VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Dodik: Izjavu Lavrova o plaćenicima iz BiH shvatiti ozbiljno

    Dodik: Izjavu Lavrova o plaćenicima iz BiH shvatiti ozbiljno

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da izjavu ministra spoljnjih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova da se plaćenici iz BiH, Albanije i Kosova regrutuju za rat u Ukrajini treba shvatiti ozbiljno, jer dolazi od čovjeka koji je jedan od vrhovnih autoriteta svjetske diplomatije.

    Dodik je naglasio da Lavrov sasvim sigurno to ne bi izjavio, a da ne posjeduje informacije o tome.

    Dodik je za Srnu rekao da će sa pozicije srpskog člana Predsjedništva BiH od nadležnih bezbjednosnih službi u BiH zatražiti da se ta informacija provjeri i o svemu obavijestiti javnost.

    “Ukoliko se potvrdi tačnost navoda ministra Lavrova prema tim licima će biti preduzete sve neophodne zakonske mjere”, istakao je Dodik.

    Ukoliko se potvrdi tačnost navoda ministra Lavrova prema tim licima će biti preduzete sve neophodne zakonske mjere.

  • Johnson: Svi znakovi pokazuju da Rusija planira najveći rat u Evropi od 1945. godine

    Johnson: Svi znakovi pokazuju da Rusija planira najveći rat u Evropi od 1945. godine

    Premijer Velike Britanije Boris Johnson rekao je da dokazi upućuju na to da Rusija planira “najveći rat u Evropi od 1945. godine”.

    Obavještajne službe sugerišu da Rusija namjerava pokrenuti invaziju koja će ciljati ukrajinski glavni grad Kijev, rekao je Johnson. Premijer je govorio iz Minhena, gdje se svjetski lideri sastaju na godišnjoj sigurnosnoj konferenciji.

    Najnovije procjene američke vlade sugerišu da je između 169.000 i 190.000 ruskih vojnika sada stacionirano duž ukrajinske granice, kako u Rusiji tako i u susjednoj Bjelorusiji, međutim ova brojka uključuje i pobunjenike u istočnoj Ukrajini.

    Johnson je također rekao da će Velika Britanija uvesti još sveobuhvatnije sankcije Rusiji nego što je to ranije bilo sugerisano. On je rekao da će Velika Britanija i SAD zaustaviti ruske kompanije da “trguju funtama i dolarima”, potez za koji je rekao da bi jako pogodio Rusiju.

    Prethodne sankcije koje su predložili ministri uključuju širenje kruga ruskih ljudi i preduzeća na koje bi Velika Britanija mogla ciljati.

    Zapadni zvaničnici upozoravali su posljednjih sedmica da bi se Rusija mogla spremati za invaziju u bilo kojem trenutku, ali je Rusija odbacila te tvrdnje, rekavši da trupe izvode vojne vježbe u regionu.

    Upitan da li se još uvijek smatra da je ruska invazija neizbježna, Johnson je rekao da dokazi ukazuju na to, da se to ne može izgladiti.

    “Činjenica je da svi znakovi govore da je plan u nekom smislu već počeo”, dodao je.

    Premijer je rekao da je američki predsjednik Joe Biden rekao zapadnim liderima obavještajnim podacima da ruske snage ne planiraju samo da uđu u Ukrajinu sa istoka, preko Donbasa, već i iz Bjelorusije i područja oko Kijeva.

    “Bojim se da kažem da je plan koji vidimo nešto što bi moglo biti zaista najveći rat u Evropi od 1945. samo u smislu obima”, rekao je premijer.

    Ljudi moraju da razmotre ne samo potencijalni gubitak života Ukrajinaca, već i “mladih Rusa”, dodao je.

  • Zelenski poziva Putina da se sastanu i da izabere lokaciju

    Zelenski poziva Putina da se sastanu i da izabere lokaciju

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da se sastanu kako bi potražili načine za rješenje krize.

    “Ne znam šta predsjednik Ruske Federacie želi, tako da predlažem sastanak”, kazao je Zelenski u subotu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, gdje se sastao i sa američkom potpredsjednicom Kamalom Haris, prenosi AP.

    Ukrajinski predsjednik je dodao da Rusija može da izabere lokaciju sastanka.

    “Ukrajina će nastaviti da slijedi samo diplomatski put radi mirnog rješenja”, istakao je Zelenski.

