Oznaka: Rusija

  • Zelenski odbio pomoć Amerikanaca u evakuaciji te poručio: Trebam oružje, a ne prijevoz

    Zelenski odbio pomoć Amerikanaca u evakuaciji te poručio: Trebam oružje, a ne prijevoz

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski je odbio ponudu Sjedinjenih Američkih Država da mu pomognu u evakuaciji iz Ukrajine.

    Agencija Associated Press (AP), pozivajući se na obavještajne izvore, je objavila šta je Zelenski odgovorio Amerikancima.

    “Ovdje je borba. Trebam oružje, a ne prijevoz”, poručio je Zelenski.

    List Washington Post, pozivajući se na američke i ukrajinske zvaničnike, je također objavio da je ukrajinskom predsjedniku ponuđena pomoć u evakuaciji. U jednom od obraćanja na društvenim mrežama je istakao: “Kada nas napadnete vidjet ćete naše lice, a ne leđa.”

    Tvrdi da se nalazi u Kijevu te da ne namjerava napustiti zemlju. Prema njegovim riječima, označen je kao neprijateljem broj jedan, a njegova porodica je označena kao neprijatelj broj dva.

    Zelenski je ruskog predsjednika Vladimira Putina pozvao na pregovore. Između ostalog, zatražio je i od Izraela da posreduje u pregovorima. Putin je odgovorio da je Rusija također spremna za pregovore te da bi oni trebali biti u Minsku. Međutim, Putin je pozvao ukrajinske vojnike da izvrše državni udar poručivši im da će s njima dogovor biti izgledniji, nego s vlastima Ukrajine.

  • Rusija blokirala rezoluciju UN-a dok su Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili suzdržani

    Rusija blokirala rezoluciju UN-a dok su Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili suzdržani

    Rusija je stavila veto na nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija kojim bi se osudila njena invazija na Ukrajinu, nakon rasprave u Vijeću sigurnosti.

    Za rezoluciju je glasalo 11 članova. Indija, Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su suzdržani.

    Rezolucija je bila osuđena na propast zbog prava veta Rusije kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a.

    Tokom debate, američki ambasador pri UN-u rekao je da je tijelo stvoreno kako bi se pokušala spriječiti vrsta agresije s kojom se Ukrajina suočava.

  • Ruski presjek stanja

    Ruski presjek stanja

    Ruska vojska uništila je 821 objekat ukrajinske vojne infrastrukture, izjavio je portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov. Kako je precizirao, uništeno je 14 vojnih aerodroma, 19 komunikacijskih punktova, 24 sistema PVO zaštite S-300 i „Osa“, kao i 48 radiolokacionih stanica. Istovremeno, ruska vojska oborila je sedam borbenih aviona ukrajinske vojske, sedam helikoptera i devet dronova. Kada je reč o kopnenoj vojsci, ruske snage eliminisale su 87 ukrajinskih tenkova i drugih oklopnih vozila, 28 raketnih lansera, kao i 118 jedinica motorizovanih brigada. Takođe, ruska armija je uništila i osam borbenih brodova ukrajinske mornarice.

  • Odgođeno glasanje o američkoj rezoluciji sat vremena

    Odgođeno glasanje o američkoj rezoluciji sat vremena

    Glasanje u Savjetu bezbjednosti UN o nacrtu rezolucije u kojoj bi bila osuđena ruska vojna operacija u Ukrajini odgođena je za sat vremena, izjavile su diplomate.

    Nije poznat razlog odgađanja glasanja.

    Diplomate ističu da sve ukazuje na to da će najmanje 11 od 15 članica Savjeta bezbjednosti glasati za usvajanje rezolucije, dok nije poznato kako će se izjasniti Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

    Očekuje se da će Rusija uložiti veto.

    Neimenovani zvaničnik američke administracije rekao je ranije da će se u Savjetu bezbjednosti UN glasati o rezoluciji, čiji je autor Amerika, u kojoj se osuđuje vojna operacija Rusije u Ukrajini i traži od Moskve da se hitno, potpuno, bezuslovno, povuče iz te zemlje.

