Oznaka: Rusija

  • Pet uslova za kraj rata

    Pet uslova za kraj rata

    Ministarstvo odbrane Rusije je iznjelo načine za riješavanje situacije u Ukrajini.

    Ovo su ključne tačke koje je iznelo rusko Ministarstvo odbrane.

    • Cilj ruske operacije je da se obezbedi demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, kao i da se marionetski režim u Kijevu privede pravdi za zločine koje je počinio
    • Teritorija DNR i LNR biće proširena na veličinu Donjecke i Luganske oblasti
    • Rusija ne namjerava da ostane u Ukrajini, povući će svoje trupe posle operacije
    • Rusiji ne treba teritorija Ukrajine, niko je neće okupirati
    • Kada budu moguće nove vlasti u Ukrajini, i DNR i LNR će naći zajedničke osnove za pregovore sa njima
  • Ukrajinski vojnici nisu ubijeni na Zmijskom ostrvu, već su se predali

    Ukrajinski vojnici nisu ubijeni na Zmijskom ostrvu, već su se predali

    Zauzimanje ukrajinske granične stanice na Zmijskom ostrvu u Crnom moru, između Ukrajine i Rumunije, bila je jedna od najdramatičnijih epizoda prvog dana ruske vojne operacije na Ukrajinu, bar ako je suditi po tamošnjoj, svakako zapadno orijentisanoj propagandi.

    U artiljerijskom napadu ruske mornarice na ostrvo poginulo je 13 ukrajinskih vojnika, rekao je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski te je naveo kako će svi posthumno dobiti orden “Heroja Ukrajine”, međutim, istina je zapravo drugačija.

    Internetom i društvenim mrežama kruže fotografije, kako Zelenski navodi, “13 ubijenih ukrajinskih vojnika”, koji su istini na volju se predali ruskoj vojsci, i nalaze se u ruskim autobusima.

    Podsjećamo, Zmijsko ostrvo nalazi se nekih 35 kilometara od obale ukrajinske regije Odesa, blizu granice s Rumunijom.

    Ukrajinski graničari su tamo održavali malu ispostavu.

  • Kijev i Moskva dogovaraju mjesto i vrijeme za mirovne pregovore

    Kijev i Moskva dogovaraju mjesto i vrijeme za mirovne pregovore

    Potparol ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog saopštio je večeras da je Kijev spreman odmah sprovesti prekid vatre i mirovne pregovore s Rusijom.

    Rekao je da ruski i ukrajinski zvaničnici trenutno razgovaraju o vremenu i mjestu održavanja razgovora.

    Ukrajina je takođe demantovala izvještaje da je navodno odbila rusku ponudu za mirovne pregovore.

    Portparol ukrajinskog predsjednika Serhiy Nikyforov na Facebooku je rekao:

    “Ukrajina je bila i ostaje spremna da razgovara o prekidu borbi i miru. To je naš nepromijenjen stav. Pristali smo na ponudu ruskog predsjednika. Upravo u ovom trenutku strane se konsultuju o mjestu i vremenu održavanja pregovaračkog procesa”, naveo je.

    Kaže da što prije počnu razgovori, to će biti više šansi da se vrati normalan život.

    Rusija je saopštila da će razgovarati tek kada se kompletne ukrajinske oružane snage predaju, a da im je cilj denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine.

    Vladimir Putin je danas pozvao ukrajinsku vojsku da preuzmu vlast da bi se “lakše dogovorili” i okončali sukob.

  • Savjetnik Zelenskog kazao da će Ukrajina postaviti uslove u pregovorima s Rusijom

    Savjetnik Zelenskog kazao da će Ukrajina postaviti uslove u pregovorima s Rusijom

    Myhailo Podoliak, viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog naveo je da će Ukrajina postaviti uslove u pregovorima s Rusijom, prenosi CNN.

    “Ne mislim da se Ukrajina nalazi u slaboj poziciji. Čak i ako proces pregovaranja počne, a sigurno će početi, Ukrajina će postaviti uslove”, kazao je u televizijskom obraćanju.

