VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Lavrov i Čavušoglu razgovarali o Ukrajini

    Lavrov i Čavušoglu razgovarali o Ukrajini

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov razgovarao je telefonom sa turskim kolegom Mevlutom Šavušogluom.

    Šef ruske diplomatije je tom prilikom istakao da su neprihvatljivi postupci Zapada koji vode ubrzanoj militarizaciji Ukrajine.

    – Razmotrena je situacija na jugoistoku Ukrajine. Lavrov je ukazao na neprihvatljivost akcija Zapada koje vode ubrzanoj militarizaciji te zemlje i na opasnost od nepromišljenog razvoja vojno-tehničke saradnje sa kijevskim vlastima u aktuelnoj situaciji – saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

    Lavrov je istakao da striktno poštovanje Minskih sporazuma i dogovora, postignutih u okviru normandijskog formata i trilateralne Kontakt grupe nema alternativu.

    Kako je precizirano, razgovarano je i o ključnim temama sa međunarodne agende.

    – Lavrov je izvijestio sagovornika o nastavku rada na promociji ruskih inicijativa za osiguravanje dugoročnih pravnih bezbjednosnih garancija u Evropi. Ministar je pozvao Tursku da doprinese izradi konstruktivne i odgovorne reakcije na ruske prijedloge – ističe se u saopštenju ruske strane.

    Pored toga, ministri su se tokom razgovora “dotakli pojedinih aspekata rješavanja situacije u BiH, Siriji i Zakavkazju, kao i saradnje u okviru međunarodnih struktura”.

  • Zaharova: Možete li objaviti raspored naših invazija, da planiram odmor

    Zaharova: Možete li objaviti raspored naših invazija, da planiram odmor

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ironično je zatražila od američkih i britanskih medija da objave raspored navodnih invazija Rusije na Ukrajinu za ovu godinu kako bi mogla da planira odmor.

    “Htela bih da zatražim od američkih i britanskih medija Blumberga, Njujork tajmsa i Sana da objave raspored naših predstojećih invazija za ovu godinu. Voljela bih da isplaniram odmor”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Zapadne zemlje i Kijev optužuju Rusiju da planira da napadne Ukrajinu, što Moskva negira.

    Zapadni mediji su u više navrata objavljivali “dan invazije”, a prema navodima lista Politiko, američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da bi Rusija mogla danas da napadne Ukrajinu, podsjeća TASS.

    I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je čuo da bi 16. februar mogao da bude dan ruskog napada.

  • Putin ne planira obraćanje “cijelom svijetu” kao Bajden: “On to stalno radi”

    Putin ne planira obraćanje “cijelom svijetu” kao Bajden: “On to stalno radi”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ne planira da se obrati “cijelom svijetu” kao što je to uradio američki predsjednik Džozef Bajden, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Predsjednik stalno objašnjava cijelom svijetu. Tokom protekle nedjelje je bilo nekoliko konferencija za novinare. Odgovarajući na pitanja vrlo iscrpno je iznosio stav Rusije”, rekao je Peskov, prenosi agencija TAS S.

    Na pitanje da li Putin planira da se obrati, portparol je u šali upitao da li Putin treba da “pozove da se ne napada Kanada.”

    Takođe je rekao da Kremlj vjeruje da je za Rusiju pozitivno to što je američki predsjednik Bajden pokazao spremnost da vodi bezbjednosne razgovore sa Rusijom.

    On je podsjetio da je Putin iskazao želju i spremnost Moskve da uđe u pregovore o bezbjednosti.

  • Blinken: Priznavanje Donjecka i Luganska bilo bi nezakonito

    Blinken: Priznavanje Donjecka i Luganska bilo bi nezakonito

    Američki državni sekretar Entoni Blinken kritikovao je odluku ruske Dume kojom je zatraženo od predsjednika Vladimira Putina da prizna samoproglašene teritorije Donjeck i Lugansk i nazvao je taj postupak nezakonitim.

    “Donošenje rezolucije dodatno bi narušilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo bi grubo kršenje međunarodnog prava, dovelo bi u pitanje iskazanu posvećenost Rusije da nastavi da diplomatskim potem traga za mirnim rješenjem krize”, rekao je Blinken, prenosi agencija Rojters.

