VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Ruski pregovarač: Nadam se da ćemo postići dogovor s Ukrajinom o priznavanju Donbasa i Krima

    Ruski pregovarač: Nadam se da ćemo postići dogovor s Ukrajinom o priznavanju Donbasa i Krima

    Glavni član ruske pregovaračke delegacije Vladimir Medinski izjavio je kako očekuje da pregovori između Rusije i Ukrajine urode plodom kako s političke strane tako i s aspekta uspostavljanja humanitarnih koridora.

    U intervjuu za Russia Today, Medinski je komentisao dosadašnje tri runde pregovora te je pojasnio kako su se obe strane dogovorile da ne objavljuju u javnosti detalje sastanaka.
    Na pitanje da li postoji realna šansa da pregovori urode plodom, Medinski je naglasio kako to ovisi o ukrajinskoj strani.

    “Ne bih da komentarišem šta ukrajinska strana govori tokom pregovora i nakon njih. Dogovorili smo se da to ne objavljujemo u javnosti. Prema dosadašnjim izjavama ukrajinskih zvaničnika, dogovor je gotovo pa nemoguć. Ipak, prema mom mišljenju, postoji velika razlika između ‘nemoguće’ i ‘praktično nemoguće’. Nadamo se da ćemo prije ili kasnije pronaći rješenje u vezi s pitanjem kao što je priznavanje Donbasa i Krima”, rekao je Medinski.

    Kada je riječ o uspostavljanju humanitarnih koridora, član ruske delegacije ističe kako je Ukrajina do sada nekoliko puta prekršila dogovore.

    “Obećali smo da ćemo otvoriti humanitarne koridore i to smo učinili. Recimo, juče smo držali oko 400 velikih autobusa potpuno praznih da bismo ljude izveli iz gradova i odvezli ih gdje god traže. Međutim, svih 400 autobusa stajalo je prazno i niko nije došao. Jedini način da se ovo objasni jeste da vlada Ukrajine ne kontroliše vojsku u okruženim gradovima i udaljenim regijama zemlje”, pojašnjava on.

    Na konstataciju da su Ukrajinci nezadovoljni rutama humanitarnih koridora, koji uglavnom vode ka Bjelorusiji i Rusiji, Medinski ističe kako su rute potpuno nebitne.

    “Kada je riječ o životima ljudi, žena, djece, tu se ne radi o ‘moralu’ ili ‘nemoralu’. To je pitanje života. Koga briga da li ljudi idu na zapad, istok, sjever ili jug?”, rekao je Medinski.

  • Baerbock: Njemačka neće slijediti sankcije SAD-a, mi se ne bi mogli kretati bez ruske energije

    Baerbock: Njemačka neće slijediti sankcije SAD-a, mi se ne bi mogli kretati bez ruske energije

    Dok su Velika Britanija i SAD donijele odluku o zabrani uvoza ruske nafte, Njemačka je previše oslonjena na istu da bi ih slijedila. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je u utorak da njena zemlja “ne bi mogla da se kreće” bez ruske nafte.

    “Trećina naše uvozne nafte dolazi iz Rusije. Ako bismo ovo odmah zaustavili, sutra se više ne bismo mogli kretati u Njemačkoj”, rekla je Baerbock.

    Dodala je da Njemačka pokušava uraditi sve što je moguće da zaustavi rat u Ukrajini, ipak ističući da je Putin trenutno nezaustavljiv.

    Baerbock je član Zelene stranke i bila je pristalica gašenja preostale tri njemačke nuklearne elektrane, koje su predviđene za zatvaranje do kraja ove godine. Takođe se protivila certificiranju rusko-njemačkog plinovoda Sjeverni tok 2 mjesecima prije nego što je Rusija pokrenula vojnu ofanzivu na Ukrajinu. Kada je prošlog mjeseca počeo otvoreni sukob, njena koaliciona vlada brzo je zamrznula certifikaciju naftovoda.

    Međutim, njemačka vlada pokušala je zaustaviti svako dalje sankcioniranje ruske energije. U ponedjeljak je kancelar Olaf Scholz izdao saopćenje u kojem je rusku naftu i gas opisao kao “neophodne” za evropsku energetsku sigurnost.

    “U ovom trenutku, snabdijevanje Evrope energijom za proizvodnju topline, mobilnost, snabdijevanje električnom energijom i industriju ne može se osigurati ni na koji drugi način, osim uvozom iz Rusije. Stoga je od suštinskog značaja za pružanje javnih usluga i svakodnevni život naših građana”, rekao je Scholz.

