Oznaka: Rusija

  • Velika Britanija uvela sankcije Rusiji

    Velika Britanija uvela sankcije Rusiji

    Velika Britanija objavila je sankcije protiv pet ruskih banaka i troje bogatih pojedinaca, koje su dio paketa mjera protiv Rusije, kao odgovor na to što je Moskva priznala dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine.

    Lista sankcija objavljena je na sajtu britanske vlade, prenosi Rojters.

    Prethodno je britanski premijer Boris Džonson saopštio danas da će se sankcije Velike Britanije odnositi na pet ruskih banaka i troje bogatih pojedinaca.

    Kako je naveo, sva imovina koju imaju u Velikoj Britaniji biće zamrznuta, a pojedincima će biti zabranjeno da uđu u ovu zemlju, prenosi Gardijan.

    Džonson je, obraćajući se poslanicima, rekao da Velika Britanija uvodi sankcije ruskim bankama: Rosija, IS Bank, Dženeral Bank, Promsvjazbank i Crnomorska banka za trgovinu i razvoj, dodaje Rojters.

    Džonson je ranije najavio da će Velika Britanija odmah uvesti oštre sankcije Rusiji.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je sinoć ukaze o priznanju samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) i Luganske Narodne Republike (LNR), što je izazvalo osude mnogih zapadnih zvaničnika.

  • Šolc: Zaustaviti proces otvaranja “Sjevernog toka dva”

    Šolc: Zaustaviti proces otvaranja “Sjevernog toka dva”

    Njemački kancelar Olaf Šolc istakao je danas da će EU danas odgovoriti na odluku Rusije da prizna Donjeck i Lugansk, sankcijama, te da je naložio povlačenje dokumenata čime se sprečava dodela sertifikata za otvaranje gasovoda “Sjeverni tok dva”.

    Šolc je, na konferenciji za štampu, kazao da će EU dogovoriti paketom sankcija koje će usvojiti danas.

    “Situacija danas je potpuno drugačija nego prije par dana i zato moramo da je iznova analiziramo. Zamolio sam Ministarstvo privrede da povuče iz procedure dokumenta i time onemogući sertifikat za gasovod ‘Sjeverni tok dva'”, rekao je on.

    Šolc je kazao da je Evropa suočena sa teškim danima i da 80 godina poslije Drugog svetskog rata u Evropi prijeti novi rat.

    “Naša je odgovornost da to spriječimo. Apelujem na Rusiju da nam pomogne u tome“, objasnio je on.

    Istakao je da je važno da EU bude jedinstvena, i deluje usaglašeno sa SAD, te da su sankcije nešto što su zajedno pripremili.

    “Radi se o odlučnim mjerama koje preduzimamo u vezi sa akcijom koja je sada preduzeta, a to je priznavanje Donjecka i Luganska. Imamo dalje sankcije spremne za dalje akcije”, najavio je on ne želeći da zalazi u detalje.

  • Evo šta sve predviđaju sporazumi Rusije i samoproglašenih republika

    Evo šta sve predviđaju sporazumi Rusije i samoproglašenih republika

    Prema tekstu sporazuma o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći Rusije sa samoproglašenim Donjeckom i Luganskom narodnim republikama (DNR i LNR), zaštita granica DNR i LNR sprovodiće se zajedničkim naporima ugovornih strana na osnovu interesa njihove sopstvene bezbjednosti, kao i mira i stabilnosti.

    Po tom pitanju biće zaključen poseban sporazum, prenosi agencija TASS navode iz dokumenta.

    Vojne baze i rusko državljanstvo
    Sporazumi, takođe, predviđaju da će svaka od strana na svojoj teritoriji dati drugoj pravo da gradi i koristi vojne baze i objekte svojih oružanih snaga.

    Ugovori predviđaju zaštitu etničkog, jezičkog, kulturnog i vjerskog identiteta nacionalnih manjina. Građani samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike moći će da imaju rusko državljanstvo pod uslovima utvrđenim zakonom, a strane će zaključiti i dodatne sporazume u cilju rješavanja pitanja dvojnog državljanstva.