    Donji dom ruskog parlamenta izglasao je juče odluku kojom se od Putina traži da prizna samoproglašene teritorije Donjeck i Lugansk, u oblasti poznatoj kao Donbas, a gdje se separatističke snage bore protiv ukrajinske vojske od 2014. godine.

    Američki državni sekretar je takođe rekao da bi taj potez “iziskivao brz i čvrst odgovor SAD u punoj koordinaciji sa našim saveznicima i partnerima”.

    Dodao je da bi time ruska vlada u potpunosti odbacila obaveze iz sporazuma iz Minska.

  • Stolteneberg: Nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta

    Stolteneberg: Nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da su ministri odbrana zemalja članica Alijanse na današnjem sastanku u Briselu razmatrali “najozbiljniju bezbjednosnu krizu” u Evropi u posljednjim decenijama, praćenu “najvećom koncentracijom ruskih vojnih snaga u Evropi” od kraja Hladnog rata.

    “Saveznici su pozdravili sve diplomstke napore, a ima signala i iz Moskve da žele da nastave putem diplomatije. Istovremeneo, do ovog trenutka, nismo vidjeli znake deeskalacije na terenu. Nema povalčenja trupa niti naoružanja. Umjesto toga, vidimo masivne ruske vojne snage spremne za napad, visoko osposobljenje, od Krima do Bjelorusije”, izjavio je Stoltenberg.

    Nakon prvog dijela sastanka minsitra obrane zemalja članica NATO, Stoltenberg je ponovio da su članice Alijanse od početka jasno stavile do znanja Rusiji da će svaka dalja agresija na Ukrajinu imati visoku cijenu.

    On dodaje da je NATO sve vrijeme spreman na dijalog i poručuje da nije kasno da Rusija odstupi od ivice konflikta i izabere put mira.

    Stoltenberg navodi da je NATO poslao konkretne pisane predloge Rusiji o transparentnosti, kontroli rizika i naoružanja, ali da do danas nije dobio odgovor.

  • Volas: Nema dokaza o povlačenju; Ukrajina vježbala sve moguće odgovore

    Volas: Nema dokaza o povlačenju; Ukrajina vježbala sve moguće odgovore

    Britanija do sada nije vidjela nikakve dokaze da Rusija povlači svoje trupe razmještene u blizini ukrajinske granice, izjavio je danas ministar odbrane Velike Britanije Ben Volas.

    Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su više puta upozoravale da bi predsjednik Vladimir Putin mogao da naredi invaziju Ukrajine sa više od 130.000 vojnika raspoređenih duž rusko-ukrajinske granice, prenosi Rojters.

    Istovremeno, Rusija poručuje da ima pravo da rasporedi svoje trupe gdje god poželi na sopstvenoj teritoriji i više puta je ponovila da ne namjerava da izvrši invaziju na Ukrajinu.

    Rusko ministarstvo odbrane juče je objavilo snimak koji pokazuje povratak dijela oružanih snaga u matične baze nakon izvedenih vojnih manevara.

    “Mi nismo vidjeli nikakve dokaze o povlačenju ruskih snaga. Neposredna zapažanja pokazuju suprotno od izjava koje dolaze iz Kremlja”, rekao je Volas radiju Tajms.

    Ukrajina vježba odgovor na sve moguće scenarije
    Ukrajinske agencije za sprovođenje zakona održale su tokom proteklog vikenda vježbe za uvježbavanje odgovora na mogući upad u zgrade vlade i policijske stanice na 30 kilometara od granice s Krimom, izjavio je danas ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirski.

    Prema njegovim riječima, policajci su održali “više vježbi, procjenjujući sve događaje koji su se dogodili u Ukrajini od 2014. godine”, prenosi ruska agencija TASS.

    “Vježbali smo sve moguće scenarije tokom vikenda na 30 kilometara od administrativne granice Autonomne Republike Krim, uz učešće glavnokomandujućeg ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog”, istakao je Monastirski.

    Ministar unutrašnjih poslova je naglasio da Ukrajina neće tolerisati “bilo kakve manifestacije separatizma unutar zemlje, slične onima koje su se pojavile u Harkovu, Lugansku i Donjecku 2014. godine”.

    Zapadne zemlje su nedavno kontinuirano upozoravale na potencijalnu invaziju Rusije na Ukrajinu, a zapadni mediji čak najavljuju i “datum invazije” koji je više puta odlagan, navodi ruska agencija TASS.

