VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Svjetska banka obustavlja sve programe u Rusiji i Bjelorusiji

    Svjetska banka obustavlja sve programe u Rusiji i Bjelorusiji

    Svjetska banka saopštila je danas da je obustavila sve svoje programe u Rusiji i Bjelorusiji zbog ruske invazije na Ukrajinu i “neprijateljstva protiv naroda Ukrajine”.

    Reuters piše da je Svjetska banka u saopštenju navela da nije odobrila nikakve zajmove niti ulaganja u Rusiji od 2014. godine kada je ova država anektirala Krim, ukrajinski region.

    Također su iz ove multilateralne razvojne banke istakli i to da Bjelorusiji od sredine 2020. godine nije odobrila nikakvo novo kreditiranje kada su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije ovoj zemlji zbog održanih spornih predsjedničkih izbora.

    Obaveze Svjetske banke za kreditiranje Bjelorusije iznosile su ukupno 308 miliona dolara u 2020., prema podacima sa njene zvanične stranice, sa aktivnim projektima uključujući onaj koji se odnosi na grijanje na biomasu, razvoj šumarstva i modernizaciju obrazovanja.

    Svjetska banka je pozajmila više od 16 milijardi dolara Rusiji od ranih 1990-ih. Najnoviji odobreni projekti uključuju program za mlade na Sjevernom Kavkazu 2013. godine i program kulturnog nasljeđa iz 2010. godine, također se navodi u podacima na stranici ove banke.

    Odluka da se obustave svi programi u Rusiji i Bjelorusiji uslijedila je dan nakon što su čelnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda izjavili da se utrkuju da obezbijede milijarde dolara dodatnih sredstava Ukrajini u narednim sedmicama i mjesecima, upozoravajući da bi rat mogao rezultirati i “značajnim prelivanjem” na druge zemlje.

    Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i drugi uveli su Rusiji širok spektar sankcija nakon njene invazije na Ukrajinu.

    Sankcije, između ostalog podrazumijevaju, zamrzavanje imovine, zabranu putovanja i druga ograničenja brojnim ruskim pojedincima, uključujući i samog predsjednika Vladimira Putina.

    Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom”.

  • Kina tražila od Rusije da odloži invaziju na Ukrajinu do završetka Olimpijade?

    Kina tražila od Rusije da odloži invaziju na Ukrajinu do završetka Olimpijade?

    Izvještaj zapadnih obavještajnih službi ukazuje da su kineski zvaničnici početkom februara zatražili od visokih ruskih zvaničnika da sačekaju do završetka Olimpijskih igara u Pekingu prije nego što započnu invaziju na Ukrajinu, rekli su američki zvaničnici.

    Američki zvaničnici uglavnom smatraju da je izvještaj vjerodostojan, ali njegovi detalji su otvoreni za tumačenje, prema jednom izvoru upoznatom s obavještajnim službama. Iako je zahtjev upućen otprilike u vrijeme kada je predsjednik Vladimir Putin posjetio Peking na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara – gdje se sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom – iz izvještaja nije jasno da li je Putin direktno razgovarao o tome sa Xijem, rekao je izvor .

    Zvaničnici zapadnih obavještajnih službi koji su u to vrijeme oprezno promatrali Putinovo nagomilavanje na ukrajinskoj granici, očekivali su da bi Putin mogao odgoditi bilo kakvu vojnu akciju do završetka Olimpijskih igara kako ne bi pokvario odnose s Kinom.

    Nakon sastanka Putina i Xija, Moskva i Peking objavili su zajedničku izjavu o njihovom partnerstvu “bez granica” i osudili širenje NATO-a – ključni stub Putinovog opravdanja za napad na Ukrajinu.

    Ta izjava je podigla zabrinutost Zapada oko rastućeg saveza između Kine i Rusije.

    Liu Pengyu,potparol kineske ambasade u Washingtonu, rekao je: “Tvrdnje spomenute u relevantnim izvještajima su špekulacije bez ikakve osnove i imaju za cilj prebacivanje krivice.”

    CNN je zatražio komentar od ruske ambasade u Washingtonu.

    New York Times je prvi objavio postojanje izvještaja.

  • Amerika poslala poruku Putinu

    Amerika poslala poruku Putinu

    Američki State Department pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da “odmah prekine ovo krvoproliće i povuče trupe s ukrajinske teritorije”.

    U saopštenjuSAD je takođe optužio Rusiju da je pokrenula “potpuni napad na slobodu medija i istinu blokiranjem pristupa nezavisnim novinskim kućama sprječavajući njihovu mogućnost emitovanja informacija o invaziji”.

