Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će iz zatvora pustiti zatvorenike koji imaju iskustva u borbi i žele se boriti protiv ruske invazije, prenosi Tanjug.
“To je teška moralna odluka, ali neophodna zbog odbrane zemlje”, rekao je Zelenski pa dodao da će zatvorenike poslati na područja u kojima su najžešće borbe: “Odbrana je sada ključna.”
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njene strateške raketne snage i sjeverna i pacifička flota stavljene u stanje borbene gotovosti, prenijela je agencija Interfaks.
Dodaje se da je to u skladu sa naredbom predsjednika Vladimira Putina, prenosi Blic.
Ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je Putinu da su „dežurstva na komandnim mjestima Strateških raketnih snaga, Sjeverne i Pacifičke flote i Komande dalekometne avijacije počele da izvršavaju borbenu dužnost sa pojačanim ljudstvom“, prenio je Interfaks.
Vladimir Putin je juče najavio da će staviti ruske nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti, zbog, kako je rekao, prijetnji koje Rusiji stižu iz zemalja NATO.
U međuvremenu je Kremlj saopštio da je Putin dao tu izjavu zbog izjava britanske ministarke odbrane Liz Tras.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko nada se da će Rusija i Ukrajina uspjeti da pronađu rješenja za krizna pitanja tokom razgovora u oblasti Pripjat, izjavio je bjeloruski ministar spoljnih poslova Vladimir Makej, saznaje novinska agencija Belta.
Predsjednik Aleksandar Lukašenko se iskreno nada da će današnji razgovori donijeti rješenja za sva krizna pitanja. Za to se mole svi Bjelorusi. Svaki vaš zahtjev i sugestija u vezi sa organizacijom današnjeg sastanka biće prihvaćen i sproveden. Čekamo rezultat – rekao je ministar.
Delegacije Rusije i Ukrajine počele su danas mirovne pregovore u Bjelorusiji, u oblasti rijeke Pripjat, u blizini bjeloruske granice sa Ukrajinom. Tačna lokacija razgovora nije precizirana iz bezbjednosnih razloga.
Rusku delegaciju na razgovorima predvodi pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Vladimir Medinski.
Rusku delegaciju, takođe, čine zamjenik ministra odbrane, zamjenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko, predsjednik komiteta Državne dume za međunarodne poslove Leonid Slucki i ambasador Rusije u Bjelorusiji Boris Grizlov.
U ukrajinskoj delegaciji su zamjenik ministra spoljnih poslova Nikola Točicki, ministar odbrane Aleksij Reznikov, savjetnik šefa kabineta predsjednika Mihail Podoljak, šef frakcije Sluga naroda David Arahamia, poslanik Rustem Umerov i prvi zamjenik šefa ukrajinske delegacije u Trilateralnoj kontakt grupi Andrej Kostin, navodi Belta
Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će danas donijeti odluku o slanju oružja Ukrajini.
Danas ćemo donijeti odluku i o slanju vojne pomoći Ukrajini, tu je zaštitna oprema i pješadijsko oružje u vrijednosti od 124 miliona kuna – rekao je Plenković na sjednici Vlade.
On je dodao i da podižu stepen pripravnosti za primanje izbjeglica, ali i za osiguranje snadbijevanja gasom, kao i mjere zabrane ruskim letovima u hrvatskom vazdušnom prostoru.
Hrvatska će se, dodao je, pridružiti odluci EU da se neke ruske banke isključe iz sistema SVIFT, prenose hrvatski mediji.
Za vojne opracije u Ukrajini, Plenković je rekao da to Hrvatska “ne može pasivno promatrati”, te da bi “to značilo kapitulirati pred najgrubljim nasrtajem na međunarodno pravo”.
– Hrvatska je još jednom pokazala solidarnost – rekao je Plenković.
Britanski ministar odbrane Ben Valas (Wallace) ranije je umanjio značaj nuklearne “specijalne uzbune” koju je najavio Vladimir Putin, sugerirajući da je ruski predsjednik želio odvratiti pažnju ljudi od sporijeg napredovanja svojih snaga nego što se očekivalo u invaziji.
Valas je za BBC rekao:
Kremlj je sugerirao da su komentari ministrice vanjskih poslova Liz Trus (Truss) bili razlog da je Rusija stavila svoje nuklearne snage u stanje pojačane pripravnosti, navodi ruska novinska agencija Interfax.
Sjevernoatlanski savez (NATO) i zapadne zemlje složile su se da pošalju vojnu pomoć Ukrajini protiv koje je u četvrtak Rusija pokrenula vojnu operaciju.
Zemlje NATO-a će u Ukrajinu poslati hiljade protivtenkovskog oružja i stotine raketa protivvazdušne odbrane, kao i municiju.
Takođe, zemlje EU odobrile su za Ukrajinu isporuke oružja u vrijednosti od 450 miliona eura i zaštitne opreme u vrijednosti od 50 miliona eura.
Druga važna odluka EU je da podrži ukrajinsku vojsku borbenim avionima i gorivom.
Sjedinjene Američke Države (SAD) će Ukrajini obezbijediti 350 miliona dolara u zalihama oružja, uključujući protutenkovsko oružje.
Američki državni sekretar Antony Blinken odobrio je taj potez. Time je američka podrška Ukrajini u prošloj godini premašila milijardu dolara.
Velika Britanija, koja je u januaru isporučila Ukrajini protutenkovske projektile, odlučila je pružiti dodatni paket vojne podrške koji pokriva odbrambeno oružje smrtonosne i nesmrtonosne kategorije.