    Osim što na Rusiju računa za trećinu svoje uvezene nafte, Njemačka se na njih oslanja i za više od polovine svojih ukupnih zaliha gasa. Stoga je zabrana uvoza ruske energije daleko manje održiva u Njemačkoj nego u SAD-u ili Velikoj Britaniji.

    London je zabranio uvoz nafte, dok je Washington zabranio i naftu i gas. Međutim, obe zemlje nabavljaju samo oko osam posto nafte iz Rusije, pri čemu Velika Britanija uvozi četiri posto svojih zaliha gasa iz Rusije, a SAD uvozi minorne količine.

  • Putin zabranjuje uvoz i izvoz u određene zemlje kako bi osigurao rusku industriju

    Putin zabranjuje uvoz i izvoz u određene zemlje kako bi osigurao rusku industriju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je potpisao dekret o primjeni posebnih ekonomskih mjera u oblasti vanjske trgovine, a koji se odnosi na zabranu uvoza i izvoza proizvoda i sirovina u određene države.

    Ruska novinska agencija TASS javlja da je Putin naložio uvođenje zabrane državama koje se nađu na listi koju utvrdi Vlada Rusije. Ministrima je također naredio da u roku od dva dana utvrde koje zemlje će biti pogođene ovom zabranom.

    Putin je naveo kako ovu odluku o posebnim ekonomskim mjerama donosi da bi osigurao nesmetano funkcionisanje industrije.

    Zabrana izvoza i uvoza u Rusku Federaciju, kako se navodi u uredbi, neće utjecati na proizvode i sirovine koje građani prevoze za lične potrebe.

    Zapadne sankcije su snažno pogodile stanovnike, koji su sada u strahu od poskupljenja i gubitka poslova, dok se vlast u Rusiji trudi što više ublažiti posljedice kažnjavanja Putina. Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin pozvao je Vladu i donji dom ruskog parlamenta da nađu rješenje za očuvanje radnih mjesta u Rusiji nakon odlaska zapadnih komapanija.

  • Nakon McDonald'sa i Starbucksa iz Rusije se povukla i Coca-Cola

    Nakon McDonald'sa i Starbucksa iz Rusije se povukla i Coca-Cola

    Nakon McDonald'sa sa tržišta Rusije povlači se i kompanija Coca-Cola koja se tek danas odlučila na ovaj korak iako su ranije bili pri stavu da to ne trebaju činiti.

    Iako se i ranije očekivalo da Coca-Cola do okončanja invazije na Ukrajinu suspenduje svu saradnju sa Rusijom, to se nije dogodilo do danas nakon što su saopćenja javnosti o završetku poslovanja u Rusiji poslali Starbucks i McDonald's.

    “Naša srca su s ljudima koji trpe nesagledive posljedice tragičnih događaja u Ukrajini”, kazali su iz Coca-Cole.

    Njihova odluka vjerovatno je jednim dijelom rezultat i pritiska na društvenim mrežama Facebook i Twitter gdje su korisnici već ranije uz hashtag #BoycottCocaCola, koji je postao najviše korišten na Twitteru, tražili da se povuku iz Rusije.

    Coca-Cola, Starbucks i McDonald's su najpoznatiji zapadni brendovi koji su svoje poslovanje do daljnjeg završili na području Rusije.

  • McDonald's zatvorio svih 850 poslovnica u Rusiji i pružio pomoć Ukrajincima

    McDonald's zatvorio svih 850 poslovnica u Rusiji i pružio pomoć Ukrajincima

    Zbog invazije Rusije na Ukrajinu McDonald's je odlučio zatvoriti svih 850 restorana u Rusiji, a osim toga pružili su i finansijsku pomoć uposlenicima u Ukrajini te međunarodnom Crvenom križu.

    Restrikcije, ali i odgovornost brojnih kompanija rezultirale su koracima u kojima najviše gube građani Rusije. Čelni ljudi McDonald'sa su poručili da su sukob u Ukrajini i humanitarna kriza u Evropi nanijeli neizrecive patnje nevinim ljudima te da se kao sistem, pridružuju svijetu u osudi agresije i nasilja i molitvi za mir.

    Dodaju da će njihovi prioriteti od početka do kraja krize biti njihovi ljudi.

