VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Njemačka bez gasa: Kako proizvesti energiju?

    Njemačka bez gasa: Kako proizvesti energiju?

    Rat u Ukrajini je Njemačku uhvatio s praznim skladištima gasa. Zemlja preko noći mora da promijeni energetsku politiku, posebno ako Kremlj zavrne ventil. Planova je mnogo, ali brzo pomaže samo kupovina arapskog gasa.

    Najveće skladište gasa u zapadnoj Evropi nalazi se u njemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji na dubini od dva kilometra. Zove se Reden i veliko je kao 910 fudbalskih igrališta. Može obezbijediti jednogodišnju potrošnju gasa za oko dva miliona domaćinstava, piše DW.

    Reden ima ključnu ulogu za Njemačku i Evropu kada se radi o sigurnosti snabdijevanja gasom. Astora, kompanija koja rukovodi skladištem, je podružnica ruskog energetskog diva Gazproma koji kontroliše više od trećine svih njemačkih skladišta gasa.

    Sva su trenutno gotovo prazna. U Redenu je popunjeno samo tri odsto kapaciteta. Njemački ministar privrede Robert Habek pretpostavlja da su skladišta “sistematski pražnjena” kako bi se strateški povisile cijene gasa i stvorio pritisak.

    Gas kao političko oružje
    Iz Rusije dolazi oko 55 odsto gasa koji se troši u Njemačkoj. Takođe iz Rusije stiže 50 odsto uglja i više od 30 odsto potrebne nafte. Dok u Njemačkoj postoje strateške rezerve nafte, koje po zakonu moraju biti dovoljne za 90 dana, takva odredba ne postoji za gas i ugalj. Ovdje kompanije same odlučuju o svojim zalihama.

    Njemačko ministarstvo privrede želi da to što prije promijeni, posebno za gas. Namjera je da se minimalni nivo u skladištima propiše zakonom. Tako bi na početku oktobra svako skladište moralo da bude popunjeno najmanje 80 odsto, početkom decembra 90 odsto, a na izmaku zime početkom februara barem 40 odsto. I tako svake godine.

    Očekuje se da će zakon stupiti na snagu u maju. “To je potrebno kako bi cijela ljetna polovina godine bila na raspolaganju za punjenje skladišta”, kaže se u saopštenju Ministarstva privrede.

    No, šta se ako Moskva naredi da se snabdijevanje energijom ograniči ili čak zaustavi? To bi moglo dovesti do ozbiljnih nestašica najkasnije sljedeće jeseni i zime.

    Prema informacijama iz krugova bliskih njemačkoj vladi, radi se na rješenjima. U kriznim vremenima zamislive su mnoge stvari koje su inače nezamislive. Na primjer, promijeniti odluku o postepenom izlasku iz atomske energije, koja je donesena nakon reaktorske katastrofe u Fukušimi u Japanu. Krajem ove godine trebalo bi da se zatvore posljednje tri nuklearne elektrane koje su još u pogonu u Njemačkoj.

    “Sve opcije moraju biti na stolu”
    Postupni izlazak iz energije dobijene od uglja je zapravo bio gotova stvar. U koalicionom sporazumu između vladajućih Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala stoji da bi u “idealnom slučaju” to moglo uslijediti do 2030. godine.

    S obzirom na sadašnja uska grla, ministri privrede njemačkih pokrajina nakon posebne sjednice traže da se ispita mogućnost produženja rada termoelektrana na ugalj, ali i nuklearnih elektrana. “Sve opcije moraju biti na stolu”, rekao je ministar ekonomije i energetike Sjeverne Rajne-Vestfalije Andreas Pinkvart.

    Pinkvart je političar Liberala. Zatvaranje nuklearnih elektrana uvijek je bilo trn u oku ovoj stranci. Tu su i regionalni interesi. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najvećoj pokrajini zemlje, postoje rekordne 52 elektrane na ugalj. Ta zapadna pokrajina je takođe jedna od četiri s velikim nalazištima mrkog uglja. Premijeri ove četiri pokrajine sada dovode u pitanje ubrzano zatvaranje termoelektrana.

    “Nema više tabua u razmišljanju”, kaže ministar privrede Robert Habek (Zeleni). Njegova stranka je dovedena u situaciju gotovo nerješivog sukoba interesa.

    Kao njemačkom ministru, Habeku je prioritet održavanje snabdijevanja gasom. S druge strane, postupno odustajanje od uglja ključno je pitanje za njegovu stranku Zelenih, a izlazak iz nuklearne energije dio je političkog identiteta partije od osnivanja.

