VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Biden ima plan kako da odsječe Rusiju od savremene svjetske tehnologije

    Biden ima plan kako da odsječe Rusiju od savremene svjetske tehnologije

    Ukoliko bi Rusija nastavila vršiti dodatnu invaziju na Ukrajinu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden ima u planu odsjeći ih od visoke američke tehnologije što bi moglo značajno uticati na razne sektore industrije u Rusiji.

    Rusi bi mogli ostati bez ogromnog dijela robe niske i visoke, američke i strane proizvodnje – od komercijalne elektronike i kompjutera do dijelova za avione. Plan Amerikanaca je oštetiti Ruse na tehnološkom području bez obzira na to da li je riječ o laserima, telekomunikacionim uslugama ili pomorskim artiklima.

    To bi Biden postigao proširenjem liste roba za koju su potrebne američke dozvole prije nego što je dobavljači mogu isporučiti u Rusiju, a nakon čega bi njegova administracija jednostavno uskratila te dozvole.

    Ove mjere su dio paketa kazni za kontrolu izvoza koje su SAD spremile kako bi naštetile ruskoj ekonomiji. One nisu objavljene kada i krug finansijskih sankcija, koje je objelodanio američki predsjednik, no kako tvrdi Reutersov izvor, bit će o objelodanjene ukoliko Rusija nastavi s invazijom.

    “Ako Putin dalje eskalira, mi ćemo dalje eskalirati koristeći i finansijske sankcije i kontrolu izvoza, koju tek treba da otkrijemo. Kontrole izvoza su zaista moćne jer govorimo o ključnim tehnološkim inputima koji su Rusima potrebni za diversifikaciju ekonomije”, rekao je to Reutersu neimenovani visoki zvaničnik u SAD-u.

    Cilj mjera kontrole izvoza je da se degradira sposobnost Rusije da ima industrijsku proizvodnju u nekoliko ključnih faktora, a među kojima je i visokotehnološki sektor.

  • Katar i druge države-proizvođači nemaju kapaciteta da Evropi zamijene ruski plin

    Katar i druge države-proizvođači nemaju kapaciteta da Evropi zamijene ruski plin

    Ni Katar ni druge države-proizvođači nemaju kapaciteta da Evropi zamijene ruski plin ukapljenim prirodnim plinom (LNG) ako snabdijevanje bude prekinuto zbog sukoba Rusije i Ukrajine, upozorio je ministar energetike Katara.

    Napetosti između Rusije i Ukrajine eskalirale su nakon što je Moskva priznala dvije proruske odmetnute regije na istoku Ukrajine i poslala jedinice na to područje u “mirovnu” misiju, prenosi Reuters.

    Sjedinjene Američke Države i evropski saveznici uvode nove sankcije Rusiji, koje bi mogle obuhvatiti i ruski plin i prekinuti opskrbu Evrope tim energentom.

    Washington se proteklih sedmica raspitivao kod velikih proizvođača mogu li Evropi zamijeniti ruski plin.

    “Udio Rusije u snabdijevanju Evrope iznosi… 30 do 40 posto. Nijedna zemlja ne može zamijeniti takav obim (plina), za tako nešto nema kapaciteta u LNG-u. Većina LNG-a vezana je jasnim dugoročnim ugovorima i i odredištima. Zato je gotovo nemoguće u kratkom roku zamijeniti takvu količinu (plina)”, rekao je katarski ministar Saad al-Kaabi novinarima na konferenciji o plinu u Dohi.

    Katar spada među najveće proizvođače ukapljenog plina u svijetu i dugoročnim je ugovorima dogovorio prodaju većine plina kupcima u Aziji, iako dio prodaje i Evropi.

    Katarski ministar izjavio je da bi na Stari kontinent prema sklopljenim ugovorima mogli preusmjeriti samo 10 do 15 posto prodanog plina.

    “Ne radi se o tome da to nije ugovoreno, postavlja se pitanje može li se preusmjeriti. Većina plina vezana je uz dugoročne ugovore, a preusmjeriti bi se moglo vjerojatno 10 do 15 posto”, rekao je Kaabi.

    Dodatni su problem ograničeni kapaciteti evropskih terminala za prihvat ukapljenog plina iz SAD-a i drugih velikih proizvođača.

  • “SAD vjeruju da će Srbija stati rame uz rame sa EU”

    “SAD vjeruju da će Srbija stati rame uz rame sa EU”

    SAD vjeruju da će Srbija stajati rame uz rame sa Evropskom unijom u poštovanju međunarodnog prava da bi se štitili mir, prosperitet i stabilnost širom regiona, saopštio je portpatol Stejt departmenta.