  • Snažne eksplozije odjekujku Kievom, napadnuta glavna termoelektrana

    Snažne eksplozije odjekujku Kievom, napadnuta glavna termoelektrana

    U toku je raketni napad ruskih snaga na glavni grad Ukranije, prenijeli su reporteri britanskih medija. Gradonačelnik Kijeva je potvrdio da su ruske snage uništile termoelektranu u blizini prestonice.

    Reporter Rojtersa je potvrdio da je u glavnom gradu Ukrajine čuo granate, kao i izvještač Rojtersa.

    – Projektili padaju na grad – izvjestila je dopisnica BBC.

    O ovome se oglasio i gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. On je rekao da se u zoni termoelektrane Kijev CHP-6 večeras se dogodilo pet eksplozija,

    – U blizini CHP-6 dogodilo se pet eksplozija u intervalu od tri do pet minuta. Hitne službe idu tamo. Očekujemo da saznamo detalje – napisao je Kličko na Telegram kanalu, prenosi Interfaks Ukrajina.

    CHP-6 je najmoćnija termoelektrana u Ukrajini, a nalazi se na sjeveroistočnoj periferiji Kijeva u Desnjanskom okrugu. Stanica obezbjeđuje centralno grijanje industrijskim preduzećima, stambenim i administrativnim zgradama Darnickog, Dnjeprovskog, Podilskog, Desnjanskog i Obolonskog okruga glavnog grada.

    Kličko je dodao da su mostovi u gradu pod zaštitom i posebnom kontrolom, dok se ruske trupe približavaju. Prema njegovim riječima, u blizini strateških objekata postavljeni su kontrolni punktovi.

    – Situacija je bez pretjerivanja prijeteća za Kijev. Noć će biti veoma teška – upozorio je Kličko.

    Nešto ranije su se pojavili izvještaji da je započeo ruski napad na grad Odesu, prenosi Blic.

  • Rusija suspendovana iz Savjeta Evrope

    Rusija suspendovana iz Savjeta Evrope

    Rusija je suspendovana iz Savjeta Evrope nakon napada na Ukrajinu, saopštio je danas šef italijanske diplomatije Luiđi Di Majo.

    Savjet Evrope je formiran nakon Drugog svjetskog rata kako bi štitio ljudska prava i vladavinu zakona širom evropskog kontinenta i odvojen je od EU.

  • “Ne tražimo i ne pitamo ništa”

    “Ne tražimo i ne pitamo ništa”

    “Rusija poštuje nacionalne interese Srbije i razume njenu poziciju pod pritiskom da uvede sankcije Moskvi”, kaže ambasador Rusije u Aleksandar Bocan-Harčenko.

    On ističe da Moskva ne traži ništa od Beograda znajući, kako kaže, doslednost predsednika Srbije Aleksandra Vučića i njegov temeljni stav oko ključnih pitanja kao što su razvoj Srbije i njeno ponašanje u spoljnoj politici.

    Bocan-Harčenko je za Tanjug rekao da zapadu nije stalo do interesa drugih, čak iako su to zemlje koje su kandidati za članstvo u EU, te da ne misli o Srbiji, njenom narodu i mogućim posledicama uvođenja sankcija.

    ”Njima je važno da se svaka zemlja pridruži njihovo političkom rešenju. Rusija je navikla na pritisak, ali razume da postoji pritisak na Srbiju i ne traži ništa od Srbije, jer je poznato kako se razvijaju naši odnosi poslednjih godina, koji su na nivou strategijske saradnje i partnerstva”, kaže Bocan-Harčenko komentarišući zahteve EU, SAD i Velike Britanije da Srbija uvede sankcije Rusiji zbog vojne operacije u Ukrajini.

    Ističe da između predsednika Rusije i Srbije, Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, postoji poverljiv i sveobuhvatan dijalog na osnovu dubokog međusobnog poštovanja i poverenja, kao i da Srbija ima svoje nacionalne interese o čemu je, kaže, i predsednik Vučić više puta govorio.

    Dodaje da Rusija ima razumevanja i da ne traži ništa ni od koga, ni od Srbije sa kojom ima izuzetno prijateljske odnose i saradnju.