    Habek kaže da se neće “iz ideoloških razloga” opirati produženju rada nuklearnih elektrana. Međutim, pripreme za gašenje nuklearnih elektrana toliko su uznapredovale da nastavak njihovog rada nije moguć iz bezbjednosnih razloga.

    Prema riječima operatora, tehnički bi bilo teško brzo nabaviti odgovarajuće štapove za sagorijevanje, a prijeti i manjak stručnog osoblja. Kako kaže ministar ekonomije Sjeverne Rajne Pinkvart, za otklanjanje ovih problema bila bi potrebna godina i po. To bi značilo do zime krajem 2023. godine, piše DW

    Obnovljivi izvori garantuju bezbjednost
    Kako bi u kratkom roku nadomjestilo ruske zalihe energenata, Ministarstvo privrede razmišlja o kupovini većih količina gasa iz drugih zemalja. Razmatra se da to budu arapske zemlje, kaže ministar Habek nakon sastanka ministara energetike EU u Briselu. Katar ima druge najveće rezerve prirodnog gasa na svijetu nakon Rusije. LNG, odnosno tečni gas, uvoziće se iz SAD.

    On dolazi brodovima, a za njihov prijem Njemačka nema nijedan terminal. Planiraju se dva na obali Sjevernog mora. Ali proces pribavljanja svih dozvola i planiranja može da potraje između dvije i pet godina.

    LNG se smatra prljavim gasom jer se dobija metodom frakinga kojom se zagađuje životna sredina. Takođe je skuplji od normalnog prirodnog gasa. Ali, na putu do klimatske neutralnosti, gas je dosad igrao odlučujuću ulogu kao prelazni izvor energije. Moderne elektrane na gas ispuštaju manje ugljen-dioksida od elektrana na ugalj.

    Ministar ekonomije Habek sada je otputovao u SAD, ne samo kako bi razgovarao o LNG-u, već i o posljedicama sankcija, o bezbjednosnoj politici i energetskoj sigurnosti. Zeleni vide krizu kao priliku za masovno podsticanje širenja zelene električne energije.

    To je pitanje na koje je, čini se, vladajuća koalicija već odgovorila. Čak i šef stranke Liberala i savezni ministar finansija Kristijan Lindner sada naziva obnovljive izvore energije “energijama slobode”, a savezni kancelar Olaf Šolc ih smatra “odlučujućim za našu sigurnost”.

    Već u maju na snagu bi trebalo da stupi zakonski paket koji omogućava puno snabdijevanje električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2035. godine. U zakon se želi ugraditi rečenica da je to u “prevashodnom javnom interesu i da služi javnoj bezbjednosti”.

    Potrebno je enormno proširenje kapaciteta. Očekuje se da će energija vjetra udvostručiti kapacitet na 110 gigavata do 2030. godine, kao i da će na otvorenom moru postići snagu od 30 gigavata. Očekuje se i da će se solarna energija više nego utrostručiti i imati kapacitet od 200 gigavata.

    Sve je to stvar budućnosti, košta mnogo i ne može nadoknaditi nedostatak ruskih energenata u kratkom roku. To može učiniti samo kupovina gasa.

    Sigurno je da će cijene energije nastaviti da rastu kako se snabdijevanje bude smanjivalo. Kako bi rasteretila građane, njemačka vlada želi da ukine namet kojim su kupci električne energije do sada finansirali širenje obnovljivih izvora energije. Time će se napraviti još jedna rupa u državnom budžetu, koji je pod sve većim pritiskom. Popust od 3,7 centi po kilovat-času rezultira da preko milijardi evra mjesečno manje u budžetu.

  • Ukrajinska delegacija stiže helikopterom

    Ukrajinska delegacija stiže helikopterom

    Ukrajinska delegacija je na putu za pregovore sa Rusijom, koji počinju za par časova, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak.

    On je naveo da delegacija stiže helikopterom.

    Bjeloruska novinska agencija Belta javila je ranije, pozivajući se na glavnog ruskog pregovarača Vladimira Medinskog, da će druga runda pregovora početi danas u Bjelorusiji poslije podne.

  • Za sedam dana milion Ukrajinaca napustilo domovinu

    Za sedam dana milion Ukrajinaca napustilo domovinu

    Ujedinjene nacije (UN) su saopštile da je milion ljudi do sada pobjeglo iz Ukrajine u susjedne zemlje.

    Egzodus se dogodio za samo sedam dana nakon što je ruska invazija počela prošlog četvrtka.