    “McDonald's Corporation pružila je trenutnu finansijsku podršku našem timu u Ukrajini isplativši pune plate, donirajući pet miliona dolara našem Fondu za pomoć zaposlenicima i nastavlja podržavati napore koje vodi Međunarodni crveni križ u regiji. U Rusiji zapošljavamo 62.000 ljudi koji su svoje srce i dušu ulili u naš McDonald’s brend kako bi služili svojim zajednicama”, poručili su iz MCDonalds'a.

    Dodaju da sarađuju sa stotinama lokalnih ruskih dobavljača i partnera koji proizvode hranu za njihov jelovnik i podržavaju brend te da svaki dan opslužuju milione ruskih kupaca koji računaju na McDonald's.

    “U trideset i više godina koliko McDonald’s posluje u Rusiji, postali smo bitan dio 850 zajednica u kojima poslujemo. U isto vrijeme, naše vrijednosti znače da ne možemo zanemariti bespotrebnu ljudsku patnju koja se odvija u Ukrajini. Prije mnogo godina, kada se suočio s vlastitom teškom odlukom, Fred Turner je svoj pristup objasnio vrlo jednostavno: ‘Učini pravu stvar.’ Ta je filozofija sadržana kao jedna od naših pet vodećih vrijednosti, a postoji bezbroj primjera tokom godina da je McDonald’s Corporation živjela u skladu s Fredovim jednostavnim idealom. Danas je također jedan od tih dana”, poručili su te dodali:

    “Radeći u bliskoj saradnji s McDonald’sovim odborom direktora tokom prošle sedmice, McDonald’s je odlučio privremeno zatvoriti sve naše restorane u Rusiji i pauzirati sve operacije na tržištu.”

    Ističu da će McDonald's nastaviti procjenjivati ​​situaciju i utvrditi jesu li potrebne dodatne mjere, a to je danas potvrdio i predsjednik korporacije McDonald's Chris Kempczinski.

  • Rusi najavili novi prekid vatre, omogućen odlazak civila iz Kijeva i još četiri grada

    Rusi najavili novi prekid vatre, omogućen odlazak civila iz Kijeva i još četiri grada

    Ruske snage u Ukrajini već su 14. dan, a za danas su najavili prekid vatre u pet napadnutih gradova.

    Rusi će prestati pucati od 7 sati po GMT, 10 po moskovskom vremenu ili 8 sati po ukrajinskom, kako bi olakšala humanitarne koridore, objavila je ruska novinska agencija TASS, pozivajući se na visokog ruskog dužnosnika.

    Informacije o koridorima iz Kijeva, Černihiva, Sumija, Harkova i Mariupolja bit će poslane potpredsjednici ukrajinske vlade Irini Veresčuk, dodao je on.

    Nekoliko prethodnih pokušaja uspostave humanitarsnih koridora nije uspjelo.

    U utorak su ukrajinski dužnosnici rekli da je rusko granatiranje ponovno onemogućilo civilima korištenje koridora, usprkos dogovoru postignutom u ponedjeljak.

  • CIA: Putin je ljut i frustriran, planirao je zauzeti Kijev u dva dana

    CIA: Putin je ljut i frustriran, planirao je zauzeti Kijev u dva dana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je sada ljut jer je planirao zauzeti glavni grad Ukrajine Kijev u roku od dva dana, izjavio je šef američke obavještajne agencije CIA William Burns.

    Govoreći na saslušanju u Kongresu Burns je upozorio američke parlamantarce.

    “Mislim da je Putin sada ljut i frustriran. Vjerovatno će udvostručiti snage i pokušati slomiti ukrajinsku vojsku s malo obzira prema civilnim žrtvama”, naveo je on.

    Burns je rekao da on i analitičari CIA-e ne vide kako Putin može postići cilj zauzimanja Kijeva i zamjene vlade predsjednika Volodimira Zelenskig promoskovskim marionetskim vodstvom.
    “Ne vidim kako može postići takav cilj i gdje to vodi. Vjerujem da će u sljedećih nekoliko sedmica udvostručiti ulog i sve uložiti u to s malo obzira prema civilnim žrtvama”, rekao je.

    Burns je isto tako istaknuo da je apsolutno uvjeren da će Ukrajinci nastaviti pružati otpor efikasno i odlučno. Dodao je da se Putin gušio u zapaljivoj kombinaciji tuge i ambicija dugi niz godina.