    “Poštujemo srpski nacionalni interes, a zna se, na osnovu naše saradnje i ponašanja Beograda, da i Srbija uvažava nacionalni interes Rusije. Ne tražimo i ne pitamo ništa znajući doslednost predsednika Srbije i njegov temeljni stav oko ključnih pitanja razvoja Srbije i njenog ponašanja u spoljnoj politici. Na osnovu toga pravimo zaključke i mirni smo””, navodi ambasador.

    Ističe da Rusija ima u vidu dalji razvoj odnosa sa Srbijom i doslednu realizaciju svega što su dogovorili predsednici Putin i Vučić.

    ”Naša očekivanja da ćemo bez prepreka i zastoja realizovati svaki projekat i sve dogovore koji postoje, za dobrobit i Rusije i Srbije”, poručio je Bocan-Harčenko.

  • Stoltenberg govorio o ratu u Ukrajini i spomenuo Bosnu i Hercegovinu

    Stoltenberg govorio o ratu u Ukrajini i spomenuo Bosnu i Hercegovinu

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg obratio se novinarima drugog dana sukoba između Rusije i Ukrajine.

    Ciljevi Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu, kazao je Stoltenberg te poručio da je Rusija tražila da se pravno obavežu po pitanju širenja NATO-a.

    “Svijet će Rusiju i Bjelorusiju smatrati odgovornim za njihove akcije. Rusija je agresor.. Odluka Putina je jako loša, Rusija će plaćati cijenu u narednim godinama. Moramo biti spremni da uradimo i više čak iako to znači da moramo platiti cijenu jer pred nama je dug put. Ljudi u Rusiji moraju znati da rat protiv Ukrajine neće voditi boljoj budućnosti”, naveo je Stoltenberg.

    Stoltenberg je u svom obraćanju spomenuo i Bosnu i Hercegovinu
    “Mi smo se orijentisali na odbranu. Hiljade dodatnih trupa smo poslali u istočne dijelove saveza. Imamo 100 aviona, 20 nosača brodova. Mi ćemo zaštititi svaki pedalj teritorija NATO-a. Naš kolektiv odgovor mora biti više pomoći zemljama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine. Da bismo im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama. Ova kriza demonstrira koliko je važno da SAD i Evrope stoje zajedno”, rekao je između ostalog Stoltenberg.

  • Zaharova: NATO htio da uništi Jugoslaviju, Rusija neće Ukrajinu

    Zaharova: NATO htio da uništi Jugoslaviju, Rusija neće Ukrajinu

    NATO je želio da uništi SR Jugoslaviju tokom bombardovanja 1999. godine, dok Rusija u Ukrajini sprovodi specijalnu vojnu operaciju koja ima odbrambeni cilj, izjavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Zaharova je tako prokomentarisala konstaciju Tanjuga da mnogi analitičari porede Putinove argumente i vojnu strategiju u Ukrajini sa onom koju je NATO koristio tokom napada na Jugoslaviju.

    “Takva poređenja nisu adekvatna, niti validna. Mi znamo kako Zapad voli da lažira i iskrivljuje činjenice. Drugo, ministar Lavrov je ranije danas podsjetio na konferenciji da je NATO bombardovao Jugoslaviju. Tražili ste razlike? Dakle, NATO je tada ciljao vojnu, civilnu infrastrukturu, bilo je to ‘tepih’ bombardovanje. Bombardovali su kinesku ambasadu, rekli su da je greška. Koliko je civila poginulo jer su bili na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme zbog NATO bombi”, zapitala je Zaharova.

    Zaharova je upitala koji je bio plan NATO-a da se bombarduje Jugoslavija.

    “Ne da se svrgne tadašnja vlada, već da se uništi vaša zemlja. Bila je to akcija protiv civilnog društva. Neću ulaziti u temu uranijumske municije. Naša vojna operacija ima defanzivni cilj i nije prvi put da se ovo dešava”, poručila je ona.

    Zaharova je rekla da je režim iz Kijeva slao trupe na istok Ukrajine da ubija i 2020. godine, prošle godine takođe.

