Ministarstvo odbrane Velike Britanije na Twitteru je objavilo novu mapu napada ruske vojske na Ukrajinu. “Nastavlja se ničime isprovocirana i ilegalna invazija Ukrajine”, stoji u objavi Ministarstva.
Između ostalom, na mapi su označene nuklearne elektrane, lokacije sukoba otkako je invazija počela, područja pod ruskom kontrolom, pravci napretka ruske vojske, kao i vjerovatni budući pravci.
Avioni sa ruskom zastavom ne mogu da lete, ali imamo tri alternativna pravca za sve naše građane, poručio je Duško Perović, šef Predstavništva Republike Srpske u Rusiji.
Najveća ruska državna avio-kompanija Aeroflot najavila je obustavu svih međunarodnih letova osim za Belorusiju, od 8. marta. Odluka je uslijedila nakon što je nacionalna agencija za vazduhoplovstvo Rosavijacija preporučila svim ruskim avio-kompanijama koje imaju iznajmljene avione iz inostranstva da obustave putničke i teretne letove.
Humanitar koridori u ukrajinskim gradovima Mariupolju i Volnovahi biće danas ponovno otvoreni, nakon što zbog nepoštivanja dogovora jučer nisu funkcionisali.
Privremeni prekid vatre u Mariupolju trebao bi trajati od 10 do 21 sati po lokalnom vremenu, objavile su gradske vlasti.
Civilima bi od 12 sati po lokalnom vremenu trebala biti omogućena evakuacija duž rute po kojoj se u subotu, unatoč objavi primirja, pucalo pa je sve obustavljeno i odgođeno.
Rusija i Ukrajina dogovorile su privremeni prekid vatre oko dva grada za evakuaciju ljudi koji pokušavaju pobjeći.
Ipak, ukrajinske snage rekle su da Moskva nikada nije u potpunosti ispoštovala sporazum i da je evakuacija ljudi iz opkoljenog lučkog grada Mariupolja na jugoistoku Ukrajine morala biti zaustavljena.
Mariupolj je pod opsadom od četvrtka, a gradonačelnik ovog lučkog grada Vadim Boičenko je već upozorio na humanitarnu katastrofu.
Američki predsjednik Džo Bajden rekao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da je Vašington preduzeo akcije da bi povećao troškove Rusije zbog njene agresije u Ukrajini, objavila je Bijela kuća.
U telefonskom razgovoru američki predsjednik je rekao da njegova administracija pojačava bezjednosnu, humanitarnu i privrednu pomoć Ukrajini i blisko sarađuje s Kongresom da bi osigurala dodatna sredstva.
On je ponovio svoju zabrinutost zbog nedavnog ruskog napada na ukrajinsku nuklearnu elektranu i pohvalio je vještinu i hrabrost ukrajinskih operatera koji su reaktore održavali u bezbjednom stanju.
Njih dvojica su razgovarali i o nedavnim pregovorima Rusije i Ukrajine.
Amerikanci su pokušali nagovoriti ukrajinskog šefa parlamenta Ruslana Stefančuka da se skloni na sigurno, ali je on to odbio, kao i predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky) prije njega. “New York Times” piše da američke obavještajne službe prave planove kako pomoći Ukrajincima u slučaju da Kijev padne u ruske ruke, a i u slučaju da nastrada predsjednik Zelenski, prenosi “Jutarnji list”.
Amerikanci žele osigurati jasan prijenos vlasti u slučaju da Zelenski bude otet ili ubijen, a problem im je što su ukrajinski dužnosnici neskloni odlasku na sigurna područja, a ukrajinski Ustav nije jasan po pitanju ko predstavlja legitimnu vlast nakon predsjednika i šefa parlamenta.
Zelenski tražio oružje, a ne izlaz iz Ukrajine
Zapadne vlade pozdravile su odluku ukrajinskog predsjednika da ostane uz svoj narod, a njegovi govori jako su bitni za održavanje morala. Čitav prošli tjedan vodili su se intenzivne rasprave u Bijeloj kući i u kabinetima Capitol Hilla o tome kako osigurati pomoć Ukrajini ako Rusija zauzme Kijev. SAD planira i u toj situaciji nastaviti pružati vojnu pomoć Ukrajini, piše NYT.