    Sergij Nikiforov, glasnogovornik Zelenskog, je sinoć rekao da je Ukrajina “bila i ostala spremna da razgovara o prekidu vatre”.

    Podsjećamo, iz Kremlja su poručili da je Ukrajina odustala od pregovora o miru, ali je Nikiforov negirao ovu tvrdnju.

    “Složili smo se s prijedlogom predsjednika Ruske Federacije. Što prije počnu pregovori, veće su šanse za nastavak normalnog života”, dodao je.

  • Žestoke borbe na ulicama Kijeva, Ukrajina pokušava odbiti ruski napad

    Žestoke borbe na ulicama Kijeva, Ukrajina pokušava odbiti ruski napad

    Trećeg dana ruske vojne invazije na Ukrajinu sve su intenzivnije borbe na ulicama Kijeva. Borbe se vode i na glavnoj gradskoj aveniji.

    BBC izviještava da je iza stanovnika Ukrajine još jedna teška i neprespavana noć, a to se prije svega odnosi na građane glavnog grada. Čuju se eksplozije i pucnji. Vojska Ukrajine u Kijevu pokušava odbiti ruski napad.
    Ukrajinska vojska je saopštila da je borba žestoka. Predsjednik ove države Vladimir Zelenski je ranije izjavio da će Rusija pokušati pokoriti Kijev. Prema objavi na Facebook stranici ukrajinske vojske, više od 3.500 ruskih vojnika koji su učestvovali u invaziji je ubijeno, a skoro 200 zarobljeno.

    Ambasador Ukrajine u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija Aleksej Danilov uvjerava da je situacija u Kijevu pod kontrolom te da vojska njegove zemlje onemogućava da ruski vojnici zauzmu sve ono što je bitno.

    Administracija američkog predsjednika Joea Bidena je zatražila od Kongresa da odobri pomoć Ukrajini u iznosu od 6,4 milijarde dolara. UN očekuje da će pet miliona Ukrajinaca pokušati napustiti državu, prenosi BBC.

    Podsjećamo, Rusija je objavila da je zauzela grad na jugoistoku Ukrajine Melitopolj. Zelenski je juče, 25. februara, poručio da je spreman pregovarati s Rusijom.

    Ured ruskog predsjednika Vladimira Putina je odgovorio da je Rusija takođe spremna za pregovore te da bi oni trebali biti u Minsku. Međutim, Putin je pozvao ukrajinske vojnike da izvrše državni udar poručivši im da će s njima dogovor biti izgledniji, nego s vlastima Ukrajine.

  • “Svaki rat je tragedija” Patrijarh i Vučić se nadaju da će sukobi u Ukrajini brzo stati

    “Svaki rat je tragedija” Patrijarh i Vučić se nadaju da će sukobi u Ukrajini brzo stati

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakli su tokom sastanka u Beogradu veliku zabrinutost u vezi sa situacijom u Ukrajini i izrazili nadu da će sukobi biti brzo okončani.

    Usaopšternju Srpske pravoslavne crkve navodi se da je Vučić patrijarha Porfirija upoznao o odlukama koje je srpski državni vrh donio u vezi sa situacijom u Ukrajini.

    – Svaki rat je tragedija, a za nas je bolna činjenica da su se sukobile dvije bratske države i dva potpuno bliska bratska naroda iste vjere, čija su istorija i kultura neraskidivo isprepletani. Otuda je svaka žrtva gubitak za sve – piše u saopštenju.

    SPC upućuje Gospodu, tvorcu mira molitve da što pre prestane upotreba oružja i da otpočne dijalog o izlasku iz krize.

  • Kako Rusi mogu da izbegnu finansijske sankcije? “Nikad lakše”

    Kako Rusi mogu da izbegnu finansijske sankcije? “Nikad lakše”

    Početna salva finansijskih sankcija Zapada protiv Rusije nije uspela da odvrati ruskog predsednika Putina od invazije na Ukrajinu.

    Sada Sjedinjene Države preduzimaju kazneni pristup, najavljujući još jedan krug sankcija s ciljem pritiskanja ruskih banaka i “korumpiranih milijardera”.