    “Slali su tenkove i razno oružje protiv svojih državljana koji su bili lojalni svojoj vladi i nisu željeli da se pokore neustavnoj vlasti. To je bila agresija u ime režima iz Kijeva. Tada su nas ljudi sa istoka prvi put zamolili za pomoć”, kazala je portparolka ministarstva.

    Ona je podsjetila na referendume u Donjecku i Lugansku.

    “Tada je glasanje bilo javno. Poslali smo tim ljudima humanitarnu pomoć, lijekove, razne vrste pomoći, za djecu, ne bi preživjeli hladnoću da im nismo pomogli… Pomogli smo u nacrtu Sporazuma iz Minska. Pokušavali smo osam dugih godina da ubijedimo da se Kijev drži Sporazuma. Osam godina traje taj krvavi konflikt. Pokušali smo da odgovornim ljudima (u Kijevu) skrenemo pažnju, ali sve te prilike su nestale”, dodala je ona.

    Zaharova je istakla da je u međuvremenu dopremljeno novo oružje u Ukrajinu, da su ljudi morali da bježe iz svojih domova i da je Rusija zato morala da pokrene operaciju.

    “U pitanju su ciljani udari na vojnu infrastrukturu. U junu 2021. godine, skretali smo pažnju na provokacije i subverzije NATO zemalja usmjerenih prema našoj zemlji. Podsjetiću na upade NATO brodova u Crno more. Provokacije na moru se nisu tu zaustavile, već su se preselile u vazdušni prostor. Sve se to dešavalo iznad naše teritorije i Crnog mora. Od oktobra do novembra registrovali smo pet ili šest vazdušnih incidenta. Ukrajina je pokušavala da nas isprovocira na svaki mogući način, koristeći svoju i NATO opremu, kao i razne vrste ofanzivnog naoružanja”, naglasila je ona.

  • Putin poslao jasnu poruku ukrajinskim vojnicima: “Uzmite vlast u svoje ruke”

    Putin poslao jasnu poruku ukrajinskim vojnicima: “Uzmite vlast u svoje ruke”

    Predsednik Rusije Vladimir Putin održava sastanak sa članovima Saveta bezbednosti Rusije posvećen trenutnoj situaciji u Ukrajini.

    Putin je izjavio da se “nacisti” u Ukrajini ponašaju kao teroristi i da razmeštaju višecevne raketne bacače u stambene četvrti, prenosi Sputnjik internacional.

    “Uzmite vlast u svoje ruke. Moguće je da ćemo se s vama lakše dogovoriti, nego s ovom bandom narkomana i neonacista koja je zasela u Kijevu i uzela kao taoce čitav ukrajinski narod”, rekao je Putin obraćajući se ukrajinskim vojnicima.

    Ruski predsednik je istakao da ruska armija tokom specijalne operacije u Ukrajini ispunjava svoju vojničku dužnost uspešno, rešavajaći zadatak zaštite bezbednosti i zaštite otadžbine.

    “Želim da dam najvišu ocenu akcijama ruskih vojnika i oficira. Oni deluju hrabro, profesionalno, herojski. Uspešno obavljaju svoju vojnu dužnost. Uspešno rešavaju najvažniji zadatak obezbeđivanja bezbednosti našeg naroda i naše otadžbine”, rekao je on na sastanku sa članovima Saveta bezbednosti Ruske Federacije.

    Putin je naglasio da se osnovni sukob u okviru specijalne operacije Rusije u Ukrajini ne vodi protiv redovne ukrajinske vojske, nego protiv nacionalističkih formacija.

    “Glavne borbe ruska armija, kao što je bilo i očekivano, ne vodi protiv regularnih jedinica Oružanih snaga Ukrajine, nego protiv nacionalističkih formacija koje su, kao što je poznato, neposredno odgovorne za genocid u Donbasu i krv mirnih građana narodnih republika”, rekao je Putin tokom savetovanja sa stalnim članovima Saveta bezbednosti Rusije, s kojima je razmatrao tok specijalne operacije.