    Za sada nema odgovora Kremlja na ovaj prijedlog Zelenskog.

    On je uputio poziv Putinu nekoliko sati nakon što su lideri proruskih snaga u istočnoj Ukrajini naredili punu vojnu mobilizaciju.

  • Ukrajina ušla u spiralu haosa, a posljednji dio slagalice liježe na mjesto

    Ukrajina ušla u spiralu haosa, a posljednji dio slagalice liježe na mjesto

    Predznaci predstojećeg rata od kojeg svijet strahuje već neko vrijeme sada se nižu kao jahači apokalipse.

    Terenske bolnice su postavljene blizu ruske granice sa Ukrajinom, a navodno su spremne i banke krvi. Na informacionom frontu, izvještaji o navodnim ukrajinskim ratnim zločinima kruže u Savjetu bezbjednosti UN, a pojavio se i video snimak koji navodno pokazuje pokušaj ukrajinskog napada na rezervoare hlora u Donbasu.

    Sada su vođe pobunjenika u oblastima Donjecka i Luganska naredile evakuaciju žena i djece u Rusiju, tvrdeći da je ukrajinska ofanziva neizbježna. Ubrzo nakon toga auto-bomba je eksplodirala u Donjecku, pri čemu niko nije povrijeđen, ali su kadar uhvatile kamere. U Donbasu je danas proglašena i opšta mobilizacija.

    Sve ovo je manje-više ono što su američki zvaničnici rekli novinarima da očekuju uoči ruske invazije, navodi Gardijan. Jedini dio koji je nedostajao u potezima ruskog predsjednika Vladimira Putina bio je napor da se rusko stanovništvo pripremi za mogućnost velikog rata. Čini se da se taj dio sada postavlja na svoje mjesto.

    Baš kao što se ruski tenkovi i helikopteri približavaju granici, ruske poruke takođe postaju ratobornije, piše britanski list. Rat je iz sata u sat sve vjerovatniji, ali to još uvijek ne mora da znači da je Putin donio konačnu odluku.

    Druga objašnjenja su i dalje moguća, a događaji koji su se odvijali juče i danas mogu biti haotičniji od glavnog plana koji je orkestrirao Кremlj.

    Ako je video sa napadom na rezerve hlora izgovor za rat, to je veoma gruba i niskobudžetna verzija onoga što su američki i britanski zvaničnici predvidjeli, a koja je uključivala glumce i pozajmljena tijela, ističe Gardijan.

    Na sličan način, dosije koji je u četvrtak predstavljen Savjetu bezbjednosti bio je izuzetno tanak i ne tvrdi ništa osim da su civili ubijeni u granatiranju na pobunjeničkoj strani linija u Donbasu od 2014. godine, što se već znalo.

    Najalarmantniji razvoj dana je evakuacija iz Luganska i Donjecka, koja stvara iznenadnu izbjegličku krizu u susjednom Rostovu u Rusiji.

    Portparol Кremlja Dmitrij Peskov i guverner Rostova tvrde da su ovim potezom zatečeni. Sasvim je moguće da ne govore istinu kako bi sve djelovalo spontanije. Ali nije nemoguće da pobunjenički lideri Donbasa iskoriste krizu koju je Putin stvorio da mu ponude ruku, sa ciljem da mu ne ostave drugog izbora osim da prizna samoproglašene republike kako to traži ruska Duma.


    – Znam da je ovo lako razumjeti kao dio Putinove velike zavjere. Ali postoji mnogo strana na koje utiče ono što će se sljedeće desiti (pozitivno i negativno). Neki možda slijede naređenja Кremlja. Ali drugi možda pokušavaju da uskrate Putinu bilo kakvu opciju osim invazije – tvrdi Genadij Rudkevič, stručnjak za Rusiju na koledžu Džordžija.

    Putinova pažljivo odabrana mistika osmišljena je tako da svi ostali nagađaju njegov sljedeći korak, dok on drži svoje opcije otvorene. Ukrajina i njene pristalice nisu učinili ustupke koje je on tražio, pa možda Putin vjeruje da se oni jednostavno nisu dovoljno uplašili i polaže na ono što su bili spremni da očekuju u satima prije rata. Prst se stegnuo oko okidača, ali ostaje mala, sve manja šansa da se on ne povuče, piše Blic.