    Lajen: Moskva šalje oprečne signale
    Rusija tek treba da dokaže svoju spremnost za deeskalaciju usred gomilanja vojske na ukrajinskim granicama, izjavila je danas predsjednica Evopske komisije Ursula fon der Lajen.

    “Moskva za sada šalje oprečne signale”, izjavila je Fon der Lajen u obraćanju evropskim poslanicima, povodom zahtjeva donjeg doma ruskog parlamenta kojim se od ruskog predsjednika Vladimira Putina traži da prizna nezavisnost otcijepljenih regiona Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine, prenosi agencija Rojters.

    Mišel: Moskva mora da bira između rata i diplomatije
    Zvanična Moskva mora da bira između rata i diplomatije usred vojnog nagomilavanja na granicama Ukrajine, izjavio je danas predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    On je pozvao Rusiju da djelima, a ne riječima demonstrira volju za deeskalacijom, prenosi agencija Rojters.

    “Rusija je u posljednja dva dana signalizirala da bi mogla biti otvorena za diplomatiju i pozivamo Rusiju da preduzme konkretne i opipljive korake ka deeskalaciji, jer je to uslov za iskren politički dijalog”, poručio je Mišel u obraćanju evropskim poslanicima.

    “Današnji izbor je izbor između rata i tragičnih žrtava koje bi pratile taj rat ili hrabrosti političkog angažmana i hrabrosti diplomatskih pregovora”, dodao je Mišel.

    Između Rusije i Zapada su posljednjih mjeseci prisutne pojačane tenzije, pošto je duž ukrajinsko-ruske granice, ali i u Bjelorusiji, raspoređen značajan kontingent ruskih vojnika i oružja.

    Rusija od Zapada traži bezbjednosne garancije da Ukrajina neće postati članica alijanse, da će se NATO uzdržati od razmeštanja oružja u blizini ruske granice, kao i da će povući snage sa područja istočne Evrope.

    O tome su pokrenuti i pregovori uključenih strana, a kao reakcija na ruske poteze uslijedila je nedavna odluka SAD da u istočnoevropskim članicama NATO-a rasporede dodatnih 3.000 vojnika, dok i druge države članice NATO-a Ukrajini ustupaju vojno-tehničku pomoć.

  • Stoltenberg od Moskve zatražio dokaze o odlasku sa granica Ukrajine

    Stoltenberg od Moskve zatražio dokaze o odlasku sa granica Ukrajine

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg ponovo je zatražio danas da Moskva dokaže da vrši povlačenje trupa sa granica Ukrajine i dodao da se vojnici i tenkovi često pomjeraju.Ostaje da se vidi da li zaista postoji rusko povlačenje. Ono što vidimo je da su povećali broj vojnika i da dolazi još više trupa – rekao je Stoltenberg novinarima na početku dvodnevnog sastanka ministra odbrane NATO zemalja u Briselu.

    On je dodao da će NATO pozdraviti “stvarni početak povlačenja trupa”.

    – Oni su uvijek pomjerali snage naprijed-nazad tako da to što vidimo kretanje snaga ili tenkova ne potvrđuje stvarno povlačenje – naglasio je Stoltenberg.

  • Biden: Još nemamo potvrdu da se ruske trupe povlače s granica, tamo se nalazi 150.000 vojnika

    Biden: Još nemamo potvrdu da se ruske trupe povlače s granica, tamo se nalazi 150.000 vojnika

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden obratio se večeras naciji povodom aktuelne krize na istoku Evrope i tenzija između Rusije i Ukrajine te je poručio kako je Amerika spremna na apsolutno sve opcije u odnosima s Rusijom.

    Na početku obraćanja, Biden je naglasio kako je Amerika spremna na diplomatiju i unapređenje odnosa s Rusijom, ali je isto tako poručio kako će Washington adekvatno reagovati ukoliko Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.

    “Zajedno sa saveznicima smo u stalnim diplomatskim aktivnostima. Pričao sam s Putinom i rekao mu da smo spremni na diplomatiju, ako i on to želi. Predsjednik Putin i ja smo se složili da trebamo dalje razgovarati o ovom pitanju. Jučer, Rusija je rekla kako želi nastaviti put diplomatije i slažem se s tim. SAD su stavile na stol konkretne ideje za stabilizaciju sigurnosti. kontrolu oružja, transparentnost, stratešku stabilnost. Ove mjere se tiču i Rusije i NATO-a. Međutim, nećemo žrtvovati osnovne principe. Nacije imaju pravo na suverenitet i slobodu da sami odlučuju s kim će planirati saveze”, rekao je Biden.

