Oznaka: Rusija

  • Srbija, uz podršku Rusije, nastavlja da štiti integritet na Kosmetu i dejtonska ovlaštenja Srpske

    Srbija, uz podršku Rusije, nastavlja da štiti integritet na Kosmetu i dejtonska ovlaštenja Srpske

    Srbija će, uz podršku Rusije, nastaviti da štiti svoj teritorijalni integritet na Kosovu i Metohiji, kao i dejtonska ovlaštenja Republike Srpske, rekao je predsjednik Međuvladinog komiteta za saradnju sa Rusijom Nenad Popović na sastanku sa zamjenikom predsjednika Savjeta Federacije Rusije Konstantinom Kosačovim.

    Popović je poručio da je jedan od najvažnijih ciljeva Srbije u narednom periodu jačanje ekonomske, političke i vojne saradnje sa Rusijom.

    “Srbija ostaje na evropskom putu, ali smo izričito protiv uvođenja sankcija Rusiji i članstva Srbije u NATO paktu koji nas je bombardovao”, rekao je Popović.

    Kosačov je naveo da je Srbija u posljednjih osam godina ostvarila izvanredan ekonomski rast, osnažila svoj suverenitet u političkom odlučivanju i obnovila međunarodni ugled koji je trenutno čini jednom od najpoštovanijih evropskih država, saopšteno je iz Ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj Srbije.

  • Zaharova: U Donbasu genocid od strane Kijeva

    Zaharova: U Donbasu genocid od strane Kijeva

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da je ovo što se događa u Donbasu genocid od strane Kijeva.

    “A sada zapadni partneri dozvoljavaju sebi da sumnjaju u to da situacija tamo nije onakva kakva mi govorimo da jeste, da tamo nema masovnih grobnica, da to može biti lažna vest, da tamo situacija nije nalik na genocid. Ne, to zaista nije nalik na genocid, to i jeste genocid, prirodni. Možda nije u takvom obimu kao u Africi, ali zar treba da se operiše kvantitativnim parametrima ako sedam godina ginu djeca, žene, civilno stanovništvo, kada ljudi uopšte ne znaju šta je miran život, kada je za njih zvuk granate nešto sasvim normalno?”, izjavila je Zaharova za televiziju “NTV”.

    Stoltenberg: Ovo je najveća koncentracij vojske u Evropi od Hladnog rata
    Glavni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da vojska koju je Rusija nagomilala na granicama Ukrajine “najveća koncentracija vojnih snaga u Evropi od Hladnog rata”.

  • Bajden: Uvjeren sam da je Putin donio odluku da će napasti Ukrajinu

    Bajden: Uvjeren sam da je Putin donio odluku da će napasti Ukrajinu

    Američki predsjednik Džozef Bajden obratio se povodom situacije u Ukrajini.

    “U zadnjih nekoliko dana vidjeli smo povećani broj kršenja vatre u istočnoj Ukrajini. Rusija u isto vrijeme tvrdi da Ukrajina planira lansirati veliki napad u istočnoj Ukrajini. To prkosi logici. Suludo je vjerovati da bi Ukrajina u ovom trenutku pokrenula napad kad se na njihovim granicama nalazi više od 150.000 ruskih vojnika”, rekao je Bajden.

    Kako je dodao, vjeruje da će u narednim sedmicama Rusija napasti Ukrajinu, što uključuje i Kijev, grad sa više od dva miliona stanovnika.

    “Zapad je ujedinjen i odlučan. Uvesćemo teške sankcije Rusije u slučaju daljnje agresije na Ukrajinu”, rekao je američki predsjednik.

    Na pitanje smatra li da je Vladimir Putin donio odluku o tome hoće li ili neće napasti Ukrajinu, Bajden je odgovorio: “U ovom trenutku mislim da je donio odluku. Uvjeren sam da je donio odluku da će napasti Ukrajinu”.

    “Ne mislim da Putin ozbiljno razmišlja o korištenju nuklearnog oružja. Teško je znati šta Putin misli”, dodao je.