    U odgovoru na pitanje Glasa Amerike o tome kakvu reakciju SAD očekuju od Srbije kada je riječ o tome da je Rusija priznala dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine, kao i da li bi Beograd trebalo da uskladi stavove sa Zapadom, između ostalog i u pogledu sankcija, neimenovani portparol Stejt departmenta naveo je da “Vašington pozdravlja nedavnu izjavu predsjednika (Srbije Aleksandra) Vučića da Srbija razumije značaj poštovanja teritorijalnog integriteta Ukrajine”.

    On je kazao da SAD ulažu ogromne napore da pronađu diplomatsko rješenje.

    “Ako Rusija zaista želi da pregovorima dođe do rješenja, kao što tvrdi, postoji put za to”, rekao je portparol Stejt departmenta.

    Prethodno je sinoć portparol EU Peter Stano rekao da će EU reagovati sankcijama na, kako tvrdi, rusko kršenje međunarodnog prava i poručio da od država u procesu pristupanja očekuje da se usklade sa odlukama Brisela, a to se odnosi i na Srbiju.

    Kriza između Rusija i Zapada, koja traje nekoliko mjeseci, dodatno je eskalirala kada je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao nezavisnost samoproglašenih narodnih republika Donjecka i Luganska, što je izazvalo burne reakcije zapadnih saveznika i uvođenje novog seta sankcija Rusiji, uključujući i zaustavljanje projekta Severni tok dva – koji je pokrenula ruska državna gasna kompanija Gasprom.

  • Blinken otkazao sastanak sa Lavrovom

    Blinken otkazao sastanak sa Lavrovom

    Američki državni sekretar Entoni Blinken kazao je da je otkazao susret, zakazan za četvrtak, s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom nakon što je Moskva priznala dvije separatističke regije u Ukrajini kao nezavisne države.

    Blinken je kazao da je pristao na susret s Lavrovom samo ako Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu.

    “Sada kada vidimo da invazija počinje i da je Rusija jasno dala do znanja da odbacuje diplomaciju, nema smisla održati taj sastanak u ovom trenutku”, rekao je Blinken novinarima nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u Vašingtonu.

    “Konsultovao sam se s našim saveznicima i partnerima. Svi su se složili”, dodao je Blinken, prenosi Index.

    Američki državni sekretar kazao je da je poslao Lavrovu u utorak pismo kojim ga je obavijestio da otkazuje sastanak.

    Takođe je istaknao da će SAD i saveznici uvesti oštrije sankcije Rusiji ako ona pojača “agresiju protiv Ukrajine”.

  • Putin: Ne može se pregovarati o bezbjednosti građana

    Putin: Ne može se pregovarati o bezbjednosti građana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je u video-obraćanju da je Moskva i dalje spremna tražiti “diplomatska rješenja” sa Zapadom oko Ukrajine – ali da se o interesima Rusije i bezbjednosti njenih građana ne može pregovarati.

    U video-obraćanju povodom obilježavanja ruskog Dana branilaca domovine, insistirao je na tome da je uvijek otvoren za “iskren dijalog”.

    Takođe je pohvalio borbenu spremnost ruskih oružanih snaga, rekavši kako je siguran da će se zauzeti za nacionalne interese zemlje, prenosi Index.

  • Australija i Japan uveli sankcije Rusiji

    Australija i Japan uveli sankcije Rusiji

    Australija i Japan su se danas pridružili SAD, Evropskoj uniji, Kanadi i Britaniji u uvođenju sankcija Rusiji, nakon što je Moskva priznala samoproglašene republike Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine i odobrila slanje trupa u tu oblast.

    Australija će odmah početi da uvodi sankcije ruskim pojedincima za koje vjeruje da su odgovorni za postupke te zemlje protiv Ukrajine, saopštio je premijer Skot Morison na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    -Australijanci su se uvijek suprotstavljali nasilnicima, a mi ćemo se suprotstaviti Rusiji, zajedno sa svim našim partnerima. Očekujem i dodatne tranše sankcija, ovo je samo početak ovog procesa – rekao je Morison.

    I japanski premijer Fumio Kišida izjavio je danas da Tokio uvodi sankcije Moskvi zbog njenih akcija u Ukrajini, koje predstavljaju, kako je naveo, “neprihvatljivo kršenje ukrajinskog suvereniteta i međunarodnog prava”.

    – Japanske sankcije uključuju zabranu izdavanja ruskih obveznica u Japanu i zamrzavanje imovine određenih ruskih pojedinaca, kao i ograničavanje putovanja u Japan – rekao je Kišida.

    – Akcije Rusije veoma jasno nanose štetu suverenitetu Ukrajine i protive se međunarodnom pravu. Još jednom osuđujemo ovakve poteze i snažno pozivamo Rusiju da se vrati diplomatskim razgovorima – naglasio je japanski premijer.