    Utvrđuje se da se na teritoriji svake od ugovornih strana priznaju dokumenti koje izdaju državni organi i organi lokalne samouprave druge ugovorne strane.

    Finansijski sistemi i komunikacije
    Prema sporazumima, Rusija će preduzeti efikasne mjere za podršku i funkcionisanje finansijskih i bankarskih sistema samoproglašenih DNR i LNR, polazeći od toga da je zakonsko sredstvo plaćanja na njihovoj teritoriji ruska rublja.

    Pored toga, prema dokumentima, ugovorne strane se obavezuju da će obezbjeđivati povoljne ekonomske, finansijske i pravne uslove za preduzetničke i druge privredne aktivnosti, uključujući unapređenje i međusobnu zaštitu investicija, kao i da će podsticati različite oblike saradnje i direktnih veza između građana dvije strane.

    Sporazumi sa samoproglašenim republikama u Donbasu takođe predviđaju dalje donošenje mjera za objedinjavanje energetskih, transportnih i telekomunikacionih sistema. Pored toga, prema dokumentima, strane u sporazumima namjeravaju da preduzmu mjere za objedinjavanje građanskog i poreskog zakonodavstva, kao i u oblasti penzionog osiguranja.

    U finansijskom i ekonomskom obrazloženju ugovora navedeno je da njihova ratifikacija neće zahtijevati dodatne budžetske izdatke.

    Parlamenti samoproglašenih DNR i LNR već su ratifikovali sporazume, a ruski parlament će ih razmatrati danas.

  • Kalabuhov: Priznanje Donjecka i Luganska istorijski trenutak za Rusiju

    Kalabuhov: Priznanje Donjecka i Luganska istorijski trenutak za Rusiju

    Priznanje Donjecka i Luganska je istorijski trenutak za Rusiju i sve ljude u ovim pokrajinama, ali i za mene koji sam rodom iz Donjecka, rekao je danas u Banjaluci Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.

    Prema njegovim riječima, sad trebaju početi stvari i ozbiljni pregovori za kreiranje sistema bezbjednosti u Evropi koji će biti siguran za sve države i svaki narod koji živi u njoj.

    Imam i ja simpatije prema nekim zemljama, ali oko stanja u Ukrajini najbolje je da Bosna i Hercegovina ostane neutralna, istakao je danas Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Smatra da stav Željka Komšića i Šefika Džaferovića i osuđivanje “napada Rusije na Ukrajinu” nije zvanični stav Bosne i Hercegovine.

    “Oni na ovaj način nastavljaju da dijele BiH, da derogiraju zvanične organe Bosne i Hercegovine. Njihov stav je privatni stav, i nije zvanični stav institucija i mislim da je samo zloupotrebljena ova situacija. BiH jedino što može postići i ja pozivam na to je da imamo neutralan stav oko ovog pitanja i ništa više. Džaferović i Komšić možda misle da će ovim dobiti neke simpatije, imam i ja simpatije, ali ono što je realno da BiH bude neutralna”, naveo je Dodik.

    On je istakao da je kompleksna situacija na Balkanu jer je međunarodni intervencionizam u posljednjih 20 godina učinio nerede i stvorio neodrživo stanje u BiH.

    “Nema čovjeka koji ne može da se nasmije na to da oni govore da je Rusija skršila međunarodno pravo, a Velika Britanija i SAD nema šta nisu učinile da krše međunarodno pravo, i na Kosovu gdje su ga priznali. Pa 20 godina ga krše u BiH derogirajući Ustav BiH koji je dio međunarodnog akta koji se zove Dejtonski sporazum i mi sad treba da prihvatimo njihovu ocjenu kako oni štite međunarodno pravo. To je u najmanju ruku neozbiljno”, naglasio je Dodik.