    Kako ističe BBC-jev Lewis Goodal izbjeglička kriza iz 2015. uključivala je 1,3 miliona ljudi.

    “To je skoro nadmašeno brojkama iz Ukrajine za sedmicu dana”, dodao je.
    U izjavi na Twitteru, visoki komesar UN-a za izbjeglice Filippo Grandi je zamolio za prekid vatre kako bi se mogla pružiti humanitarna pomoć milionima ugroženih koji su ostali u zemlji.

    Agencija predviđa da će zbog sukoba oko 12 miliona ljudi biti interno raseljeno i da će im trebati humanitarna pomoć.

  • Zelenski: Uništili smo planove neprijatelja, istjeraćemo ih

    Zelenski: Uništili smo planove neprijatelja, istjeraćemo ih

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u videoobraćanju naciji u četvrtak rano ujutro iznio optimističnu ocjenu rata i pozvao Ukrajince da nastave pružati otpor, dok je Generalštab ukrajinske vojske naveo da vojska posjeduje dokumente ruskog ratnog plana.

    “Mi smo narod koji je za sedmicu uništio planove neprijatelja. Ovdje neće imati mira. Neće imati hrane. Ovdje neće imati nijednog mirnog trenutka”, poručio je on u videoporuci, prenosi AP.

    Zelenski, međutim, nije komentarisao da li su Rusi zauzeli nekoliko gradova, uključujući Herson.

    “Ako su negdje otišli, onda je to samo privremeno. Istjeraćemo ih”, izjavio je ukrajinski predsjednik.

    Zelenski je naglasio da borbe utiču na moral ruskih vojnika, koji “ulaze u prodavnice i pokušavaju naći nešto za jelo”.

    “Ovo nisu ratnici neke supersile. Ovo su zbunjena djeca koja su iskorištena”, rekao je predsjednik Ukrajine.

    Tvrdi da je broj poginulih Rusa dostigao gotovo 9.000.

    “Ukrajina ne želi biti prekrivena tijelima vojnika. Idite kući”, poručio je Zelenski.

    Generalštab ukrajinske vojske saopćio je u srijedu da vojska posjeduje dokumente ruskog ratnog plana.

    “Nakon uspješnih operacija ukrajinske vojske, ruski vojnici su se uspaničili i za sobom ostavili neke tajne dokumente”, navodi se u saopćenju Generalštaba, prenosi Anadolu Agency (AA).

    Navodi se da je “ratni plan s Ukrajinom” odobren 18. januara 2022. godine.

    “Zauzimanje cijele Ukrajine trebalo je biti završeno u roku od 15 dana, od 20. februara do 6. marta”, navodi se u dokumentu.

    Napad Rusije na Ukrajinu, koji je počeo 24. februara, izazvao je bijes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Velika Britanija, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države Moskvi su uveli ekonomske sankcije.

    Mnoge zemlje snabdijevaju Ukrajinu oružjem, zatvorile su zračni prostor za ruske avione i zabranjuju ruske državne medije.​​​​​​

    Druga runda mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine zakazana je za četvrtak, prenosi Al Jazeera.

  • Ukrajinci: Rusi pogodili veliko skladište dizela, sve se zapalilo

    Ukrajinci: Rusi pogodili veliko skladište dizela, sve se zapalilo

    Ukrajinska služba za hitne situacije objavila je da su ruske snage jutros oko 7:10 granatom pogodile skladište goriva.

    Od napada se, navodi ukrajinska služba, zapalio niz spremnika dizela ukupnog volumena 3000 kubičnih metara. Informacija o ubijenima i ranjenima još nema.

  • Blinken: SAD spremne pregovarati ako Rusija povuče vojnike

    Blinken: SAD spremne pregovarati ako Rusija povuče vojnike

    Sjedinjene Američke Države spremne su na diplomatiju o Ukrajini ako Rusija povuče vojnike i takođe uđe u pregovore, rekao je danas na konferenciji američki državni sektretar Entoni Blinken.

    “Ako Rusija povuče svoje trupe i bude spremna na pregovore, mi smo spremni učiniti isto”, rekao je.

    “Gotovo sam svakodnevno u kontaktu sa svojim prijateljem i kolegom ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrijem Kulebom. Jasno sam dao do znanja da ćemo podržati sve diplomatske napore ukrajinskih vlasti da postignu primirje i da se povuku ruske snage”, dodao je Blinken.