  • Sukob neizbježan

    Sukob neizbježan

    Vojni sukob u Ukrajini je gotovo neizbežan, ali je pitanje kakve će biti razmere tog sukoba, kaže Stevan Gajić iz Instituta za evropske studije.

    On je ocenio da je najnovija kriza u Donbasu ”poslednja crvena linija” za Rusiju.

    Gajić kaže da će Moskva morati da reaguje ukoliko se Kijev i oni koji guraju Ukrajinu i narod u rat odluče za eskalaciju i pokušaju da sprovedu ‘neku vrstu Oluje’ u Donbasu.

    ”To će biti ili operacija ‘srednjeg dometa’ da se stane na granice republika Donjeck i Lugansk ili će rešenje biti dugoročno tako što će se promeniti vlast u Kijevu. Čini se da je neka vrsta vojne eskalacije gotovo neizbežna”, kazao je Gajić.

    Komentarišući izjavu ukrajinskog ministra odbrane da je ”mala verovatnoća za sukob širih razmera”, Gajić je rekao da je ukrajinska vlast svesna šta može da znači rat sa Rusijom, kao i da joj je jasno da ih njihovi saveznici vide kao ”topovsko meso” u prebijanju računa sa Rusijom.

    “I Vašington kaže da je Rusiji potrebno tri dana da zauzme Kijev, što verovatno odgovara istini. Sem toga, nisu to Amerikanci u Iraku koje dočekuje neprijateljski orijentisano stanovništvo, u Ukrajini žive milioni ljudi koji bi rusku vojsku dočekali kao oslobodioce”, rekao je Gajić.

    Istakao je da su SAD strana koja najviše može da utiče na to da li će biti mir ili će sukob eskalirati, ali Vašington, kako kaže, nije spreman da izađe u susret Moskvi koja, uveren je, neće odustati od zahteva iznetih u pregovorima.

    Zato, kako je rekao, ne očekuje mnogo od eventualnog susreta šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, koji je predložio sastanak krajem sledeće sedmice.

    ”Do tog susreta ne očekujem veću eskalaciju, ali napetosti nisu prošle. Procena je da će se dogoditi neka vrsta sukoba, ali je pitanje koje će biti njegove razmere”, kazao je.

    Naglasio je da je zahtev Rusije vrlo transparentan i da Moskva ne želi raketne sisteme NATO-a u Rumuniji i Poljskoj, odnosno, želi da se NATO drži ugovornih obaveza i da se stanje u Evropi vrati na stanje od 1997.godine.

    ”Rusija će morati da obezbedi svoje interese, da rakete srednjeg dometa, koje su se približile ruskim granicama, tu ne budu, i oni će ih se osloboditi milom ili silom”, smatra.

    S druge strane, kako kaže, ne postoji spremnost Vašingtona za dijalog koji bi zadovoljio interese Rusije ističući da je cilj SAD da ponovo pokore Nemačku i Francusku.

    Gajić smatra da suština krize nije u Ukrajini, već da je u pitanju sudbina Nemačke i Francuske i to da li će SAD uspeti da ”miniraju” Severni tok 2 i prinude Nemačku da, umesto ruskog, kupuje četiri puta skuplji gas od SAD.

    Gubitnik, dodaje, može da bude i Francuska, čiji je predsednik Emanuel Makron rekao da je NATO ”klinički mrtav” i koja teži stvaranju evropskih bezbednosnih snaga, odnosno novog saveza posle NATO-a.

    ”Ukoliko dođe do eskalacije sukoba, Amerika će to iskoristiti da ponovo okupira Zapadnu Evropu i da taj blok učvrsti pod svojom čizmom, slično vremenu Hladnog rata”, naveo je Gajić i ukazao da se Nemačka i Francuska zato najviše i trude da posreduju u rešavanju ukrajinske krize.