  • Zelenski: Vjerujem da neće biti rata sa Rusijom, ali bićemo spremni

    Zelenski: Vjerujem da neće biti rata sa Rusijom, ali bićemo spremni

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da vjeruje da “neće biti rata” sa Rusijom, ali je upozorio da će Ukrajina biti spremna ukoliko ruska vojna agresija protiv njegove zemlje eskalira.

    “Razumijemo da neće biti rata. Neće biti sveopšteg rata protiv Ukrajine i neće biti široke eskalacije iz Rusije. Ako bude, onda ćemo Ukrajinu postaviti na ratnu osnovu”, dodao je on, prenosi italianpost.

    Izjava Zelenskog usljedila je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio svoju odluku da prizna separatističke regione Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku.

    Ukrajinski predsjednik je ruske akcije opisao kao formu “legalne agresije” kako bi se stvorila “snažna osnova” za moguću dalju vojnu eskalaciju u otcepljenim regionima pod kontrolom Rusije.

    Govoreći na konferenciji za medije u Kijevu, Zelenski je rekao da akcije Rusije predstavljaju “napad na suverenitet i teritorijalni integritet” Ukrajine, ali je pozvao na dalji dijalog između dvije države.

    “Pozivamo Rusiju, i to ne prvi put, da rješi ova pitanja dijalogom, da sjedne za pregovarački sto. Spremni smo da pregovaramo na bilo kojem forumu, i Rusija to zna”, rekao je Zelenski.

    Uprkos pozivima da se nastavi sa diplomatskim naporima, Zelenski je istakao da je primio zahtjev ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova da razmotri prekidanje diplomatskih odnosa sa Rusijom.

    “Razmisliću o tome, i ne samo o tome, već i o efikasnim akcijama koje možemo da preduzmemo u vezi sa eskalacijom Rusije”, rekao je on.

    Inače, Zelenski obratio se naciji rano u utorak rekavši da “ne dugujemo nikome i nikome ništa nećemo dati” nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin sinoć potpisao ukaz o priznanju Luganske i Donjetske Narodne Republike, prenosi CNN.

    “Mi smo na svojoj zemlji, ničega i nikoga se ne bojimo, nikome ništa ne dugujemo, nikome ništa nećemo dati. Uvjereni smo u to”, rekao je Zelenski u svom video-obraćanju, dodajući da je taj potez kršenje “nacionalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine”.

    On je danas rekao da razmatra prekid diplomatskih odnosa s Rusijom, optuživši je za nastavak “vojne agresije protiv Ukrajine”.

    “Primio sam zahtjev ministarstva spoljnih poslova da razmotrim pitanje prekida diplomatskih odnosa između Ukrajine i Rusije. Smjesta ću razmotriti to pitanje, nakon naše konferencije za novinare”, rekao je Zelenski novinarima nakon sastanka s estonskim kolegom.

    Zelenski je noćas dodao da će međunarodne granice Ukrajine “ostati kao takve” uprkos “deklaracijama i prijetnjama” Rusije, i rekao je da Ukrajina računa na “jasne i efikasne korake” svojih međunarodnih prijatelja.

    On je rekao da je Ukrajina inicirala hitan sastanak sa Normandijskom četvorkom, koja uključuje Njemačku, Rusiju, Ukrajinu i Francusku.

    Zelenski je upozorio da Putinov najnoviji potez podriva tekuće “mirne” pregovore i “može značiti jednostrani izlazak Ruske Federacije iz Minskog sporazuma i ignorisanje Normandijskog sporazuma”.

    Ukrajinski predsjednik je ponovio da Ukrajina želi “mir”, iako je “dugo vremena” bila pripremana za ruski akt agresije.

    On je građanima države čiji je predsjednik rekao da će se Ukrajina mirno i samouvjereno nositi sa krizom i zahvalio cijeloj naciji na hladnokrvnoj reakciji na najnovija dešavanja, prenosi CNN.