Izvor lista prenosi da su Amerikanci uspjeli natjerati Ukrajince da ne dozvole svojim visokim zvaničnicima da se duže vrijeme zadržavaju na jednom mjestu. Još jednom su ih pozvali da odu na sigurnija mjesta izvan Kijeva. SAD inzistiraju da Ukrajinci odrede gdje bi moglo biti sjedište vlade ukoliko padne Kijev. Razmatra se predsjednička vila na Karpatima, ali još nije jasno ima li ta rezidencija dovoljno sigurno sklonište i potrebne komunikacijske kapacitete.
Važno poslati poruku ko vodi državu
Zelenski je u četvrtak održao konferenciju za novinare u prostoriji s vrećama pijeska naslaganim uz prozore, svjestan da je u životno riskantnoj situaciji. NYT piše da je ukrajinski predsjednik, suprotno svojoj retorici, i prije ruske invazije ozbiljno shvatio upozorenje američkih obavještajaca da ga Rusi namjeravaju zarobiti ili ubiti.
Kristina Holinska (Khrystyna Holynska), Ukrajinka koja radi kao znanstvenica u RAND Corporationu, rekla je da je nesumnjiva velika uloga Zelenskoga u trenutnim okolnostima. No treba misliti korak unaprijed – prenosi NYT.
Osim toga da Zelenskog nasljeđuje predsjednik parlamenta Stefančuk, linija nasljeđivanja nije jasna. Kad su se i Zelenski i Stefančuk 2020. razboljeli od koronavirusa, ukrajinski pravnici tumačili su da je premijer Denis Šmihal (Shmyhal) taj koji postaje predsjednik ako Zelenski i Stefančuk budu spriječeni obavljati dužnost.
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se javnosti i govorio o specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini.
Putin je rekao da je odluka o sprovođenju specijalne operacije u Ukrajini bila teška, govorio je o sankcijama Zapada i poslao poruku Kijevu.
Ovo je pet glavnih poruka koje je uputio
Specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini počela je 24. februara, a otada je više od 1,2 miliona Ukrajinaca pobjeglo iz zemlje.
U ponedeljak su počeli mirovni pregovori dvije strane o okončanju sukoba. U četvrtak je održana druga runda pregovora, dok se nastavak razgovora očekuje u ponedjeljak, prenosi Telegraf.
Šef američke kompanije Pioneer Natural Resources upozorio je da SAD neće moći da nadoknade “nedostatak Rusije”. Globalne cijene sirove nafte mogle bi da porastu na 200 dolara po barelu ako ruska nafta i gas budu zabranjeni, kaže Skot Šefild, izvršni direktor najvećeg američkog operatera nafte iz škriljaca.
“Jedini način da se Putin zaustavi je da se zabrani izvoz nafte i gasa. Ali ako zapadni svijet objavi da će zabraniti rusku naftu i gas, nafta će poskupiti na 200 dolara po barelu”, rekao je Šefild, prenosi Fajnenšel tajms.Šefild je upozorio da SAD neće moći da zamene zalihe sirove nafte iz Rusije 2022. godine, ističući da će biti potrebno mnogo meseci da američka nafta iz škriljaca postigne neophodno povećanje proizvodnje.
Američki proizvođači su trenutno sputani ograničenjima u lancu snabdevanja, kao i zahtevima sa Vol strita da operateri iskoriste svoju neočekivanu cenu nafte za isplatu dividendi umesto da buše još bušotina, naveo je on.