    Međutim, neki stručnjaci kažu da nije posebno teško izbeći te mere, koje do sada nisu ciljale na samog Putina, delom zahvaljujući prihvatanju kriptovaluta u Rusiji, piše CNN, a prenosi Indeks.

    Sankcije SAD i EU uveliko se oslanjaju na to da će ih sprovoditi banke. Ako sankcionisana firma ili pojedinac želi da izvrši transakciju denominovanu u tradicionalnim valutama kao što su dolari ili evri, banka je dužna da označi i blokira te transakcije.

    Ali digitalne valute deluju izvan područja standardnog globalnog bankarstva, s transakcijama zabeleženim u javnom finansijskom zapisu poznatom kao blokčejn.

    “Mogu da izbegnu gotovo sve sankcije”

    “Ako Rusi odluče, a siguran sam da to već čine, da izbegnu korišćenje bilo koje druge valute osim kriptovalute, mogu efikasno zaobići gotovo sve sankcije”, rekao je Ros S. Delston, stručnjak za borbu protiv pranja novca.

    Američko ministarstvo finansija svesno je ovog problema. U izveštaju iz oktobra prošle godine američki zvaničnici upozorili su da digitalne valute “potencijalno smanjuju efikasnost američkih sankcija” dopuštajući sankcionisanim stranama da drže i prenose sredstva izvan tradicionalnog finansijskog sistema. “Svesni smo rizika da bi ova digitalna imovina i sistemi plaćanja mogli naštetiti efikasnosti naših sankcija”, stoji u izveštaju.

    Konkretne dokaze ne treba tražiti dalje od istočne Evrope, koja ima jednu od najviših stopa kriptotransakcija povezanih s kriminalnim aktivnostima prema istraživanju “Čejnanalisisa“. Veb stranice koje se koriste za nezakonite trgovine poznate kao darknet tržišta donele su rekordnih 1,7 milijardi dolara u kriptovalutama u 2020. godini, većinom u bitkoinu.

    Problem Hidre

    I gotovo sav rast na tržištu darkneta te godine može se pripisati jednom specifičnom tržištu na ruskom jeziku pod nazivom Hidra. “Hidra je daleko najveće tržište darkneta na svetu, koje čini više od 75 odsto prihoda na tržištu darkneta u celom svetu u 2020. godini”, napisao je Chainalysis u izveštaju početkom februara ove godine.

    Naravno, izbegavanje sankcija nije tako jednostavno i nije dovoljno samo prebaciti dolare u bitkoin. Teško je bilo što kupiti kriptovalutom, pogotovo krupne stvari, smatra Delston. Uzmimo za primer hranu koju je Rusija kroz istoriju uvek uvozila.

    “Hoće li izvoznik hrane negde u svetu prihvatiti kriptovalutu koja fluktuira svaki dan i svaki trenutak svakog dana ili će hteti svetsku valutu poput američkih dolara?” pita Delston.

    Dodatna je komplikacija to što je trgovina naftom, koja čini ogroman deo ruske privrede, denominovana u američkim dolarima. Da biste upotrebili kriptovalutu za bilo šta, morate se okrenuti prema državnoj valuti kao što je dolar, smatra Delston.

    “To nije prihvatljivo rešenje za ruske oligarhe”, kaže Delston, jer se bitkoin i druge kriptovalute mogu pratiti na blokčejnu. Zbog blokčejna je teže, iako ne i nemoguće, oprati ta sredstva.

    Kako još Rusija može ublažiti udar sankcija?

    Postoje i drugi načini na koje bi Rusija mogla, barem u teoriji, ublažiti udarac sankcija prihvaćajući iranska iskustva. Poput Rusije, Iran je zemlja izvoznica nafte i već decenijama je pod gotovo potpunim ekonomskim embargom SAD, uključujući zabrane uvoza i sankcije iranskim finansijskim institucijama.