    Iako su ruski zvaničnici jutros saopćili kako se dio trupa povlači u svoje baze, Biden ističe kako za to još uvijek nema potvrde.

    “Nastavit ćemo diplomatske napore u konsultaciji sa saveznicima. Sve dok postoji mogućnost za diplomatiju, mi ćemo biti tu. Rusija je rekla da neke trupe napuštaju položaje. To je dobro, ali za to još nismo dobili potvrdu. Naše analize pokazuju da su i dalje u prijetećoj poziciji. 150.000 vojnika nalazi se oko Ukrajine. Invazija je i dalje itekako moguća. Svi Amerikanci u Ukrajini, napustite Ukrajinu sada. Zato smo premjestili našu ambasadu u Lavov, na zapad Ukrajine. Bili smo transparentni prema svijetu o ruskim planovima, da svi znaju o čemu se radi i zbog toga dijelimo informacije”, poručio je Biden.

    On je također poručio kako SAD i NATO nisu prijetnja Rusiji.

    “SAD i NATO nisu prijetnja Rusiji. Ukrajina ne prijeti Rusiji. Nemamo plan da postavimo rakete u Ukrajinu i ne želim destabilizovati Rusiju. Građani Rusije, niste naši neprijatelji i vjerujem da ne želite rat s Ukrajinom, zemljom s kojom dijelite duboke historijske pa i porodične veze. Ovo bi bio rat bez razloga. Uračunjivost je važna. Ako Rusija izvrši invaziju, ljudske žrtve će biti masovne. Ako Rusija napadne Ukrajinu, svijet neće zaboraviti da je Rusija izabrala put destrukcije. SAD, saveznici, odgovorit će promptno i vjerujte da je Zapad je ujedinjen. Ovo je više od samog sukoba Ukrajine i Rusije. Ovo predstavlja sve u što vjerujemo, u svijet kakav želimo vidjeti i pravo zemalja da biraju svoju sudbinu i pravo ljudi da odlučuju o sebi. Ne možete mijenjati granice susjednih zemalja silom”, jasan je predsjednik SAD-a.

    Na kraju, Biden je rekao kako će, ukoliko dođe do invazije, Rusija snositi velike ekonomske posljedice.

    “Ukoliko se invazija izvrši, od Sjevernog toka 2 neće biti ništa. Poslali smo Ukrajini opremu da se brani, obezbijedili smo treninge, savjete i stručnjake. Također, branit ćemo svaki centimetar NATO teritorije svom silom. Napad na jednu državu je napad na sve države. Zbog toga smo poslali naše trupe na jugoistočni dio NATO saveza. Nastavit ćemo vježbe s našim saveznicima. Ipak, moramo biti jasni, ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, posljedice će osjetiti i stanovnici na našem tlu i zbog toga poduzimamo već određene mjere”, ističe Biden.

    Na kraju konferencije, Biden je ponovio kako SAD ne žele direktan sukob s Rusijom.

    “Ne želimo direktan sukob s Rusijom. Međutim, ako Rusija napadne Amerikance u Ukrajini, reagovat ćemo silom. Spremni smo reagovati i na cyber napade. Rusija i SAD moraju birati put diplomatije, ali ako se odluče za invaziju, nećemo oklijevati s odgovorom”, zaključio je Biden.

  • Zapad je za danas najavio rusku invaziju na Ukrajinu

    Zapad je za danas najavio rusku invaziju na Ukrajinu

    U Ukrajini bi danas mogao biti dan odluke, jer su zapadni zvaničnici I mediji proteklih dana najavljivali upravo 16. februar kao datum kada bi Rusija mogla izvršiti invaziju. Moskva negira te tvrdnje i ističe da je riječ o “zapadnoj histeriji”.

    Osim toga, jučer je Rusija objavila da povlači dio svojih trupa s ukrajinske granice, gdje su se u proteklom periodu odvijale velike vojne vježbe. Zapad tvrdi da nema dokaza da je vojska povučena.
    Moskva je jučer ismijala tvrdnje pojedinih zapadnih medija da će invazija na Ukrajinu početi u 3 ujutro 16. februara, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Ukrajinci koji vjeruju u takve stvari trebaju ostati budni.