Osim malokalibarskog oružja, švedska vlada će Ukrajini obezbijediti 5.000 komada protutenkovskog oružja AT4, 5.000 čeličnih prsluka, 5.000 vojnih šlemova i hranu za 135.000 vojnika.
Njemačka je pružila vojnu pomoć Ukrajini obezbjeđujući 5.000 protivtenkovskih i 500 projektila Stinger, kao i 5.000 šljemova.
Francuska će Ukrajini pružiti pomoć za gorivo, kao i podršku u vojnoj opremi.
Kao članica NATO-a, Francuska će poslati 500 vojnika i oklopnih vozila u susjednu Rumuniju, a četiri ratna aviona modela Mirage 2000 u Estoniju.
Francuska će takođe poslati 200 do 250 vojnika u Estoniju.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin u četvrtak je naredio vojnu intervenciju u Ukrajini, nekoliko dana nakon što je priznao dvije ukrajinske enklave koje drže separatisti.
Najmanje 422.000 Ukrajinaca je od tada pobjeglo u Poljsku, Mađarsku, Rumuniju, Moldaviju i druge zemlje, prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice.
Na bjeloruskoj granici počeo je sastanak delegacija Ukrajine i Rusije, javlja agencija Anadolija.
Kako je ranije saopšteno iz kabineta predsjednika Ukrajine, delegacija Kijeva zatražiće „trenutni“ prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika.
“Ključno pitanje je trenutni prekid vatre i povlačenje vojnika s ukrajinske teritorije”, ističe se u saopštenju.
U ukrajinskoj delegaciji su, između ostalih, ministar obrane Oleksij Reznikov i predsjednikov savjetnik Mihajlo Podoljak.
Moskva je uoči početka pregovora poručila da želi da postigne “sporazum”, dok se čini da njena ofanziva nailazi na veći otpor nego što se očekivalo.
“Svakog sata dok se sukob odugovlači, ukrajinski građani i vojnici ginu. Složili smo se da treba da postignemo sporazum, ali to mora da bude u interesu obije strane”, rekao je ruski pregovarač i savjetnik Kremlja Vladimir Medinski.
Oko 60 vozača s kamionima i robom srpskih registracija koji ne mogu da izađu iz Ukrajine u Rumuniji je u teškoj situaciji, rekao je danas za Tanjug predsjednik Udruženja za međunarodni transport Neđo Mandić.
On je istakao da srpski teretnjaci napuštaju Ukrajinu ka Poljskoj i Mađarskoj, dok bez objašnjenja ne mogu u Rumuniju preko prelaza Ðakovo.
“U koloni je 40 vozila i još oko 20 na odmorištu. Vozače preskaču i u podjeli hrane i hljeba. A oni nemaju gdje bilo ša da kupe. Bukvalno ostaju bez hljeba”, rekao je on.
Mandić kaže da ukrajinska strana ne daje objašnjenje zašto kamioni registracija drugih država prolaze i s ruskom i s ukrajinskom robom, a srpskim se to ne dozvoljava.
“Mislili smo da je problem što se vozi ruska roba, ali nije jer se ne puštaju ni naši kamioni koji voze ukrajinsku robu”, rekao je on.
Dodaje da je o situaciji od početka obavještavana Privredne komora Srbije i Ministarstvo saobraćaja.
“Stalno ažuriramo spiskove sa podacima o vozačima i vozilima koji su u problemu na toj granici”, rekao je on.
Dodao je da bi vozači mogli da pređu granicu bez vozila i robe, ali to ne dolazi u obzir jer teško da bi ikada onda ponovo pronašli i vozila i robu.
“Očekujemo da se problem na nivou država, Srbije i Ukrajine, što pre reši, situacija je teško izdrživa”, rekao je on.
Mandić je rekao i da kamioni iz drugih država prolaze, bez razlike da li voze ukrajinsku ili rusku robu.
Vatikan je spreman da “olakša dijalog” između Rusije i Ukrajine kako bi se okončao rat, rekao je u ponedeljak visoki zvaničnik Vatikana.
Državni sekretar kardinal Pjetro Parolin, još jedan čovek u vatikanskoj hijerarhiji, rekao je italijanskim novinama da je, uprkos ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, uveren da uvek postoji prostor za pregovore.
Ukrajinski ambasador u Vatikanu Andrij Juraš rekao je Rojtersu u intervjuu 14. februara da je Kijev otvoren za posredovanje Vatikana u sukobu sa Rusijom, nazivajući Vatikan „veoma uticajnim, veoma duhovnim mestom susreta“.
„U skladu sa normama međunarodnog prava, kao odgovor na zabranu evropskih država da obavljanje letova civilnih aviona kojima upravljaju ruski avioprevoznici i/ili su registrovani u Rusiji, uvedeno je ograničenje na letove avio-prevoznika 36 država“, navodi se u saopštenju.
Kako je precizirano, ograničenja će uticati na avio-prevoznike sledećih zemalja: Austriju, Albaniju, Angvilu, Belgiju, Bugarsku, Britanska Devičanska Ostrva, Veliku Britaniju, Mađarsku, Nemačku, Gibraltar, Grčku, Dansku (+ Grenland, Farska Ostrva, Teritorijalno more ), Džersi, Irsku, Island, Španiju, Italiju, Kanadu, Kipar, Letoniju, Litvaniju, Luksemburg, Maltu, Holandiju, Norvešku, Poljsku, Portugaliju, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Finsku, Francusku, Hrvatsku, Češku Republiku, Švedsku i Estoniju.