    SAD je takođe poručio da Rusija pokušava ugušiti društvene mreže poput Twittera, Facebooka i Instagrama koje su, kaže State Department u saopštenj, milionima Rusa omogućili pristup nezavisnim informacijama i međusobno povezivanje diljem svijeta, prenosi Index.

  • Vojska zauzela Herson, grad od 280 hiljada stanovnika pao u ruske ruke

    Vojska zauzela Herson, grad od 280 hiljada stanovnika pao u ruske ruke

    Ruske snage preuzele su kontrolu nad ključnim lučkim gradom Hersonom, koji se nalazi na jugu Ukrajine, potvrdio je gradonačelnik ovog grada Igor Kolykhaev.

    Herson je prvi veći grad koji je Rusija zauzela, nakon teških borbi, otkako je počela invazija.
    Kolykhaev je rekao da su ruske trupe silom ušle u zgradu gradskog vijeća i uvele policijski sat za stanovnike.

    Kolihajev je u objavi na Facebooku rekao da ruske snage kontrolišu grad s populacijom od više od 280.000 ljudi.

    Pozvao je ruske vojnike da ne pucaju na civile, rekavši da u gradu nema ukrajinskih snaga.


    Kolykhaev je pozvao stanovnike da poštuju uslove koje su postavile ruske snage kako bi “i dalje vijorila ukrajinska zastava”.

    Oni uključuju izlazak samo u grupama od najviše dvoje ljudi, a dopušta se ulazak u grad samo automobilima koji prevoze hranu, lijekove i druge potrepštine, vozeći minimalnom brzinom.

    Lista pravila koje su, nakon zauzimanja grada, uveli Rusi:

    U grad se može ići samo tokom dana.
    Policijski sat od 20 do 6 sati se strogo poštuje.
    U grad ulaze samo automobili s hranom, lijekovima i drugim stvarima.
    Ponovo se pušta javni prijevoz kako bi zaposleni u pekarama, prodavnicama i apotekama mogli stići na posao.
    Pješaci hodaju jedan po jedan, najviše dva. Vojska neće biti provocirana. Zaustavljanje na prvi zahtjev. Oni se ne sukobljavaju.
    Automobili kojima je dozvoljeno da budu u gradu voze minimalnim brzinama i treba da budu spremni da u svakom trenutku pokažu sadržaj koji prevoze.


    Zauzimanje Hersona – koji se nalazi na obalama rijeke Dnjepar, gdje se ona ulijeva u Crno more značajno je jer bi moglo omogućiti Rusiji da tamo stvori bazu za vojsku dok pokušava proboj dalje u unutrašnjost.

  • Orban: Mađarska neće staviti veto na sankcije Rusiji, jedinstvo EU je najvažnije

    Orban: Mađarska neće staviti veto na sankcije Rusiji, jedinstvo EU je najvažnije

    Mađarska neće staviti veto na sankcije Evropske unije Rusiji, a jedinstvo 27-članog bloka je najvažnije usred rata u Ukrajini, rekao je premijer Viktor Orban.

    “Što se sankcija tiče, mi nećemo staviti veto. Nećemo spriječiti EU da uvede sankcije Rusiji. Jedinstvo EU je sada najvažnije”, kazao je Orban.

    Orban je dodao da su veze Mađarske s Rusijom bile “uravnotežene i poštene” sve donedavno, ali je rat stvorio novu situaciju.

    Dodao je, međutim, da nema razloga za prekid energetskih veza sa Moskvom.

    “Ako bismo ukinuli energetsku saradnju sa Rusima, režijski troškovi svih mađarskih porodica bi se utrostručili u jednom mjesecu. Stoga ne podržavam ovaj potez, neće mađarske porodice plaćati cijenu rata”, dodao je.

    Mađarski premijer je kazao da njegova zemlja osuđuje ruski napad koji je pokrenuo rat u Ukrajini, ali da se Budimpešta nudi kao strana mira.

    “Moramo da se vratimo za pregovarački sto što je prije moguće, zbog čega smo ponudili da započnemo mirovne pregovore u Budimpešti. Ali poenta je da počnemo. Sada bi cijela Evropa trebala raditi na miru”, rekao je.

    Naglasio je da Mađarska pruža humanitarnu pomoć Ukrajini kroz isporuke goriva, hrane i osnovnih potrepština dok istovremeno prihvataju izbjeglice koje pristižu.

  • Blinken: Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope

    Blinken: Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope

    Rusija poriče da je gađala civile, iako je bilo raširenih izvještaja o civilnim žrtvama i granatiranju stambenih područja. Svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom” koja nije osmišljena da okupira teritoriju, već da uništi vojne sposobnosti svog susjeda i zarobi ono što smatra opasnim nacionalistima.