    ”Očigledno je njima najviše stalo da se ne desi eskalacija je bi to značilo američku vojnu okupaciju. Naravno, to ne smeju da kažu, jer su SAD njiihovi nominalni saveznici u NATO-u, ali pitanje je u tome da li će opstati njihov suverenitet”, zaključio je.

  • Lavrov: Plaćenici sa Kosova, iz Albanije i BiH stigli u Donbas

    Lavrov: Plaćenici sa Kosova, iz Albanije i BiH stigli u Donbas

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je da Moskva ima informacije da su plaćeni vojnici sa Kosova, Albanije i iz Bosne i Hercegovine poslati u Donbas.

    “Rusija pažljivo provjerava informacije koje sugerišu da se regrutuju plaćenici u regionu Donbasa iz samoproglašenog Kosova, Albanije i iz Bosne”, rekao je Lavrov na konferenciji za medije.

    “Njemački kancelar Olaf Šolc i svi drugi lideri NATO kažu da je alijansa defanzivna. Ruski predsjednik Vladimir Putin je na konferenciji za novinare poslije razgovora sa Šolcom podsjetio na bombardovanje 1999. godine. Šolc je rekao da je NATO intervenisao da bi spriječili genocid nad kosovskim Albancima, da je sve urađeno uspješno i da sada ovaj region cvjeta”, rekao je Lavrov.

    Kako je kazao, region je zapravo daleko od procvata.

    “Kosovo i neki drugi dijelovi zapadnog Balkana postaju leglo kriminla. Postoje teroristi, dileri droge. To je regrutovanje plaćenika koji učestvuju u sukobima koji se postepeno raspiruju.

    Ranije ovog mjeseca obavještajni podaci iz Donbasa pokazali su prisustvo britanskih i poljskih plaćenika koji djeluju u liniji fronta u istočnoj Ukrajini.

    Region je gurnut u građanski rat u proljeće 2014. godine, nakon državnog udara u Kijevu, koji su podržale SAD i Evropska unija.

  • Putin: Situacija u Ukrajini pogoršana

    Putin: Situacija u Ukrajini pogoršana

    Vladimir Putin je na press konferenciji s Aleksandrom Lukašenkom rekao da vidi “pogoršanje situacije u istočnoj Ukrajini”.

    Bez iznošenja dokaza, Putin je na presu iznio optužbe za “masovno i sistemsko kršenje ljudskih prava te diskriminaciju” ruske populacije u Ukrajini.

    Vlastima u Kijevu je poručio da krenu u pregovore s liderima separatista.

    Novinarima je kazao kako je spreman razgovarati sa zapadnim liderima o krizi u Ukrajini, ali ih je ponovo optužio da “ignorišu ruske sigurnosne zahtjeve”, te upozorio da “bilo kakav dogovor mora uključivati pravno obvezujuće jamstvo da će NATO zaustaviti širenje na istok”.

    Odbacio je prijetnje zapadnim sankcijama, kazavši kako će “Amerika i njihovi savenici uvijek naći neki razlog da uvedu finansijske sankcije” njegovom režimu.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je takođe rekao su da su vojne vježbe koje provodi ruska vojska “isključivo defanzivne i ne ugrožavaju nikoga”.

    Govoreći na zajedničkoj pres konferenciji s Aleksandrom Lukašenkom u Moskvu, Putin je rekao da će se zajedničke vojne vježbe s Bjelorusijom nastaviti do nedjelje.

    “Detaljno smo razgovarali o zajedničko obrambenom prostoru između Rusije i Bjelorusije. Nastavit ćemo poduzimati korake prema zajedničkoj obrani, naročito uzevši u obzir rastuću prisutnost NATO-a na granicama naših država”, rekao je Putin na pres konferenciji.

  • Rusija najavila vježbu nuklearnih snaga, Putin će nadgledati

    Rusija najavila vježbu nuklearnih snaga, Putin će nadgledati

    Ruski predsjednik Vladimir Putin će sutra nadgledati vježbe ruskih nuklearnih snaga u sklopu kojih je planirano lansiranje balističkih i krstarećih raketa, javlja agencija Interfaks pozivajući se na rusko ministarstvo odbrane.

