Rusija je upozorila da bi mogla da prekine svoje isporuke gasa Zapadu preko gasovoda Sjeverni tok 1.
“U vezi sa neosnovanim optužbama na račun Rusije u vezi sa energetskom krizom u Evropi i nametanjem zabrane Sjevernog toka 2, imamo puno pravo da donesemo odgovarajuću odluku i uvedemo embargo na pumpanje gasa kroz Gasovod Sjeverni tok 1. Ali, za sada nismo donijeli takvu odluku”, rekao je zamjenik premijera Aleksandar Novak.
Vojska Ukrajine je objavila svoje najnovije procjene o ruskoj invaziji rekavši da “neprijatelj nastavlja ofanzivnu operaciju, ali je tempo napredovanja njegovih trupa značajno usporen”, prenosi Index.
Trinaestog dana ruskog napada Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine rekao je da od 6 sati po lokalnom vremenu ukrajinski vojnici nastavljaju odbranu u južnom, istočnom i sjevernom sektoru. Glavni grad Kijev i sjeverni grad Černihiv još su u ukrajinskim rukama. Dodaje se kako je protuzračna obrana zemlje uspješno odbijala raketne i zračne napade.
Ukrajinci tvrde kako Rusija sada pribjegava psihološkom ratu i da su stvorene grupe ruskih snaga. Oni su navodno zaduženi za obavljanje zadaća vezanih za “provođenje propagandnog rata” na okupiranim područjima, s ciljem da utiču na lokalno stanovništvo.
Od svih vojnih jedinica u Ukrajini najintrigantnija je bataljun Azov. Radi se o vojnoj jedinici koja je prerasla u ideološko-politički pokret, čija je centralna baza kraj grada Mariupolja, koji leži na obali Azovskog mora. Mariupolj je jedan od gradova koji su najteže stradali u ovoj ruskoj invaziji.
Radi se o desničarskoj vojnoj jedinici sastavljenoj od ultranacionalista, koje se nerijetko optužuje da njeguju neonacizam, a posebno je spominju Rusi kao opravdanje za “denacizaciju” Ukrajine. Jedinica je na svom početku brojila blizu 900 vojnika, a sad prema procjenama broji njih 2.500. Svi su dobrovoljci.
Jedinica Azov ušla je u fokus svjetske javnosti 2014. godine, kad je i osnovana zbog sukoba koji je izbio na istoku Ukrajine između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj te proruskih paravojnih formacija samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani.
Bataljon su osnovali pripadnici desničarskih organizacija, između ostalog članovi organizacije Patrioti Ukrajine i Nacional-socijalističkog saveza Ukrajine, koji je nastao 2008. godine s ciljem uspostave nacional-socijalizma u Ukrajini. Uskoro se bataljon dokazao u vojnom smislu, da bi u novembru postao dio ukrajinske vojske, uprkos brojnim optužbama za ratne zločine, poput mučenja ratnih zarobljenika, piše Index.
Azov je u međuvremenu osnovao i svoje političko krilo, Nacionalni korpus, paravojnu jedinicu nazvanu Nacionalna milicija, Omladinski korpus, a ima i sportski bar, teretane i “društveni centar” poznat kao Kozačka kuća, nedaleko od Majdana. Tijekom kampanje za ukrajinske parlamentarne izbore 2019. godine, stranka Nacionalni korpus je formirala ujedinjenu radikalno-desničarsku partijsku listu s Vladinom inicijativom Jaroša, Desnim sektorom i Svobodom. Ova koalicija je osvojila svega 2,15% glasova na nacionalnoj izbornoj listi i nije uspjela osvojiti niti jedno mjesto Vrhovnoj radi.
Znakovita poruka Čečenima
Prije sedam dana pojavila se snimka, objavljena na zvaničnom Telegam kanalu Nacionalnog korpusa, na kojoj navodni pripadnik Azova umače metke u svinjsku mast. Bila je to poruka Čečenima da u Ukrajini nisu dobrodošli.
“Draga braćo muslimani, kod nas u raj nećete. Nećete smjeti u raj. Idite kući, molimo vas. Ovdje ćete naići na nevolje. Hvala na pažnji, doviđenja”, govori muškarac na snimci. Snimku je preuzela i Al Jazeera, ali nije uspjela provjeriti njezinu autentičnost.
Rusija je pretekla Iran i Siriju i postala zemlja sa najvećim brojem sankcija na svijetu.
Prema podacima stranice za praćenje sankcija Castellum.ai, 2.754 sankcije su već bile na snazi protiv Rusije prije 22. februara ove godine, prenosi BBC.
U danima nakon invazije na Ukrajinu uvedeno je još 2.778 sankcija, čime je ukupan broj porastao na 5.532 – što je više za 3.616 sankcija koje su uvedene Iranu čime je Rusija preuzela neslavno prvo mjesto.