    Istragu o mogućim ratnim zločinima odmah će pokrenuti Međunarodni kazneni sud (ICC), nakon zahtjeva 39 država članica suda, što je nezabilježen broj.

    Opća skupština UN-a prihvatila je sa 141 od 193 glasa neobvezujuću rezoluciju kojom se traži od Rusije da prekine napad na Ukrajinu, što je simbolična pobjeda Kijeva koja povećava međunarodnu izolaciju Moskve.

    • U igri je više čak i od sukoba u samoj Ukrajini. Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope i cjelokupnog poretka utemeljenog na pravilima, rekao je američki državni tajnik Entoni Blinken (Antony).
  • Bennett obavio razgovore s Putinom i Zelenskim

    Bennett obavio razgovore s Putinom i Zelenskim

    Premijer Izraela Naftali Bennett održao je danas razgovore s predsjednik Rusije Vladimirom Putinom, ali i liderom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, a kao što se i očekivalo tema razgovora bila je obustava rata u Ukrajini.

    Kada je riječ o razgovoru Putina i Bennetta, iz Kremlja su saopćili kako je razgovor inicirao Izrael, a agencija TASS prenosi kako je Putin tokom razgovora Bennettu objasnio svoje stavove kada je riječ o Ukrajini.

    “Vladimir Putin je pojasnio principijelni stav Rusije o rješavanju sukoba, uključujući potrebu da se uzmu u obzir sigurnosni interesi Rusije, demilitarizacija i denacifikacija ukrajinske države i osigura njen neutralni i nenuklearni status, kao i da se prizna suverenitet Rusije nad Krimom i nezavisnost Donjecka i Luganska”, saopćeno je iz Kremlja.

    S druge strane, iz Bennettovog kabineta su se oglasili s kratkom porukom te su izjavili kako je tokom razgovora izraelski premijer podijelio neke od svojih stavova o ratu u Ukrajini, a sve na osnovu nedavnih kontakata s liderima niza zemalja.

    U kontekstu razgovora sa Zelenskim, iz Bennettovog kabineta je saopćeno kako su Zelenski i premijer Izraela razgovarali prije svega o mogućnostima isporuke humanitarne pomoći Ukrajini iz Izraela, kao i o drugim potrebama ddržave.

    “Njih dvojica su se pozabavili i ruskim raketnim napadom koji je oštetio spomen-oblježje žrtvama holokausta. Izvori upućeni u razgovor ističu kako je Zelenski ponovio zahtjev Izraelu za slanjem vojne pomoći, a što je premijer Izraela ranije odbio”, pišu izraelski mediji.

    Pored razgovora sa Zelenskim i Putinom, premijer Izraela je danas ugostio i kancelara Njemačka Olafa Scholza s kojim je također podijelio razmišljanja o trenutnoj situaciji na istoku Evrope, a naročito u Ukrajini.

  • Vučić: Glasali smo za rezoluciju UN, ali ne za sankcije Putinu i Lavrovu

    Vučić: Glasali smo za rezoluciju UN, ali ne za sankcije Putinu i Lavrovu

    Kriza zbog rata u Ukrajini je nešto što na dramatičan način pogađa Srbiju, istakao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je prenio da je Srbija suočena sa ogromnim pritiskom u kojem malo ko želi da čuje argumentaciju, malo koga interesuje šta se događalo 1999.

    Vučić je, na početku obraćanja građanima, kazao da mu je bilo vrlo teško da sistematizuje ono što je htio građanima da kaže, dodajući da mu nikada nije bilo teže u posljednjih 10 godina.

    Rekao je da će predstaviti probleme sa kojima se suočava zemlja, mjere koje može da preduzme kao suverena zemlja u zaštiti privrede i potrošača. Ukazao je da nije lako, na uticaj politike na ekonomiju, pritiske kojima je izložena zemlja i svega što tek predstoji.

    “Od petka kada sam se poslednji put obratio dogodile su se brojne promene, ceo svet je postao drugačiji za samo tri do pet dana. Bukvalno više ništa nije isto. Sve ono što smo živeli do juče, mislili da smo znali, ođednom više ne liči na ono kroz šta prolazimo danas. Dogodile se tektonske promene na svetskoj političkoj sceni”, naglasio je Vučić.

    Srbija se, prema njegovim riječima, nalazi u izuzetno teškoj situaciji.

    “Danas manje nego ikada postoji razumevanje za poziciju Srbije, i našeg naroda bilo gde u svetu. Nije pitanje naše principijelnosti, ispravnosti našeg stava, već gotovo neverovatnih okolnosti koje su nas dovele u veoma tešku situaciju “, kazao je on.

