriji premašila je 2.000 dolara za hiljadu kubnih metara, na talasu nadolazećeg hladnog vremena i nenormalno niskih rezervi u evropskim podzemnim skladištima.

    Ali, idućih dana cijena se korigovala s obzirom na otopljenje, pojačanu proizvodnju struje iz vjetroelektrana i povećanog broja tankera koji prevoze ukapljeni prirodni gas LNG iz SAD-a u Evropu, prenosi Index.

  • Sada vole Ruse?

    Sada vole Ruse?

    Rusija nedeljama gomila vojsku na granici prema Ukrajini, Zapad razmišlja o novim sankcijama, SAD šalju vojnike na istok Evrope, Kina objavljuje podršku Moskvi.

    Takva ozbiljna kriza nije viđena još od kraja Hladnog rata. I baš u takvim okolnostima je Viktor Orban, dakle predsednik vlade zemlje koja je članica i EU i NATO, prošle nedelje posetio Moskvu i proveo pet sati u “otvorenom razgovoru” s Vladimirom Putinom.

    Orban je u Moskvi rekao sve što je Putin želeo da čuje: došao je u misiji mira i prenosi poruku Evropske unije da ne želi da vodi rat. Savetuje i drugim članicama Unije takav pragmatičan stav kakav ima Mađarska. A kad je reč o ekonomskim sankcijama, ruski mediji sa zadovoljstvom su preneli Orbanovo mišljenje da one više štete Evropskoj uniji nego Rusiji, piše “Dojče vele” (DW).

    Mađarska i prodor sovjetskih tenkova koji su 1956. pregazili želju za nezavisnošću od Moskve bili su za čitav svet, a naročito za zemlje Istočnog bloka, pojam prkosa i nacionalnog ponosa. Ali kako Mađari danas vide ulogu svog premijera? Da li su ponosni na to što on na taj način Putinu pruža pozornicu za njegove ciljeve? Ili ga, iako je premijer članice Evropske unije, vide tek kao Putinov privezak dok ovaj sledi sopstvene geopolitičke ciljeve?

    “Veliki državnik” ili “privezak Moskve”?

    Oba mišljenja su raširena, ali to manje zavisi od Rusije, a mnogo više od političke podele u samoj Mađarskoj. Kao što pokazuje istraživanje instituta “Mertek medija”, to pre svega zavisi od toga da li ispitanici i inače podržavaju Orbana ili su njegovi protivnici. Ako jesu njegove pristalice, onda i slepo veruju u sve što im govori Orbanova vlada.

    Ono što Mađare mnogo više interesuje jeste Putinova najava da će Mađarska, prema sporazumu koji važi do 2036, plaćati samo petinu cene zemnog gasa koja je trenutno na tržištu Evrope. Putin se, naravno, nije upuštao u objašnjavanje da je tu problem sama tržišna cena koja je, za samo godinu dana, porasla i do sedam puta. I da će to poskupljenje pogoditi i potrošače u Mađarskoj, doduše tek s nekoliko meseci zakašnjenja.

    Za Mađare je najvažniji račun za gas koji je upravo stigao, a on jeste znatno manji nego što je u zapadnoj Evropi. Mogli bismo i da poverujemo da je Orban otišao u Moskvu kako bi se premostilo vreme dok se cene na tržištu ne smire, jer su se Mađari navikli na jeftin gas. No u Mađarskoj već godinama za domaćinstva postoji gornja granica koliko smeju da koštaju energenti. I zato ni ova poseta Orbana Moskvi neće bitno povećati simpatije Mađara prema Rusiji.

    Mađari su već zaboravili ruske tenkove

    S druge strane, mađarska opozicija stalno napada Orbana zbog njegovog ulizivanja Putinu. Zovu ga “Putinova pudlica”, “agent Moskve” ili “Trojanski konj u EU”. Pa i ovoga puta kritikovali su Orbanovu posetu Putinu u sred krize s Ukrajinom.

    Međutim, već se pokazalo da se iz takvih kritika ne može izvući neka veća politička korist. Godine 2018. mađarski političar Zelenih Benedek Javor okomio se na nameru vlade u Budimpešti da proširi kapacitet mađarske atomske elektrane Paks. Ali, iako se zaista 41 odsto Mađara protivilo izgradnji dva nova bloka ruskog tipa, a 31 odsto bilo za, ta tema nije postala bitna na tadašnjim izborima. Pa i same opozicione stranke imale su previše različita mišljenja o koristi i manama tog projekta, a povrh toga, odluka o proširenju atomske elektrane doneta je u parlamentu još 2010, dakle pre nego što je Orban postao premijer, navodi DW.

    Često ne zvuči uverljivo kad opozicija kritikuje Orbanovo ulizivanje Putinu. To se posebno odnosi na bivšeg premijera, socijaldemokratu Ferenca Đurčanjija. On redovno najoštrijim rečima napada Orbana zbog takvog odnosa, ali je zapravo i sam svojevremeno održavao odlične odnose sa Putinom. A kad ga suoče s tom činjenicom, Đurčanji odgovara da je Putin tada “bio drugi čovek”.

    Kako Orban kaže, tako jeste

    Odnos Mađarske i Rusije nije važna tema u predizbornoj kampanji, a danas gotovo apsurdno zvuči činjenica da je i sam Viktor Orban svoju političku karijeru počeo kada se 1989. zalagao za povlačenje sovjetskih vojnika iz Mađarske. Danas se od Orbana više ne može čuti ni reč o Mađarskom ustanku 1956. i ruskim tenkovima koji su ga krvavo ugušili. To je inače iskustvo koje mnogi stariji Mađari još uvek dobro pamte.

    Čini se da Orbanove pristalice u Mađarskoj menjaju mišljenje onako kako ga menja i njihov premijer. Orban je 2003. bio kritičan prema Rusiji, pa je tako mislila i većina njegovih birača. A kad on sada poslušno putuje u Moskvu, to podržavaju i njegove pristalice: u ispitivanju iz 2018. većina birača Orbanove stranke založila se za bolje odnose sa Rusijom nego sa SAD. A dve trećine upitanih smatralo je da je za Mađarsku bolje da Rusija bude snažna, a ne slaba.