Iza Rusije slijede Iran, Sirija, Sjeverna Koreja, Venecuela, Mijanmar i Kuba.
Sjedinjene Američke Države su izvor najvećeg broja sankcija sa 21 posto, a iza njih su Velika Britanija i Evropska unija sa 18 udjela u sankcijama.
Zemlje širom svijeta pojačale su sankcije Rusiji u pokušaju da izvrše pritisak na Moskvu da zaustavi agresiju na Ukrajinu koja je započela 24. februara.
Uprkos sankcijama i osudama cijelog svijeta, režim Vladimira Putina još ne popušta na terenu, a ni nakon treće runde pregovora zvaničnika Kijeva i Moskve ne nazire se prekid vatre s obzirom na uslove koje obje strane zahtijevaju.
Desio se novi rekordan pad vrijednosti ruske valute u odnosu na dolar.
Sada jedan dolar iznosi 155 rublji, a jasno je da je to posljedica Zapadnih sankcija Rusiji nakon napada ove države na Ukrajinu.
Uoči početka rata jedan dolar je iznosio između 70 i 80 rublji. Od početka ove godine je ruska valuta izgubila 90 posto vrijednosti u odnosu na dolar, prenosi CNN.
Rusi u svakodnevnici osjete devalvaciju domaće valute, odnosno Zapadne sankcije. Mnogi od njih su odlučili da novac povuku iz banaka ili da ga zamijene za dolare. BBC je prošle sedmice prenio izjavu jednog mladog stanovnika Moskve da dolar više nije dostupan, već da je dostupna samo rublja.
Kupovina stranih valuta u Rusiji je sada skuplja za 50 posto ako uopšte i postoji prilika za to. Mnogi su po izbijanju rata u Ukrajini otišli u banke i na bankomate, i to poučeni vrlo lošim iskustvom tokom raspada Sovjetskog Saveza, kada je novac najsigurnije bilo čuvati kod kuće.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će ostati u kabinetu predsednika u Bankovoj ulici u Kijevu onoliko koliko je potrebno za pobedu u ratu.On je u video poruci ispričao da je pre skoro tri godine, kada je stupio na dužnost, palnirao da preseli Kancelariju predsednika kako bi rasteretio centar Kijeva, prenosi Ukrinform.
“Sada ću reći jedno: ostajem ovde, ostajem u Kijevu, na Bankovoj, ne krijem se i ne plašim se bilo koga”, naveo je Zelenski.
On je optužio Rusiju da je poslala tenkove nakon što je postignut dogovor o humanitarni koridorma.
“Postojao je dogovor o humanitarnim koridorima. Da li je funkcionisao? Ruski tenkovi su radili umesto njih. Čak su minirali put kojim su pristali da prevoze hranu i lekove za ljude i decu do Mariupolja”, rekao je Zelenski, prenosi Unian.
Zelenski još tvrdi da “ruski okupatori čak uništavaju autobuse za evakuaciju ljudi”.
Zelenski je rekao da će Ukrajina insistirati na pregovorima sa Rusijom sve dok ne pronađe način da kaže Ukrajincima kako da dođu do mira.
“Već je održana treća runda pregovora, ja bih rekao treća i konačna, ali mi smo realisti, zato ćemo razgovarati, insistirati na pregovorima dok ne nađemo način da kažemo našim ljudima: ovako ćemo doći do mira”, rekao je Zelenski, prenose RIA Novosti.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba rekao je dabas da je njegov sastanak sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u Turskoj zakazan za 10. mart.
””Ako Lavrov 10. marta stigne u Antaliju, i ja ću otići, sjesti i razgovarati””, rekao je Kuleba na konfernciji za novinare, prenijele su RIA Novosti.
Ranije je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla da je planiran sastanak ministara spoljnih poslova Rusije i Ukrajine, uz učešće turskog ministra spoljnih poslova Mevluta Čavušoglua na marginama diplomatskog sastanka u Antaliji.
Predsjednik Rusije, Vladimir Putin rekao je ranije ove večeri da Rusi neće biti mobilisani i da neće biti prisiljeni da ratuju u Ukrajini.
On je rekao da u sukobe nisu učestvovali vojni obveznici i da će biti korišćeni samo profesionalni vojnici.
– Naglašavam da vojni obveznici ne učestvuju u sukobima i neće učestvovati. Takođe neće biti dodatnih poziva za rezervne snage – rekao je ruski predsjednik u televizijskoj poruci povodom obilježavanje Međunarodnog dana žena.
Desetine hiljada ruskih vojnika ušlo je u Ukrajinu od početka sukoba 24. februara, a SAD su saopštile da je skoro 150.000 vojnika raspoređeno na ukrajinskoj granici prije nego što je invazija počela.