    Blinken je rekao da zapadne zemlje koordinišu akcije za ubrzanje isporuke sistema protivvazdušne odbrane, protivtenkovskog sistema i drugog oružja Ukrajini.

    “Tokom proteklih nekoliko dana odobrio sam ubrzani prenos najhitnije potrebne obrambene imovine od saveznika u Ukrajinu i koordinaciju svih napora da se ubrza isporuka te imovine, uključujući protivtenkovske, protivvazdušne, i municiju za malokalibarsko oružje, u ruke ukrajinskih boraca koji vješto i odlučno brane svoju zemlju”, rekao je Blinken.

    On je rekao da SAD dokumentuje smrt civila u ruskoj specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini i da će tražiti odgovornost za to.

    “Vrlo pomno pratimo što se sada događa u Ukrajini, uključujući i ono što se događa civilima. To bilježimo, dokumentujemo i, između ostalog, želimo biti sigurni da će uslijediti odgovornost”, rekao je BLinken.

    Odgovarajući na pitanje o američkim građanima koji su spremni sudjelovati u neprijateljstvima protiv Ruske Federacije, Blinken je rekao da američke vlasti pozivaju Amerikance da ne putuju u Ukrajinu.

    “Već neko vrijeme vrlo jasno govorimo Amerikancima koji bi možda razmišljali o tome da tamo ne idu”, rekao jeBlinken novinarima.

    “Za one koji žele pomoći Ukrajini i njezinom narodu, postoji mnogo načina da to učine, uključujući podršku i pomoć mnogim nevladinim organizacijama koje rade na pružanju humanitarne pomoći”, rekao je Blinken, prenosi TAS S.

  • U velikom padu isporuka gasa preko gasovoda “Jamal-Evropa”

    U velikom padu isporuka gasa preko gasovoda “Jamal-Evropa”

    Protok ruskog gasa preko gasovoda “Jamal-Evropa” ka Njemačkoj iz Poljske u velikom je padu, podaci su operatera gasovoda “Gaskejd”.

    Prema tim podacima, isporuke gasa su na mjernoj stanici “Malnov” pale su sa 17,5 miliona kilovat časova na čas na 598.712 kilovat časova na sat.

    Upućeno je preliminarnih zahtjeva za isporuku gasa sa istoka ka zapadu u narednih 24 časa za više od šest miliona kilovat časova na sat preko tog gasovoda.

    Ruski energetski gigant “Gasprom” rezerviše dodatni kapacitet na aukcijama za isporuku preko Ukrajine i ka NJemačkoj preko rute Jamal kada za to ima dovoljno zahtjeva.

    GASOVOD JAMAL-EVROPA

  • Kovačević podsjetio da su dva člana Predsjedništva odbila raspravljati o tom pitanju

    Kovačević podsjetio da su dva člana Predsjedništva odbila raspravljati o tom pitanju

    BiH nema nikakav zvaničan stav o situaciji u Ukrajini, izjavio je savjetnik srpskog člana Predsjedništva Radovan Kovačević povodom izjave šefa diplomatije Evropske unije Žozepa Borelja da se i BiH uskladila sa odlukom o uvođenju sankcija protiv Rusije.

    Kovačević je istakao da BiH ne može da napravi nijedan spoljnopolitički potez bez odluke Predsjedništva BiH s obzirom da je ta institucija, po Ustavu, jedina nadležna za kreiranje spoljne politike i donošenje svih ključnih odluka koji se tiču spoljne politike.

    On je podsjetio da Predsjedništvo BiH nije raspravljalo o aktuelnoj situaciji u Ukrajini, te da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik tražio da se na dnevni red jučerašnje sjednice uvrsti i tačka o aktuelnoj situaciji u Ukrajini u okviru koje bi se zauzeo zvaničan stav BiH po tom pitanju, ali da su druga dva člana to odbila.

    – Hrvatski i bošnjački član su to odbili i BiH nema nikakav zvaničan stav o situaciji u Ukrajini – rekao je Kovačević.

    Kovačević ne isključuje mogućnost da određeni ambasadori iz BiH ignorišu činjenicu da ta zemlja nije zauzela niti usvojila zvaničan stav u vezi sa situacijom u Ukrajini i da samostalno vuku određene poteze.

    – Ali, to je nešto što je apsolutno neodrživo s obzirom da, ponavljam, ne postoji zvaničan stav BiH o situaciji u Ukrajini jer Predsjedništvo BiH, koje je po Ustavu jedino nadležno da donosi odluke u oblasti inostranih poslova, uopšte nije razmatralo aktuelnu situaciju u Ukrajini – rekao je Kovačević.