  • Kina: Potrebno je diplomatsko rješenje ukrajinske krize

    Kina: Potrebno je diplomatsko rješenje ukrajinske krize

    Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u subotu je istakao hitnu potrebu za diplomatskim rješenjem ukrajinske krize.

    Nadamo se da se kroz dijalog i konsultacije može pronaći rješenje koje će stvarno garantovati bezbjednost i stabilnost u Evropi”, naglasio je Wang u video obraćanju na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

    Dodao je da bi sporazum iz Minska mogao biti osnova za diplomatsko rješenje krize, prenosi agencija Anadolija.

    “Vjerujemo da se sada moramo vratiti na početno rješenje sporazuma iz Minska jer su taj sporazum postigle sve strane, što je obavezujuće”, rekao je Wang.

    Prema njegovim riječima, ovo rješenje podržalo je i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija i to je “jedini izlaz za ukrajinsko pitanje”.

    “Koliko sam shvatio, ruska strana podržava novi sporazum iz Minska, kao i Evropa”, kazao je Wang.

    Naglasio je potrebu za očuvanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

    Peking je okrivio širenje NATO-a na istok za stalne tenzije između Rusije i Ukrajine, zbog kojih je svijet na ivici rata.

  • Rusija objavila snimke testiranja nuklearnih raketa

    Rusija objavila snimke testiranja nuklearnih raketa

    Rusija je u subotu uspješno testirala svoje nuklearne balističke rakete i hipersonične rakete u sklopu godišnjih strateških vježbi “Grom”, saopštio je Kremlj.

    “Sve su rakete pogodile svoje ciljeve”, stoji u saopštenju, dodajući da su vježbe uključivale nuklearne podmornice i bombardere Tu-95.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin dao je znak za početak vježbi koje je posmatrao, zajedno sa bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom.

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je juče da su ti manevri ranije planirani i da u njima učestvuju jedinice Vazdušno-kosmičkih snaga, Južnog vojnog okruga, raketne jedinice strateške namene, kao i Sjeverna i Crnomorska flota.

  • Kamala Haris zaprijetila: U slučaju invazije Rusiji ekonomski troškovi bez presedana

    Kamala Haris zaprijetila: U slučaju invazije Rusiji ekonomski troškovi bez presedana

    SAD, zajedno sa saveznicima, nametnuće Rusiji ekonomske troškove bez presedana, ako izvede invaziju na Ukrajinu, izjavila je danas potpredsednica SAD Kamala Haris.

    “Pripremili smo ekonomske mere koje će biti brze, oštre i jedinstvene”, rekla je Harisova na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, preneo je Rojters

    Ona je istakla da će cilj biti ruske finansijske institucije i ključne industrije.

    Nacionalne granice ne treba menjati nasilno, rekla je američka potpredsednica.

    SAD neće prestati sa ekonomskim merama, već će dodatno ojačati istočni bok NATO-a, kazala je Harisova.

    Kako je naveo diplomatski urednik ČN Nik Robertson, jasno je da je predsednik SAD DŽozef Bajden poslao Harisovu u Minhen da iznese poruku o jedinstvu.

    “Potpredsednica SAD nosi tako snažnu poruku saveznicima i partnerima. Ovo je trenutak kada Sjedinjene Američke Države žele da se uvere da su jake, kada NATO želi da bude siguran da je jak, kada Evropska unija želi da bude sigurna da je jaka. To je bila snaga njene poruke”, naveo je on.

  • Džonson: Ekonomske sankcije Zapada možda nisu dovoljne da odvrate Rusiju

    Džonson: Ekonomske sankcije Zapada možda nisu dovoljne da odvrate Rusiju

    • Ekonomske sankcije zapadnih saveznika možda neće biti dovoljne da zaustave rusku invaziju Ukrajine, izjavio je danas britanski premijer Boris Džonson.

    “Moramo imati u vidu da ove mjere Velike Britanije i naših saveznika, drakonske sankcije, jačanje NATO odbrane, napori naših ukrajinskih prijatelja, možda neće biti dovoljni da odvrate rusku agresiju, rekao je Džonson na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Britanski zvaničnik je dodao i da ako zapadne nacije ne budu ispunile obećanja da će podržati ukrajinsku nezavisnost to će imati štetne posljedice širom svijeta, uključujući Tajvan.