Kako su nedavno objavili pojedini mediji, prema njemačkim obaveštajnim podacima prve talase napada uglavnom sprovodili neiskusni, mladi vojnici koji su često bili na služenju vojnog roka. Taktika bi mogla biti da su ove jedinice čak i žrtvovane da bi se ukrajinska vojska prvobitno angažovala i iscrpila u borbi, prenosi portal Indeks.
Nakon toga bi bile raspoređene nove, bolje opremljene i mnogo iskusnije jedinice, posebno za postavljanje opsadnih prstenova oko gradova, a za očekivati je, navodi BND, da će na kraju biti zauzet glavni grad Kijev, piše Blic.
Pregovori između Rusije i Ukrajine će uskoro biti nastavljeni, izjavio je danas šef komiteta Dume za međunarodne poslove i član ruske delegacije Leonid Slucki poslije večeras okončane treće runde pregovora sa Ukrajinom u Brestskoj oblasti u Bjelorusiji.
On je, međutim, dodao da “Moskva ne laska sebi iluzijama da će sljedeći put biti rezultata”, prenosi agencija RIA Novosti.
“Pregovori će se zaista brzo nastaviti. Nemojmo gajiti iluzije da će do konačnog rezultata doći na sljedećem koraku. Biće to prilično naporan i dosljedan rad”, proučio je Slucki.
Napomenuo je da “konsultacije neće biti lake”.
“Ne nadamo se da će naše kolege odmah zauzeti stav blizak našem i da će zatim potpuno ispuniti dogovor”, rekao je Slucki.
Treći svjetski rat ili drugi hladni rat? Na koga bi Zapad mogao da zaigra, odnosno ima li nekoga ko bi mogao da naslijedi Vladimira Putina? Da li će se pregovori Rusije i Ukrajine nastaviti na višem nivou kao pregovori Rusije i NATO? U šta treba ubjeđivati Kinu? U šta ulagati ako su ruski resursi – gas i nafta preskupi ili nedostupni?
Na kraju da li je ruski oružani napad restart svega što do sada znamo i na šta smo navikli u međunarodnim odnosima ili je moguć povratak na odnose prije sukoba?
Prema saznanjima Blica na nivou Evropske unije, njenih članica i SAD rade se i kruže izvještaji mogućeg ishoda ruskog napada na Ukrajinu, ali i daju preporuke tamošnjim vladama šta bi trebalo izbjegavati.
Blic je imao uvid u jedan takav dokument, a sudeći po onome što je i BBC objavio prije nekoliko dana, izvještaji se baziraju na analizi nekoliko scenarija rata u Ukrajini i davanju procjene koliko je svaki od mogućih ishoda realan.
Generalno, za sada, analize zapadnih država sa najvećom vjerovatnoćom pristupaju scenariju da iz sukoba u Ukrajini, svijet ulazi u “drugi hladni rat”. Sugestija je da se igra na sigurno – a to znači da se ne uzima u obzir kao varijanta niti da se oslanjanja na unutrašnje sukobe u Rusiji, mogućnost pobune ili svrgavanje Vladimira Putina.
Osim u izvještajima i prema nezvaničnim saznanjima Blica iz nekoliko zapadnih ambasada u Beogradu, odbacuje se mogućnost da bilo koja opozicija ili demonstranti u Moskvi imaju moć da izvedu puč. Analizira se i narodni otpor Ukrajinaca – da li ova tragedija i žrtve mogu na terenu na bilo koji način promijeniti tok dešavanja…
I u izvještaju trenutno se kao najizvjesnija opcija obrađuje “drugi hladni rat”. Prestrojavanje svijeta i tu ostaje kao otvorena dilema, ko će sve na kraju biti u bloku sa Rusijom. Iako niko sa sigurnošću sada ne može da utvrdi da će tako biti i do kraja, ali Kina i Indija i nadalje se vide kao partneri Moskve. Otuda se zapadnim vladama savjetuje da ‘porade’ na Kini jer je i ova država, prema procjenama, sve zavisnija od svjetske ekonomije, pa joj savez sa Rusijom prosto može biti preskup.
Opcija “drugog hladnog rata” u sebi uključuje vojnu pobjedu Rusije na teritoriji Ukrajine. Ipak, pod malo vjerovatno ili gotovo nemoguće se podvodi da bi bilo koja vlada koju bi postavila Moskva u Kijevu, bila održiva. Takva vlada kako se procjenjuje ne bi imala podršku Ukrajinaca i u toj državi bi se u tom slučaju mogli očekivati stalni nemiri i pobune.
Koliko je malo vjerovatno, po zapadnim analizama, da ostane vlast pod patronatom Moskve, identična ‘nikakva šansa’ se daje varijanti da Rusija odustane od Krima. Nategnuta bi bila i bilo koja varijanta da se Putinu predloži da na određeni period Donjeck i Lugansk budu pod patronatom neke međunarodne organizacije pa i neutralne poput Ujedinjenih nacija.