    On je objasnio da Savjet ministara i Ministarstvo inostranih poslova jedino imaju mogućnost da realizuju stavove koje je usvojilo Predsjedništvo i istakao da nijedna odluka Predsjedništva iz oblasti spoljne politike ne može da bude donesena bez konsenzusa.

    – Ukoliko konsenzusa nema, ukoliko na primjer druga dva člana pokušaju da preglasaju srpsku stranu Predsjedništva, to ide na Narodnu skupštinu Republike Srpske i to onda bude konačna odluka koju moraju da poštuju svi u BiH – objasnio je Kovačević.

    Prema njegovim riječima, stav Republike Srpske je da podržava teritorijalni integritet Ukrajine na isti način na koji podržava teritorijalni integritet Srbije i BiH.

    – Ali, smatramo da BiH kao postkonfliktno društvo ne treba da se svrstava na bilo čiju stranu u vezi sa ovim pitanjem – dodao je Kovačević.

  • Rusija uvodi “ratno stanje”? Sazvana vanredna sjednica

    Rusija uvodi “ratno stanje”? Sazvana vanredna sjednica

    Savjet Ruske Federacije u petak bi trebalo da održi vanrednu sjednicu.

    Kako piše Gardijan, to je izazvalo niz spekulacija u Moskvi da će tzv. ratno stanje koje državnim organima daje ogromna ovlašćenja i značajno ograničava slobodu kretanja i govora građana.

    Ratno stanje u Rusiji je posljednji put uvedeno u nekoliko navrata tokom Drugog svijetskog rata.

    Gardijan je citirao uticajnu rusku političku analitičarku Tatjanu Stanovu koja je u sredu uveče na svom Tviter nalogu rekla da bi uvođenje vanrednog stanja bilo “logično”.

    “Uvođenje vanrednog stanja omogućiće nadležnima da uvedu vojnu cenzuru kao i veću tajnost svih aktivnosti države i lokalne vlasti”, napisala je Stanova.

    Ako Kremlj zaista povuče ovaj potez, doći će do automatskog produženja mandata svim izabranim institucijama i zvaničnicima.

    Poslednji put kada je Savet Ruske Federacije sazvan, dao je odobrenje predsedniku Vladimiru Putinu da angažuje oružane snage u inostranstvu, dva dana pre početka invazije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara.

    Zvanično, na dnevnom redu vanredne sednice sazvane za petak je usvajanje paketa antikriznih mera kao odgovor na sankcije Zapada.

    Gardijan podseća da je do sada širom Rusije privedeno više od 6.500 građana zbog učešća u antiratnim demonstracijama. Državni organi se poslednjih dana sukobljavaju i sa ostacima ostatka nezavisnih ili opozicionih medija. U utorak je javno tužilaštvo naložilo medijskom regulatoru da blokira emitovanje liberalne moskovske radio stanice Eho Moskve i opozicionog TV kanala Dožd.

    Duma je sazvana u petak kako bi se raspravljalo o predlogu novog zakona kojim bi se kaznilo “širenje dezinformacija o oružanim snagama Ruske Federacije u vojnim sukobima”. Prekršiocima bi pretila kazna do 15 godina zatvora.

  • Ukrajina tvrdi da poseduje ruski ratni plan

    Ukrajina tvrdi da poseduje ruski ratni plan

    Zauzimanje cijele Ukrajine trebalo je biti završeno u roku od 15 dana, od 20. februara do 6. marta, saopšteno je iz Generalštaba ukrajinske vojske.

    Generalštab ukrajinske vojske saopštio je u sredu da vojska poseduje dokumente ruskog ratnog plana, javlja Agencija Anadolija.”Nakon uspešnih operacija ukrajinske vojske, ruski vojnici su se uspaničili i za sobom ostavili neke tajne dokumente”, navodi se u saopštenju Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine.

    Navodi se da je “ratni plan s Ukrajinom” odobren 18. januara 2022. godine.

    “Zauzimanje cijele Ukrajine trebalo je biti završeno u roku od 15 dana, od 20. februara do 6. marta”, navodi se u dokumentu.

    Sukob Rusije na Ukrajinu koji je počeo 24. februara izazvao je bes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države (SAD) Moskvi su uvele ekonomske sankcije.

    Mnoge zemlje snabdevaju Ukrajinu oružjem, zatvorile su vazdušni prostor za ruske avione i zabranjuju ruske državne medije.​​​​​​

    Druga runda mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine zakazana je za danas..