    “Ruske oružane snage će 19. februara sprovesti zakazane vježbe snaga strateškog odvraćanja pod upravom vrhovnog vojnog komandanta Vladimira Putina, tokom kojih će biti lansirane balističke i krstareće rakete”, objavilo je rusko ministarstvo odbrane, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Kako je istaklo Ministarstvo, vježbe strateškog odvraćanja “planirane su unaprijed radi provjere pripremljenosti vojnih komandnih centara, lansirnih borbenih timova, posade borbenih brodova, nosača raketa za izvršavanje dodijeljenih misija, kao i pouzdanosti nuklearnog i konvencionalnog oružja”.

  • Blinken i Lavrov dogovorili novi susret u Evropi, ali će do njega doći samo pod jednim uslovom

    Blinken i Lavrov dogovorili novi susret u Evropi, ali će do njega doći samo pod jednim uslovom

    Američki State Department saopćio je kako će se državni sekretar SAD-a Antony Blinken krajem sljedeće sedmice sastati s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom, ali pod uslovom da Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu u narednim danima.

    Posljednji put šefovi diplomatija Amerike i Rusije sastali su se 21. januara u Ženevi, a prema pisanju medija, novi susret bi se također mogao dogoditi na “neutralnoj” teritoriji, najvjerovatnije ponovno u Ženevi.
    Iako su Lavrov i Blinken nakon 21. januara obavili niz telefonskih razgovora, iz Moskve i Washingtona ističu kako su novi diplomatski susreti neophodni kako bi se smirile tenzije na istoku Evrope.

    “Državni sekretar SAD-a je u izlaganju na Vijeću sigurnosti UN-a istakao da je jedini odgovoran način za rješavanje ove krize diplomatija i dijalog. Predložili smo susret sljedeće sedmice u Evropi. Rusi su odgovorili na predložene datume koje prihvatamo, pod uslovom da ne izvrše invaziju na Ukrajinu”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

    Price je također naglasio da ako Rusija izvrši invaziju u narednim danima, onda nikada nije ni bila spremna na diplomatsko rješavanje problema.

    “Ako oni izvrše invaziju u narednim danima, to će jasno pokazati da nikada nisu bili ozbiljni po pitanju diplomatije. Nastavit ćemo da koordiniramo aktivnosti s našim saveznicima i partnerima i insistirat ćemo na daljnjem angažmanu s Rusijom kroz Vijeće NATO – Rusija i OSCE”, saopšteno je iz State Departmenta.

    Pored stanja na istoku Ukrajine i oko granica ove države, Lavrov i Blinken bi tokom novog susreta trebali “otvoriti” i znatno širu temu koja se tiče ruskih sigurnosnih zahtjeva prema Briselu i Washingtonu.

    Nakon što je Rusija prije nekoliko sedmica objavila zahtjeve te je na njih dobila odgovore od NATO-a i SAD-a, jučer su ruski zvaničnici prema Zapadu uputili nova opažanja koja se tiču odgovora Zapada na zahtjeve.

    Oni su poručili da se ne slažu s formiranjem vojnih baza NATO-a na teritoriji država koje su ranije bile dio SSSR-a i nisu članice saveza. Također ističu da nije prihvatljivo korištenje infrastrukture tih zemalja za izvođenje bilo kakvih vojnih aktivnosti.

    “U nedostatku američke spremnosti da se dogovorimo o čvrstim, pravno obavezujućim garancijama za osiguranje Rusije od Sjedinjenih Država i njihovih saveznika (NATO), mi ćemo biti prinuđeni da odgovorimo, uključujući i provođenje mjera vojno-tehničke prirode”, stoji u odgovoru dostavljenom Sullivanu.

  • Baerbock o ruskim sigurnosnim zahtjevima: Podsjećaju na period Hladnog rata

    Baerbock o ruskim sigurnosnim zahtjevima: Podsjećaju na period Hladnog rata

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke komentirala je situaciju u Ukrajini uoči početka Minhenske sigurnosne konferencije te je optužila Rusiju da ugrožava sigurnost Evrope svojim zahtjevima.