    No čak i tako izolovana država kao što je Iran smislila je kako da zaobiđe neke sankcije okrenuvši se rudarenju bitkoina, pokazuje izveštaj analitičke kompanije “Eliptik“. Iran ima višak energije koji ne može da izvozi pa ga koristi za napajanje bitkoin rudarenja. To troši ogromne količine električne energije, ali nagrađuje rudare plaćanjem u bitkoinu.

    “Proces rudarenja efikasno pretvara energiju u kriptovalutu. Rudari sa sedištem u Iranu plaćaju se u bitkoinima, koji se onda mogu koristiti za plaćanje uvozne robe”, piše Tom Robinson, suosnivač “Eliptika“.

    Smatra se da je to postalo praktički službena politika unutar iranske vlade. “Eliptik“ procenjuje da rudari sa sedištem u Iranu čine oko 4,5 odsto celokupnog rudarenja bitkoina, što bi značilo godišnji prihod od blizu milijardu dolara.

  • Okrenuli Putinu leđa? Nekad najbliži saveznik odbio da pošalje vojsku u Ukrajinu

    Okrenuli Putinu leđa? Nekad najbliži saveznik odbio da pošalje vojsku u Ukrajinu

    Kazahstan, jedan od najbližih saveznika Rusije, odbio je zahtev da se njegove trupe pridruže u Ukrajini, objavili su kazahstanski funkcioneri, prenosi NBC.

    Osim toga, bivša sovjetska republika rekla je da ne priznaje nezavisnost separatističkih republika Donjecka i Luganska koje je pre nekoliko dana priznao Vladimir Putin.

    NBC u svom liveblogu piše kako je ovo “iznenađujući potez tradicionalnog saveznika Rusije” te da su potez podržale Sjedinjene Države.”Pozdravljamo najavu Kazahstana da neće priznati LPR i DPR”, stoji u saopštenju Vijeća za nacionalnu sigurnost. “Takođe pozdravljamo odbijanje Kazahstana da pošalje svoje snage da se pridruže Putinovom ratu u Ukrajini.”

  • Putinova nova naredba: Zaustaviti

    Putinova nova naredba: Zaustaviti

    Ruskim trupama i obaveštajcima, naređeno je da pokušaju da zaustaqve bijeg iz Ukrajine bivšeg sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost zemlje Aleksandra Turčinova.

    Navodi se da će mu biti suđeno za ratne zločine i pokretanje rata u Donbasu.

    U novembru je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski rekao da Turčinova smatra jednim od odgovornih za gubitak Krima, dodajući da je to njegovo mišljenje.

    Turčinov, šef partije Evropska solidarnost, bio je vršilac dužnosti predsednika Ukrajine od februara do juna 2014, a zatim je do 2019. bio sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu. U statusu v.d U aprilu 2014. kao šef države naredio je početak antiterorističke operacije u Donbasu.

    Turčinov je kasnije izjavio da je, posebno, u martu 2014. naredio ukrajinskoj vojsci da upotrebi oružje na Krimu, ali ga oni nisu poslušali, a takođe je rekao da je namerno naredio bombardovanje aerodroma u Donjecku .

    Rusija je 24. februara pokrenula vojnu specijalnu operaciju za zaštitu Donbasa. Predsednik Vladimir Putin je rekao da je to urađeno na zahtev Donjecke i Luganske Narodne Republike. Prema njegovim rečima, svrha operacije je demilitarizacija Ukrajine i trupama je naređeno da eliminišu samo vojnu infrastrukturu.

  • Francuska šalje oružje Ukrajini, Macron poručio da će rat trajati

    Francuska šalje oružje Ukrajini, Macron poručio da će rat trajati

    Oružje i oprema na putu su iz Francuske u Ukrajinu, dok Zapad isporučuje pomoć Kijevu u borbi s ruskim trupama koje napreduju, javlja BBC.

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je na Twitteru da je u subotu rano ujutro razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom kada je “počeo novi dan na diplomatskom bojnom polju”.

    “Antiratna koalicija funkcioniše”, objavio je Zelenski.

    Macron je u subotu objavio video na kojem izjavljuje: “Rat će trajati – moramo se pripremiti za njega”.