    “Bolje im je da namjeste alarme za ovo vrijeme i sami se uvjere”, rekao je Peskov za RIA Novosti u srijedu nešto poslije ponoći, upitan mogu li Ukrajinci mirno spavati ili se trebaju brinuti.

    Peskov je komentirao izvještaje brojnih zapadnih medija – posebno nekoliko britanskih tabloida – da će Rusija napasti Ukrajinu u 3 ujutro po lokalnom vremenu u srijedu. Mediji su se pozvali na anonimne američke obavještajne službenike kao izvore za tu tvrdnju.

    Peskov se ranije našalio da ga Putin ponekad pita – isto tako u šali – je li tačno vrijeme invazije objavljeno u zapadnoj štampi.

    S druge strane, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden obratio se sinoć naciji povodom aktuelne krize na istoku Evrope i tenzija između Rusije i Ukrajine te je poručio kako je Amerika spremna na apsolutno sve opcije u odnosima s Rusijom.


    Na početku obraćanja Biden je naglasio kako je Amerika spremna na diplomatiju i unapređenje odnosa s Rusijom, ali je isto tako poručio kako će Washington adekvatno reagovati ukoliko Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.

    “Zajedno sa saveznicima smo u stalnim diplomatskim aktivnostima. Razgovarao sam s Putinom i rekao mu da smo spremni na diplomatiju, ako i on to želi. Predsjednik Putin i ja smo se složili da trebamo dalje razgovarati o ovom pitanju. Jučer je Rusija rekla kako želi nastaviti put diplomatije i slažem se s tim. Sjedinjene Američke Države su stavile na stol konkretne ideje za stabilizaciju sigurnosti, kontrolu oružja, transparentnost i stratešku stabilnost. Ove mjere se tiču i Rusije i NATO-a. Međutim, nećemo žrtvovati osnovne principe. Nacije imaju pravo na suverenitet i slobodu da same odlučuju s kim će planirati saveze”, rekao je Biden.

  • Kuleba: Ako Rusija prizna Donjeck i Lugansk kao nezavisne republike, za to će snositi posljedice

    Kuleba: Ako Rusija prizna Donjeck i Lugansk kao nezavisne republike, za to će snositi posljedice

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba komentirao je posljednje aktivnosti ruskog parlamenta kada je riječ o priznavanju Donjecka i Luganska kao nezavisnih republika te je poručio kako bi eventualna Putinova odluka o priznanju dodatno zakomplikovala situaciju.

    Komentirajući posljednje ruske aktivnosti, Kuleba je naglasio kako će Ukrajina razmotriti odgovor na djelovanje ruskog parlamenta, a planirane aktivnosti bit će sprovedene u koordinaciji sa zapadnim partnerima.
    “Što se tiče mogućeg ruskog priznanja Donjecka i Luganska kao nezavisnih republika, želim da ponovim nepromjenjiv stav Ukrajine. U slučaju da Putin odobri odluku o priznanju, Rusija će de facto i de jure napustiti sporazum iz Minska i za to će snositi posljedice”, rekao je Kuleba.

    Osim toga, boraveći u Italiji na sastanku s ministrom vanjskih poslova ove države, Kuleba je komentirao i eventualni ulazak Ukrajine u NATO te je naglasio kako samo Ukrajina i ovaj savez mogu odrediti nastojanja Kijeva za pridruživanje alijansi.

    “Niko osim Ukrajine i članica NATO-a ne bi trebao imati riječ u diskusijama o budućem članstvu Ukrajine u NATO-u”, izjavio je Kuleba.

    Podsjetimo, ruska Državna duma je na jučerašnjoj sjednici odobrila rezoluciju kojom se poziva predsjednik Rusije Vladimir Putin da prizna dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini kao nezavisne teritorije – Donjecka (DNR) i Luganska (LNR).Na jučerašnjem zasjedanju održano je glasanje o dva projekta o priznavanju DNR i LNR. Frakcija Komunističke partije ponudila je da uputi apel direktno Vladimiru Putinu, a Jedinstvena Rusija je insistirala da se prvo apel za priznanje samoproglašenih republika uputi na razmatranje Ministarstvu vanjskih poslova i drugim strukturama na konsultacije. Stručnjaci su precizirali da nijedna rezolucija nema obavezujuću snagu.