    Kako je Rojters prenio, Džonson je kazao i da ako Ukrajina bude u opasnosti, to će se odraziti i na situaciju u svijetu, uključujući istočnu Aziju i Tajvan.

    “Ljudi će izvući zaključak da se agresija isplati i da je primjena sile u redu”, dodao je on.

  • NATO: Nikad nije kasno da Rusija prestane pripreme za rat u Ukrajini

    NATO: Nikad nije kasno da Rusija prestane pripreme za rat u Ukrajini

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je danas da nikada nije kasno da se prekinu pripreme za rat i pozvao Moskvu da prestane da se priprema za napad na Ukrajinu.

    “Nikada nije kasno da Rusija odstupi, da prestane da se priprema za rat i da otpočne diplomatske razgovore sa NATO i NATO saveznicima kako bi se pronašlo političko rješenje”, rekao je Stoltenberg na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

    On je rekao da će Rusija, ako želi da podijeli NATO, dobiti ujedinjeniji NATO.

    “A ako Rusija želi manje NATO-a na svojim granicama, dobija suprotno – više NATO-a”, dodao je Stoltenberg.

  • Rusiji će biti uskraćen pristup tržištu i visokim tehnologijama?

    Rusiji će biti uskraćen pristup tržištu i visokim tehnologijama?

    Moskva ne bi imala pristup finansijskim tržištima i visokotehnološkim proizvodima pod sankcijama koje Zapad priprema u slučaju da Rusija napadne Ukrajinu.

    To je rekla danas predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na bezbednosnom skupu u Minhenu.

    Ona je to izjavila u vreme pojačanih tenzija oko namera Rusije prema Ukrajini i nakon jučerašnje izjave predsednika SAD Džoa Bajdena da je uveren u odluku ruskog predsednik Vladimir Putin da izvrši invaziju.

    Fon der Lajen je iznela detalje o planiranim sankcijama na godišnjoj bezbednosnoj konferenciji u Minhenu, na kojoj je ;govorila i potpredsednica SAD Kamala Haris.

    “Opasno razmišljanje Kremlja, koje dolazi direktno iz mračne prošlosti, može koštati Rusiju prosperitetne budućnosti”, rekla je Fon der Lajenova. Ona je navela da je Evropska komisija razvila “robustan i sveobuhvatan” paket finansijskih sankcija zajedno sa SAD, Britanijom i Kanadom.

    “U slučaju da Rusija napadne mi ćemo ograničiti pristup finansijskim tržištima ruskoj ekonomiji i nametnuti izvozne kontrole koje će je onemogućiti da modernizuje i širi svoju ekonomiju”, dodala je ona.

    Fon der Lajen je rekla da je Rusiji apsolutno neophodna visokotehnološka roba u čijoj proizvodnji EU dominira i koja se ne može lako zameniti. Visoka evropska zvaničnica rekla na tom skupu da Rusija nastoji da podrije konstrukciju evropske bezbednosti i flagrantno pokušava da ispiše nova pravila međunarodnog poretka.

    “Ne možemo dozvoliti da se to desi, suočeni smo sa flagrantnim pokušajima ponovnog pisanja pravila međunarodnog poretka”, rekla je Fon der Lajen na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji.

    Ona je takođe osudila savez Kine i Rusije formiran da se nametne “zakon jačeg”. Eskalacija poslednjih nedelja u Ukrajini gde Zapad strahuje od napada Rusije mogla bi da “preoblikuje ceo međunarodni poredak”, rekla je šefica Evropske komisije.

    Nemački kancelar Olaf Šolc rekao je da je tokom sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u utorak stavio do znanja da će svako dalje kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine imati velike političke i ekonomske troškove za Rusiju.

    “Naglasio sam da neće zbog nas diplomatija biti neuspešna. Što više diplomatije bez naivnosti, to je naša težnja i za to koristimo sve kanale komunikacije”, rekao je Šolc.

    Zapadni lideri još nisu precizirali koja bi to ruska akcija izazvala sankcije. Francuski zvaničnik rekao je da bi invazija na teritoriju koja je trenutno pod kontrolom vlade u Kijevu pokrenula uvodjenje sankcija.

    Delovi istočne Ukrajine su pod kontrolom proruskih separatista koji se bore protiv ukrajinskih snaga od 2014, godine kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.