“Ne možemo da se promenimo ove godine. Govorim o planu od dve do tri godine. Jer kada su u pitanju američki škriljci, čak i ako neko doda opremu za bušenje, potrebno je šest do osam meseci da se dobije prva proizvodnja. Postoji manjak radne snage, nedostatak opreme, peska”, kazao je.Kako podseća taj medij, u petak je američki državni sekretar Entoni Blinken odbacio pozive da se Rusiji odmah uvedu energetske sankcije, tvrdeći da bi takva akcija više štetila Amerikancima nego Moskvi.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije navodi da su izjave Ukrajine o planovima za nabavku nuklearnog oružja bile “kap koja je prelila čašu”.
U februaru je granatiranje Donbasa od strane Oružanih snaga Ukrajine dostiglo vrhunac, a poslednja kap koja je prelila čašu bile su izjave ukrajinskih predstavnika na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji o tvrdnjama da poseduju nuklearno oružje.
Ovo je izjavio direktor drugog odeljenja ZND ruskog Ministarstva spoljnih poslova Aleksej Poliščuk.
“Posmatrači OEBS-a su snimili zapise. 15.000 kršenja primirja, uključujući 7.000 eksplozija. Granatiranje i napetost dostigli su vrhunac, izbeglice su otišle. Više nije bilo moguće nereagovati”, rekao je Poliščuk za TASS.
Kako je diplomata primetio, OEBS nije zabeležio sve slučajeve napada ukrajinskih oružanih snaga.
Ukrajinska vojska pokrenula je neočekivano žestoku odbranu od invazije ruskih snaga, ali rat je “star” manje od dve nedelje.
Zvaničnici u Vašingtonu i evropskim prestonicama predviđaju da će ruska vojska preokrenuti svoje rane gubitke, postavljajući scenu za dugu, krvavu pobunu, piše Vašington post.Načini na koje će zapadne zemlje podržavati ukrajinski otpor počinju da se naziru. Kao prvi korak, saveznici Ukrajine planiraju kako da pomognu u uspostavljanju i podršci vladi u egzilu, koja bi mogla da usmeri gerilske operacije protiv Rusa.
Ako Sjedinjene Države i njihovi saveznici odluče da podrže pobunu, ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski bi bio ključna snaga.
“Sada planiramo vanredne situacije za svaku mogućnost”, uključujući scenario u kojem Zelenski uspostavlja vladu u egzilu u Poljskoj, rekao je zvaničnik američke administracije.
Zelenski, koji je sebe nazvao “metom broj 1” Rusije, ostaje u Kijevu iako je imao razgovore sa američkim zvaničnicima o tome da li treba da se preseli na zapad na bezbedniju poziciju u gradu Lavovu. Do sada je odbijao da ode.
Ipak, evropske diplomate, kao i njihove američke kolege, počinju da se pripremaju kako da podrže ukrajinsku vladu ako Kijev padne ili zemlja bude u potpunosti okupirana od strane Rusije.
Rezolucija Ujedinjenih nacija od prošle nedelje kojom se osuđuje invazija, jedan je element “postavljanja temelja” za priznavanje administracije Zelenskog kao legitimne ukrajinske vlade i njeno održavanje čak i ako više ne kontroliše teritoriju.
Ujedinjene nacije (UN) saopštile su kako je zbog rata iz Ukrajine u susjedne zemlje izbjeglo više od 1,36 miliona ljudi.
Visoki komesarijat za izbjeglice UN-a (UNHCR) saopštio je podatke o izbjegličkoj krizi u Ukrajini.
U saopštenju je navedeno kako su od 24. februara do 4. marta iz Ukrajine u susjedne zemlje izbjegle 1.368.864 osobe, od toga više od polovine u Poljsku. U Poljsku su izbjegle 756.303 osobe, u Mađarsku 157.004, Moldaviju 103.254, Slovačku 101.529, Rumuniju 63.192, Rusiju 53.300, Bjelorusiju 406, a druge evropske zemlje 133.876 osoba. Dodatno iz Donjecka i Luganska od 18. do 23. februara u Rusiju je prešlo 96.000 ljudi.
“UNHCR je upozorio da bi ukoliko dođe do pogoršanja situacije u Ukrajini, moglo izbjeći oko četiri miliona civila”, prenosi Anadolija.