    On je još rekao da Japan ima dovoljne rezerve nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG), tako da kratkoročno gledano, neće biti značajnog uticaja na snabdjevanje energijom.

    Rusija je u 2021.obezbijedila više od 12 odsto japanskog uglja i skoro desetinu tečnog prirodnog gasa, navodi Rojters.

  • Satelitski snimci pokazuju novo raspoređivanje ruske vojske uz ukrajinsku granicu

    Satelitski snimci pokazuju novo raspoređivanje ruske vojske uz ukrajinsku granicu

    Satelitski snimci američke kompanije za svemirsku tehnologiju Maxar pokazuju da Rusija ponovo raspoređuje vojsku na granici s Ukrajinom.

    U posljednja 24 sata snimci su pokazali nekoliko novih trupa i raspoređivanje opreme u zapadnoj Rusiji s više od 100 vozila na aerodromu u Bjelorusiji, blizu granice s Ukrajinom.
    Slike također pokazuju da je nova terenska bolnica dodana vojnom garnizonu u zapadnoj Rusiji blizu granice s Ukrajinom, navodi Maxar u saopćenju.

    “Transporteri teške opreme, koji se koriste za premještanje tenkova, artiljerije i druge teške opreme, viđeni su u blizini ukrajinske granice u zapadnoj Rusiji, kao i nekoliko novih raspoređivanja trupa”, kazali su iz američke kompanije čije kamere su zabilježile raspoređivanje na satelitskom snimku.

    Ruska vojska ovo nije komentarisala, a nije jasno da li su ruske trupe već poslate u istočnu Ukrajinu.


    Inače, ruski predsjednik Vladimir Putin je naredio trupama da uđu u istočni dio Ukrajine, za koje je rekao da će održati mir nakon što je Moskva priznala separatističke regije Donjeck i Lugansk kao nezavisne.

  • SAD uvele sankcije Rusiji: Na spisku velike kompanije i ruska elita

    SAD uvele sankcije Rusiji: Na spisku velike kompanije i ruska elita

    Sjedinjene Američke Države su Rusiji uvele sankcije, otkrio je to predsjednik Joe Biden u obraćanju povodom, kako je to nazvao, “početka ruske invazije na Ukrajinu”, a što je potvrdilo Ministarstvo finansija.

    Biden je rekao da je riječ o prvoj tranši američkih sankcija Rusiji, koje obuhvataju dvije velike finansijske institucije iz Rusije, rusku elitu i članove njihovih porodica.
    “Ovi potezi će efektivno odsjeći rusku vladu od finansija sa zapada”, rekao je on.

    Također je najavio da premješta dodatne trupe i opremu za jačanje saveznika u baltičkim zemljama, na istočnom krilu NATO-a, ali je jasno stavio do znanja da se Sjedinjene Američke Države neće boriti protiv Rusije.


    Ministarstvo finansija SAD-a je objavilo informaciju o uvođenju sankcija, a na listi se našla jedna od najvećih ruskih banaka Promsvayazbanke (PSB) i 17 njenih podružnica, među kojima su i finansijska i tehnološka preduzeća. Sankcije će pogoditi i banku BELVEB OJSC koja posluje u Bjelorusiji.

    Osim banke, na crnoj listi su i ruska razvojna institucija VEB i 25 njenih podružnica, dva kontejnera – Fesco Magadan i Fesco Moneron te dva naftna tankera Linda i Pegas, kao i teretni brod Baltic Leader.

    Pod sankcijama je i profesionalni nogometni klub CSKA s obzirom na to da je glavni dioničar državna korporacija VEB.

    Osim kompanija, na udaru je i ruska elita, odnosno utjecajni Rusi iz Putinovog najužeg kruga, a za koje se vjeruje da su učestvovali u aktivnostima ruskog režima, koje se odnose na invaziju.

    Tako je Amerika sankcije uvela direktoru ruske Federalne službe sigurnosti Aleksandru Bortnikovu i njegovom sinu, prvom zamjeniku šefa kabineta predsjednika Sergeja Kirijenka i njegovom sinu, glavnom izvršnom direktoru Promsvyazbank Petra Fradkova, kao i njegovoj najbližoj rodbini.

    Lista se razlikuje od uobičajenih sankcija koje sastavlja američki Ured za kontrolu strane imovine finansijskih institucija (OFAC) i sadrži ustanove koje podliježu sankcijama koje su manje od potpune blokade. Finansijska ograničenja za kompanije s ove posebne liste uključuju zabranu pružanja određenih dobara i usluga.

    “U ovom slučaju riječ je o sankcijama protiv državnog duga Rusije”, pojasnilo je Ministarstvo finansija SAD-a.