    U saopćenju koje je predstavlja svojevrsnu dobrodošlicu zvaničnicima zemalja koji će učestvovati na Minhenskoj konferenciji, Baerbock je poručila kako Moskva mora pokazati ozbiljne korake ka deeskalaciji.

    “Raspoređivanjem trupa bez presedana na granici s Ukrajinom i zahtjevima koji podsjećaju na Hladni rat, Rusija osporava temeljne principe evropskog mirovnog poretka”, rekla je Baerbock.

    Iako iz Moskve dolaze signali kako su zainteresovani za nastavak dijaloga sa Zapadom, Baerbock ističe kako takve najave moraju imati utemeljenje u djelima.

    “Spremnost da se uključe u pregovore mora biti potkrijepljena stvarnim ponudama za dijalog. Najavljeno povlačenje trupa mora biti potkrijepljeno povlačenjem koje se može provjeriti, a reafirmacije u vezi sporazuma iz Minska moraju biti potkrijepljene stvarnom spremnošću za uključivanje u pregovore”, ističe ministrica vanjskih poslova Njemačke.

    Na kraju, Baerbock je izjavila kako je šteta što Rusija ne želi učestvovati na konferenciji u Minhenu.

    “Veliki je gubitak što Rusija ne koristi ovu priliku. Konferencija pruža priliku da razgovaramo o tome kako se još uvijek možemo suprotstaviti prijetnjama nasiljem i vojnoj eskalaciji”, zaključila je Baerbock.

    Pored domaćina Njemačke, sastanku će prisustvovati i zvaničnici brojnih zemalja i organizacija. U Minhen bi tako trebala otputovati i potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen, šef NATO-a Jens Stoltenberg kao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije u subotu bi se trebali sastati i ministri vanjskih poslova zemalja G7 koji će također razgovarati o aktuelnoj situaciji u svijetu.

  • Bajden zbog Rusije drži sastanak sa svim saveznicima

    Bajden zbog Rusije drži sastanak sa svim saveznicima

    Američki predsjednik Džo Bajden razgovaraće danas o ukrajinskoj krizi sa liderima Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Rumunije, Britanije, Evropske unije i NATO-a, saopštila je kancelarija kanadskog premijera Džastina Trudoa.

    Bijela kuća je prethodno saopštila da su Bajden i italijanski premijer Mario Dragi potvrdili juče privrženost suverenitetu Ukrajine i spremnost da Rusiji nanesu veliki ekonomski udarac ukoliko napadne svog susjeda, prenosi agencija Rojters.

    Senat SAD usvojio rezoluciju o podršci Ukrajini
    Američki Senat izglasao je rezoluciju kojom se izražava podrška nezavisnosti Ukrajine i upozorava na mogućnost ruske vojne agresije na tu susjednu zemlju.

    Takva akcija Senata je uslijedila nakon što je američki predsjednik Džo Bajden izjavio da SAD imaju “sve signale” da će kroz nekoliko dana doći do potencijalnog ruskog napada na Ukrajinu, prenosi agencija Rojters.

    Rezolucija senatora, koja nema snagu zakona, usvojena je jednoglasno i bez prigovora.

    “Ovaj Kongres je ujedinjen u podršci ukrajinskoj nezavisnosti i suverenitetu”, izjavio je senator Rob Portman, predstavljajući rezoluciju zajedno sa demokratskom senatorkom Džinom Šahin iz Nju Hempšira i drugima.

    Senatori su se, međutim, udržali od usvajanja zakona kojim bi se sankcionisala Rusija, pridržavajući se strategije Bijele kuće za ublažavanje krize.

    Senatori su poručili da Bajdenova administracija može sama da uvede sankcije, bez obzira na akciju Kongresa.

    “Nije pitanje da li već kako ćemo odgovoriti Putinu”, izjavila je Šahin.