  • Orban: Mađarska dijeli stavove Brisela o ukrajinskoj krizi

    Orban: Mađarska dijeli stavove Brisela o ukrajinskoj krizi

    Mađarski premijer Viktor Orban razgovarao je sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i poručio da Mađarska dijeli stavove Evropske unije u vezi sukoba između Ukrajine i Rusije, saopšteno je iz kabineta premijera.

    Ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto je danas saopštio da se „moramo nadati diplomatskom rješenju“, i potvrdio da Brisel istovremeno pojačava pripreme za uvođenje sankcija Rusiji nakon posljednjih poteza Moskve, prenosi MTI.

    “U toku su razgovori o mogućim sljedećim koracima. Mađarska nikada nije odstupala od EU po ovom pitanju. Istovremeno, ne smijemo odustati od nade u diplomatsko rješenje”, saopštio je Sijatro na Facebook.

    Mađarski Savjet za nacionalnu bezbjednost sastao se u danas u kabinetu premijera Viktora Orbana kako bi razmotrio ukrajinsku krizu, saopštio je premijerov šef kabineta Gergelji Guljaš.

    Prema saopštenju, sastanak je vodio premijer Viktor Orban, a pored Guljaša učestvovali su sekretar kabineta Antal Rogan, ministar odbrane Tibor Benko i ministar unutrašnjih poslova Šandor Pinter.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je u ponedjeljak uveče priznanje suvereniteta samoproglašenih „Donjecke Narodne Republike“ i „Luganske Narodne Republike“ u istočnoj Ukrajini i naredio ruskim trupama da uđu na te teritorije u sklopu “mirovne misije”, navodi MTI.

  • Rusija ratifikovala sporazume i pozvala druge zemlje da priznaju DNR i LNR

    Rusija ratifikovala sporazume i pozvala druge zemlje da priznaju DNR i LNR

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je danas druge države da slijede njen primjer i priznaju nezavisnost samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike.

    “Odluka je donesena uzimajući u obzir slobodnu volju stanovnika Donbasa, na osnovu odredbi Povelje UN, Deklaracije o principima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima među državama iz 1970. godine, Završnog akta OEBS-a i drugih fundamentalnih međunarodnih dokumenata“, navedeno je u saopštenju koje prenosi agencija Interfax.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ističe da je priznavanje samoproglašenih republika u Donbasu iznuđena i jedina moguća odluka u ovim uslovima i da ona ima za cilj da stanovnicima Donbasa garantuje pravo na miran život i zaštitu njihovih legitimnih prava i interesa.

    U saopštenju se navodi da Kijev zapravo nije bio spreman da sprovede sporazume iz Minska i da je otvoreno izjavljivao o beznačajnost tih sporazuma i nespremnosti da ih sprovede.

    Ruski MIP ocenjuje da je stanovništvo u Donbasu bilo suočeno sa pretnjom direktnog fizičkog uništenja od strane vlasti u Kijevu.

    Ruska Duma ratifikovala sporazume sa DNR i LNR
    Državna duma Rusije danas je ratifikovala sporazume o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći sa samoproglašenima Donjeckom i Luganskom narodnom republikom.

    Donji dom ruskog parlamenta jednoglasno je usvojio tu odluku, javlja Interfaks.

    Duma je, takođe, glasala za predloženi amandman, prema kojem sporazumi treba da stupe na snagu od trenutka objavljivanja.

    “„Mi smo ispravili Ministarstvo spoljnih poslova, želeći samo jedno – da zakon stupi na snagu što je pre moguće“, rekao je predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin.

    Poslanici Dume aplauzom su pozdravili ratifikaciju sporazuma.

  • Austrijski političar o Ukrajini: “Rekli smo vam, a vi ste se smijali; Za sve je krivo tzv. Kosovo”

    Austrijski političar o Ukrajini: “Rekli smo vam, a vi ste se smijali; Za sve je krivo tzv. Kosovo”

    Funkcioner SPO-a Austrije David Štokinger ocenio je da je priznavanje jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova od strane Zapada otvorilo Pandorinu kutiju.