    Vučić je prenio da je u proteklih 48 sati razgovarao lično sa brojnim predstavnicima država i institucija.

    “Ne postoji predstavnik ni jedne važnije države da nismo razgovarali sa njim. Lično sam razgovarao sa predsednicom Evropske komisije, predstavnicima EU, SAD, Nemačke, Francuske i drugih zemalja. Razmenjivao sam poruke sa svima oko svih važnijih pitanja od našeg glasanja za rezoluciju u UN i sankcijama Rusiji”, prenio je on građanima.

    Srbija je izložena ogromnom pritisku, ističe, u kojem nije pitanje, kako kaže, može li pojedinac nešto da izdrži ili ne, već što se suočava sa činjenicom da malo ko želi da čuje našu argumentaciju, malo koga interesuje šta se događalo 1999.

    Zahvalio se predsjednici Evropske komisije i predsjedniku Evropskog savjeta, ali i predstavnicima SAD što su želeli da ga saslušaju jer, kaže, vidi i zna, da njihova javna mnjenja nemaju strpljenja ni trpeljivosti da čuju bilo kakav uravnoteženiji stav od najtvrđe mogućeg protiv Rusije.

    Ukazao je da se Srbija danas na sjednici Generalne skupštine UN pridružila osudi napada na Ukrajinu, ali je istakla da nije ovo prvi rat i sukob, odnosno napad na suverenu zemlju.

    “Nismo mogli i smeli to da prećutimo”, kazao je on dodajući da se u tekstu rezolucije ne pominju bilo kakve sankcije Rusiji.

    “Srbija je u prethodnim danima čuvala svoju poziciju, i od ukupno 13 akata glasali smo za 4 akta, za 9 nismo mogli da glasamo, pošto su u pitanju deklaracije o uvođenju sankcija ruskom bankarskom sektoru. Ili uvođenju sankcija Putinu i Lavrovu. Pridruživali smo se u svakom trenutku kada je bilo pitanje osude rušenja teritorijalnog integriteta”, dodao je Vučić.

    “S naše strane je važno da osudimo urušavanje teritorijalnog integriteta bilo koje članice UN”, poručio je Vučić.

  • U Podgorici skup podrške Rusiji

    U Podgorici skup podrške Rusiji

    Skup podrške Rusiji održan je večeras ispred Skupštine Crne Gore u Podgorici.

    Nekoliko desetina okupljenih nosili su srpske, ruske i zastave carske Rusije, kao i transparent: “Moli se Bogu, drži se Rusije”.

    Balkan Insight je također objavio fotografije sa skupa na kojem je bilo, kako su naveli, na stotine članova prosrepske organizacije.

    “Okupili su se na proruskom skupu u glavnom gradu Crne Gore, skandirajući Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu”, napisao je Balkan Insight na Twitteru.

  • “Srbija neće nacionalizovati rusku imovinu”

    “Srbija neće nacionalizovati rusku imovinu”

    “Nismo skloni da nacionalizujemo rusku imovnu”, naglasio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u večerašnjem obraćanju naciji.

    “Razgovaramo sa predstavnicima ruskih preduzeća”, rekao je Vučić.

    “Ako bude problema onda ćemo pokušati da se dogovorimo i da damo fer cenu i da nešto kupimo”, dodao je.

    Predsednik Srbije istakao je da će Srbija, ako dođe do poremećaja na energetskom tržištu naći najbolje, fer rešenje u kojem ni na koji način ne bi povredila interese ruskih partnera.

    Vučić je, odgovarajući na pitanje da li je pomenuo mogućnost nacionalizacije NIS i sličnih preduzeća iz oblasti energije, odgovorio da naravno da nije, već da je rekao da će Srbija izbegavati nacionalizaciju i to što drugi rade.

    “Nećemo da otimamo ono što pripada Ruskoj Federaciji. Nema ni razloga. Ali pratićemo stanje i kako se stvari odvijaju, da li će sve biti normalno sa uvozom nafte i svega. Rafinerija sada radi 24 sata svakog dana“, objasnio je on.

    Vučić je kazao da su nacionalizacija i konfiskacija najgore stvari koje država može da uradi.

    “U ovom trenutku ne razgovaramo ni o čemu sličnom, već imamo dobru saradnju sa NIS-om. Ako bi došlo do poremećaja na trzištu našli bi najbolje, fer rešenje u kojem ni na koji način ne bi povredili interese ruskih partnera”, istaka je on.

    “Srbija neće učestvovati u izvozu oružja u ratom zahvaćena područja i u zemlje zahvaćene sukobima neće moći da ide naše oružje”, naglasio je Vučić.