  • “Rusi nisu napravili proboj sjeverno od Kijeva, ne uspijevaju kontrolisati nebo nad Ukrajinom”

    “Rusi nisu napravili proboj sjeverno od Kijeva, ne uspijevaju kontrolisati nebo nad Ukrajinom”

    Obavještajni podaci britanskog ministarstva odbrane kažu kako ruske snage nisu uspjele napraviti značajan proboj na sjeveru Kijeva, a čini se da ukrajinske snage uspijevaju obarati neprijateljske avione.

    “Borbe sjeverozapadno od Kijeva i dalje su u toku, a ruske snage ne uspijevaju napraviti nikakav značajniji proboj”, navodi se u redovnom izveštaju.

    Čini se da je ukrajinska protuzračna odbrana postigla značajan uspjeh protiv ruskih modernih borbenih aviona te dodaju kako ih vjerovatno sprečava da ostvare bilo kakav stepen kontrole nad zrakom.

    “Međutim, Harkov, Černihiv, Sumi i Mariupolj i dalje su okruženi ruskim snagama te i dalje trpe teško rusko granatiranje”, stoji u izvještaju.

  • Prvi sastanak šefova diplomatije Rusije i Ukrajine od početka rata

    Prvi sastanak šefova diplomatije Rusije i Ukrajine od početka rata

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i njegov ukrajinski kolega Dmitro Kuleba sastaće se u Turskoj, potvrdilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova, prenosi BBC.

    To će biti prvi sastanak njih dvojice otkad je počeka ruska invazija na Ukrajinu 24. februara.

    Lavrov će doletjeti na internacionalni diplomatski forum u Antaliji, a njegov „kontakt“ sa Kulebom je planiran da se održi tamo, citirale su RIA Novosti portparolku ruskog ministarstva spoljnih poslova Mariju Zaharovu.

    Sastanak je predložio turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu, koji je predložio trilateralni format – da za stolom budu Kuleba, Lavrov i on.

    Za sada je najavljeno da će se sastanak održati 10. marta, dok se diplomatski forum održava 11.

  • Pentagon odbio; “To bi pokrenulo ozbiljnu zabrinutost za čitav NATO”

    Pentagon odbio; “To bi pokrenulo ozbiljnu zabrinutost za čitav NATO”

    SAD su odbile ponudu saveznice iz NATO Poljske da prebaci svoje borbene avione ruske proizvodnje MiG-29 u američku bazu u Nemačkoj.

    Reč je o popunjavanju ukrajinskih vazdušnih snaga u odbrani od ruske invazije.Vašington nastoji da ubrza isporuku oružja Ukrajini, ali mogućnost da borbeni avioni sa teritorije Alijanse uđu u ratnu zonu „pokreće ozbiljnu zabrinutost za čitav NATO“, saopštio je Pentagon, prenosi Rojters.

    NATO je saopštio da ne želi direktan sukob sa Rusijom, drugom nuklearnom silom, a američki predsednik Džozef Bajden je isključio slanje vojske SAD u Ukrajinu.

    „Nastavićemo da se konsultujemo sa Poljskom i našim drugim saveznicima u NATO-u o ovom pitanju i teškim logističkim izazovima koje ono predstavlja, ali ne verujemo da je predlog Poljske prihvatljiv”, rekao je portparol Pentagona Džon Kirbi o predlogu iz Varšave.

    Poljsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u utorak da je spremno da rasporedi svoje avione MiG-29 u vazduhoplovnu bazu Ramštajn u Nemačkoj i stavi ih na raspolaganje Sjedinjenim Državama, a pozvao je druge članice Alijanse koje imaju takve avione da učine isto.

    Poljski predlog iznenadio je Sjedinjene Države, po rečima američkih diplomata.

    „Koliko znam, nije bilo prethodnih konsultacija sa nama u vezi planova da nam daju ove avione. Tako da mislim da je to zapravo bio iznenađujući potez Poljaka“, saopštila je podsekretarka Stejt departmenta za politička pitanja Viktorija Nuland u obraćanju Komitetu za spoljne poslove Senata.

    Ovakav razvoj situacije postavlja pitanja o održivosti molbe ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da evropske zemlje Kijevu obezbede avione ruske proizvodnje, što je on posebno istakao tokom video poziva u subotu sa američkim zakonodavcima, navodi Rojters.