    Štokinger je ukazao da je to stvorilo presedan koji je ugrozio međunarodno pravo i međunarodne odnose.

    “Još se sećam kada smo tada mi iz Socijaldemokratske omladine i mirovnog pokreta zbog našeg doslednog stava da je Kosovo Srbija bili ismevani, čak i napadani. Mi smo tada još znali šta će uslediti. Još jednom smo bili u pravu”, istakao je.

    Sada, kako je konstatovao, se sve vraća licemerima i revizionistima istorije.

    Štokinger je nalasio da je sada važno da se svi napori ulože kako bi se postigla deeskalacija.

    “Otvoreni rat nije opcija kako za Rusiju, tako ni ukrajinski narod. Ako se sagleda razvoj proteklih godina, pre svega nedelja i meseci, spoznaće se da je Moskva naterana u aktuelnu situaciju, iako je odluka o priznanju dva regiona više nego međunarodno pravno upitna”, poručio je on.

  • Cijena gasa u Evropi skočila više od 10 odsto: Oglasio se Putin

    Cijena gasa u Evropi skočila više od 10 odsto: Oglasio se Putin

    Cijena gasa u Evropi porasla je danas više od 10 odsto nakon ruskog priznanja nezavisnosti Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR), javlja Tas.

    Ruska agencija se poziva na podatke sa londonske ICE berze.

    Cena martovskih fjučersa gasa na holandskom TTF čvorištu je dostigla oko 935 dolara za 1.000 kubnih metara, ili 80 evra po megavat-satu.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 21. februara priznao suverenitet DNR i LNR, i potpisao sa njihovim čelnicima sporazume o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći, dodaje ruska agencija.

    Istovremeno su cene nafte ubrzale rast usled straha da će ukrajinsko-ruska kriza prerasti u vojni sukob i zbog bojazni od potencijalnog poremećaja isporuka ovog energenta širom sveta.

    Cena evropske nafte tipa “brent”, koja se smatra međunarodnim standardom na naftnom tržištu, dostigla je sedmogodišnji maksimum od 99,38 dolara po barelu, izveštava britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC).

    Prethodno je na terminskom trgovanju, rano pre podne, cena brenta iznosila 96,85 dolara za barel.

    Rusija će nastaviti da neprekidno isporučuje prirodni gas na svetska tržišta, poručio je danas ruski predsednik Vladimir Putin u pismu objavljenom na energetskoj konferenciji u Dohi, javlja Rojters.

    Ova poruka je objavljena pošto su se Sjedinjene Države i njihovi evropski saveznici spremili da najave nove sankcije Rusiji nakon što je predsednik Putin priznao nezavisnost Donjecka i Luganska i poslao ruske trupe u ta dva regiona u istočnoj Ukrajini, dodaje se u informaciji.

  • Sirija prva zemlja koja je zvanično podržala odluku Rusije

    Sirija prva zemlja koja je zvanično podržala odluku Rusije

    Sirija je u utorak objavila da podržava odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina o priznanju neovisnosti dviju separatističkih regija na istoku Ukrajine.

    “Sirija podržava odluku predsjednika Putina o priznanju republika Lugansk i Donjeck te će s njima sarađivati”, prenosi državna agencija SANA riječi ministra vanjskih poslova Faisala Mikdada u utorak.

    “Što Zapad čini protiv Rusije slično je onome što je činio protiv Sirije tokom terorističkog rata”, rekao je ministar na Valdajskom forumu u Moskvi.

    Rusija je bila glavni saveznik sirijskog predsjednika Bašara al-Asada u ratu koji je izbio 2011. godine.

    Mikdad je kazao da SAD i Zapad nastavljaju podržavati terorizam u Siriji, što predstavlja prijetnju za Bliski istok i svijet.

    Putin je u ponedjeljak objavio da će priznati dvije regije u govoru u kojem je negirao ukrajinsku državnost.