U dokumentu u koji je Blic imao uvid, za sada ohrabrujuće zvuči da se više šansi daje “drugom hladnom ratu”, a time i zaustavljanju sukoba samo na relaciji Rusije sa Ukrajinom. Opcija “drugog hladnog rata” ne uključuje prelivanje oružanih sukoba na druge države, što je prateći element varijante treći svjetski rat.
U ovom izvještaju se visokim zvaničnicima Evropske unije daju preporuke da “dobro izvagaju” izjave i prijetnje koje se upućuju Putinu i Rusiji. Kaže se i da bilo kakvo stavljanje Putina u “odbrambeni položaj”, pokušaj “satjerivanja u ćošak gdje nema prostora ni za jedna manevar” može biti okidač za prekogranični odgovor Rusije. Analiza kaže da, kako se ne zna pouzdano šta je i zaista ruska crvena linija, ne treba na slijepo opipavati prag tolerancije Vladimira Putina.
Prema procjenama, u Ukrajinu nisu poslate najbolje trupe koje Rusija ima. Upravo u ovom podatku krije se bojazan da Putin možda računa na druge frontove i zato čuva elitne jedinice. Otuda i opomena bezbjednjaka evropskim političarima – suzdržite se od provokacija ukoliko niste spremni na treći svjetski rat. Ipak, ovakvom ratu se daje baš mala vjerovatnoća, tako da bi njegovo događanje moglo da se podvede pod slučajnost.
Preporuka zapadnim državama je da strategiju oko Rusije ne grade na očekivanjima ili pretpostavkama. Među njima je i ona da bi mogli da zbace Putina. U izvještaju u koji je Blic imao uvid navodi se – niti ima naznaka da postoje zavjerenici, kao što ne bi mogli ni u bližoj budućnosti da se nađu, niti Zapad ima ‘izlaznu figuru’ za tu situaciju, odnosno Putinovu zamjenu.
Kako će izgledati svijet poslije intervencije
Osim mogućih scenarija ishoda rata koji su dio povjerljivih izvještaja, pojedine organizacije koje se bave strateškim procjenama objavile su svoje analize u kratkim crtama i za javnost. Blic prenosi nekoliko tačaka procjene jedne od najozbiljnijih svjetskih mreža “European principal group” koja okuplja globalne kompanije koje se bave geostrateškim analizama i procjenama.
Pokazalo se za sada sankcije ne pomažu. Potrebni su novi izvori energije koji bi što više Rusiju isključili kao bitnu. Zapadni državnici moraju da uđu u proces promjena u Evropi. Prenosimo nekoliko tačaka analize:
Putin je uključio sankcije u svoje dugoročno planiranje. Biće potrebni inovativni i novi pristupi da bi imali uticaj. Tako ni isključivanje Rusije iz svjetskog platnog prometa (SVIFT) nije srebrni metak, već upravo to može dovesti do stvaranja rivalske alternative. Preduzeća će morati da smanje ili se potpuno oslobode od ruske zavisnosti.
Ne postoji kratkoročno rješenje i nema povratka na predratni status: Čak i ako Rusija pobijedi vojno ili primora ukrajinsku vladu da postigne sporazum, upotreba sile je promjenila evropski bezbjednosni pejzaž sve dok Rusija ostaje zaglavljena u agresivnom antizapadnom načinu razmišljanja.
Zapadnoj Evropi će biti potrebna politička promjena kako bi se suočila sa novom realnošću.
Energetska sigurnost: Cijena suočavanja sa Rusijom dolazi po cijeni većih troškova energije i smanjenja oslanjanja na ruske prirodne resurse. Ovo takođe zahtjeva inovativna i nova rješenja, od nove nuklearne energije, do hidro i biomase na Balkanu. Zelenom dogovoru je potrebno i ubrzanje i kompromis da bi se zadovoljila potražnja. Biće potrebni američki uljni škriljci i nafta Sjevernog mora.
– Strateške komunikacije: Ako Rusija treba da bude izolovana, onda je veća potreba da se suprotstavi njenoj propagandnoj mašineriji. Izgrađivane godinama i dobro opremljene, laži traže ponovljeno pobijanje. Poruke treba da dođu do ruskih ljudi koristeći influencere kao što su sportske zvijezde.
Rusi protiv Kremlja
– Ruski narod protiv Kremlja: Jedan tračak nade je da neki obični ruski ljudi pokazuju odbojnost prema Putinovom ratu protiv njihovih ukrajinskih rođaka. Ako se Putin ogriješio, onda bi se vremenom narod mogao pokazati većom prijetnjom od NATO.