    Do ove reakcije američke vlasti je došlo nakon što je ruski parlament odobrio Vladimiru Putinu slanje trupa u dva područja istočne Ukrajine, koja su pod kontrolom proruskih pobunjenika. Osim toga, Putin je proglasio nezavisnost dva regiona u Ukrajini – Luganska i Donjecka.

    Predsjednik SAD-a je iznio mogućnost da diplomatija ipak ublaži krizu na istoku Evrope i rekao je da će oni ostati otvoreni za razgovore s Rusijom i njenim partnerima, kako bi se spriječio rat.

  • Kuleba: Ukrajina ima dva plana, jedan od njih uključuje borbu za svaki pedalj naše zemlje

    Kuleba: Ukrajina ima dva plana, jedan od njih uključuje borbu za svaki pedalj naše zemlje

    Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama kako Ukrajina nikada neće priznati nezavisnost Donjecka i Luganska, koje je Ruska Federacija prije nekoliko dana proglasila nezavisnim republikama.

    Tokom konferencije za medije, koja je održana nakon sastanka s državnim sekretarom SAD-a Antonyjem Blinkenom, šef ukrajinske diplomatije je poručio kako Donjeck i Lugansk nijedna država u svijetu neće priznati kao nezavisne teritorije.

    “Predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučio je priznati dva dijela ukrajinske teritorije kao nezavisne teritorije. Ukrajina ne priznaje i nikada neće priznati ovaj apsurd, niti će ga svijet priznati”, rekao je Kuleba.

    Kada je riječ o podršci Sjedinjenih Američkih Država Ukrajini, Kuleba je izjavio kako je tokom sastanka s Blinkenom Washingtonu ponudio tzv. Zakon o zajmu i najmu, što predstavlja program iz Drugog svjetskog rata, putem kojeg su Sjedinjene Američke Države snabdijevale ratnim materijalom saveznike u Evropi.

    “Imali smo kvalitetnu i fokusiranu diskusiju sa sekretarom Blinkenom o koracima za zaštitu Ukrajine i naše višedimenzionalne otpornosti. Jedan od prijedloga koje smo iznijeli odnosi se na osmišljavanje programa sličnog Zakonu o zajmu i najmu, koji je implementiran tokom Drugog svjetskog rata. Ovakav program bi osigurao održivost i poboljšat će efikasnost u jačanju kapaciteta Ukrajine da se brani”, poručio je Kuleba.

    Također, šef ukrajinske diplomatije je naglasio kako su ukrajinske vlasti spremne na diplomatsko rješavanje sukoba u Donbasu.

    “Imamo dva plana. Plan A je da iskoristimo oruđe diplomatije kako bismo odvratili Rusiju i spriječili daljnju eskalaciju. Ako to ne uspije, plan B je da se borimo za svaki pedalj naše zemlje, svaki grad i svako selo. Borit ćemo se dok ne pobijedimo, naravno”, zaključio je Kuleba.

  • Tramp: Putin nikada ne bi tako postupio da sam ja na vlasti

    Tramp: Putin nikada ne bi tako postupio da sam ja na vlasti

    Donald Tramp u utorak je žestoko optužio svog nasljednika Džo Bajdena za loše upravljanje krizom u Ukrajini i utvrdio da Vladimir Putin “nikada” ne bi postupio ovako da je on, Tramp danas u Bijeloj kući.

    “Da se ispravno upravljalo, nema apsolutno nikakvog razloga da bi se uopšte dogodilo ovo čemu danas svjedočimo”, saopštio je bivši američki predsjednik.

    “Dobro poznajem Vladimira Putina, i on ne bi nikada za vrijeme administracije Trampa učinio to što čini sada. Ne dolazi u obzir!”, rekao je Tramp komentarišući nalog ruskog predsjednika o raspoređivanju ruskih vojnika u dvjema separatističkim pokrajinama na istoku Ukrajine.

    “Ne samo da Putin postiže što je oduvijek htio, već se i sve više bogati”
    Američka opozicija kritikovala je bliskost Donalda Trampa tokom njegovog mandata s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Američki milijarder koji razmišlja o ponovnoj kandidaturi za Bijelu kuću, ocijenio je da su “slabe” sankcije koje je donijela Bajdenova administracija protiv Putina bliskih osoba i organizacija.

    “Neznatne su ako se usporede sa zauzimanjem neke države ili strateških područja”, utvrdio je.

    “Ne samo da Putin postiže ono što je oduvijek htio, već se i sve više bogati zahvaljujući uzletu cijena nafte i plina”, rekao je.

    Nakon prvih opreznih sankcija uperenih na separatistička proruska područja u Ukrajini, Bijela kuća u utorak je obećala zaoštriti svoj odgovor Moskvi, prenosi Index.