U današnjem izdanju nedjeljnika “Fokus” objavljen je tekst pod nazivom: „Dok svijet gleda u Ukrajinu, Putin odavno ima sljedeći cilj na umu“. U podnaslovu se definiše da je taj cilj – Balkan. I da je to opasno za Zapad, prenosi “Deutsche Welle”.
Ulrih Rajc, autor članka objavljenog u njemačkom političkom magazinu Fokus, počinje tekst konstatacijom da njemački premijer u sferi komunikacije sigurno nije Vinston Čerčil (Winston Churchill), ali da je prvi lider u Evropi koji je shvatio koliko je opasan drugi front koji Rusija otvara na Balkanu.
- Dok cijeli svijet priča o Ukrajini, Šolc (Olaf Scholz) je čak dva puta dao jasne izjave o Balkanu. I obje su dobrim dijelom prečuli, ali Šolc je mislio ozbiljno. Zato je njegova šefica spoljnih poslova na osetljivoj diplomatskoj misiji. Analena Berbok (Annalena Baerbock) je u posjeti Bosni i Hercegovini, Kosovu, Srbiji i Moldaviji.
Moldavija i strah od Kremlja
U tekstu se podsjeća da je američki senator Lindzi Grejem (Lindsey Graham) koji je nedavno pozvao na ubistvo ruskog predsjednika Putina, za Moldaviju rekao: „Oni su sljedeći“. U tekstu se potom kaže:
- Strah od vlastodršca u Kremlju širi se pograničnim regionom Pridnjestrovljem. Odavno Moskva ima svoju čizmu u zemlji, koja se graniči sa Rumunijom, članicom Sjevernoatlanskog pakta kao i sa Ukrajinom. U Pridnjestrovlju, koje pripada Moldaviji, Moskva je postavila jednog od svojih vazala i paralele između Pridnjestrovlja i Donbasa su upadljive.
U Moldaviji se s pravom širi strah da bi putin mogao da prizna Pridnjestrovlje kao državu nezavisnu od Moldavije. To bi doslovno bilo sljedeće Putinovo prekoračenje granice. Ruska prijetnja je razlog zbog čega se Moldavija gura u Evropsku uniju.
Bosna i Hercegovina
Potom članak prelazi na Bosnu i Hercegovinu:
- Tamo nacionalista Dodik nastoji da uz pomoć Rusa pretvori Republiku Srpsku u državu potpuno odvojenu od Bosne i Hercegovine. Najdraže bi mu bilo da državnu teritoriju Srbije proširi tim dijelom bosanskog tla.
Njegova argumentacija je srpska većina stanovništva, tu konstrukcija je poznata kod Rusa iz Donbasa, u Pridnjestrovlju, kao i u Južnoj Osetiji i Abhaziji koje su u Gruziji. Na sve strane ista slika.
Putin nigdje ne želi mir, svuda podstiče argumentom većinskog naroda posredničke ratove – a potom ih proširuje u vojnu sferu. I uvijek iskušava Zapad i njegovu spremnost da svoje vrijednosti kao što su Sloboda i samoodređenje brani samo svečanim govorima, već i onda kada postane smrtno ozbiljno, prenosi Deutsche Welle.
Srbija „u procjepu između EU i Rusije“
Za Srbiju se u tekstu kaže da je „u procjepu između EU i Rusije“:
- U Srbiji je situacija komplikovana. Prema anketama je činjenica da Srbi žele u Evropu, ali imaju i veliki afinitet ka Rusiji. A Evropska unija je činila grešku za greškom. Posljednja je prilikom vakcinacije. Evropska komisija je Srbiji glasno i jasno obećala vakcine – a onda ih nije nikada isporučila.
Tada su uskočili Rusi sa Sputnjikom, isto kao i Kinezi, koji tiho, ali strateški dolaze na ona mjesta gdje Zapad ne pazi. U svakom slučaju, predsjednik Srbije je poljubio kinesku zastavu, što je u Briselu uzburkalo duhove. A u evropskom glavnom gradu niko nije htio da dođe na ideju da su sebi zabili autogol.
U tekstu se potom postavlja pitanje zašto se njemački kancelar Šolc zalaže za prijem balkanskih država u EU, podsjećajući da je u jednom televizijskom gostovanju skrenuo pažnju na Balkan. Šolc je, gostujući kod poznate televizijslke novinarke Majbrit Ilner, rekao da su neki potezi Evropske unije u odnosu na balkanske države potpuno neprihvatljivi i da je SR Jugoslavija trebalo da uđe u Evropsku uniju još prije 18 godina.
Također se podsjeća da je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji Šolc upozorio da bi trebalo ubrzati proces prijema i da ga treba aktivno pogurati.
- Dakle, postoji nezaštićeno krilo u zadnjem dvorištu Zapada, u području koje je ima ratno i konfliktno iskustvo. Postoje različite etničke grupe, tu kruži opasan nacionalizam. Pošto Moskva stalno traži priliku da destabilizuje Zapad, to je za nju kao poklon.
Brisel sprječava prijem Srbije u EU
Dalje se u tekstu konstatuje da Brisel sprječava prijem Srbije u Evropsku uniju:
- Analena Berbok je prije svog polaska u region jasno govorila. U nezaštićen prostor “prodiru akteri kao Rusija, koji nemaju interesa za evropsku budućnost i koji se ne ustežu od podstrekavanja neriješenih sukoba”.
Autor teksta konstatuje da ti neriješeni konflikti imaju potencijal da podijele Evropljane i da je to izuzetno opasno. „Istočni Evropljani, prije svega Poljaci i Mađari, ali i Slovaci, insistiraju na prijemu Srbije u EU. Francuska i briselska birokratija odavno to koče.
Njihov argument je – istočno proširenje EU uvelo je u nju niz evroskeptičnih država, pri čemu se evroskepticizmom smatra to što te zemlje staju na put moralno potkrijepljenom zahtjevu Brisela da određuje kako će one interno biti organizovane. “Ovi iz Brisela” ne žele da uvedu u evropsku kuću takav konflikt.
Da li je EU posljednja šansa Srbije?
Jedan od podnaslova u tekstu glasi „Da li je EU posljednja šansa Srbije?“ Autor to obrazlaže ovako: „Predsjednik Srbije u zapadnim medijima izbacuje jedan za drugim proevropske stavove. Jedan od njih je da bi bez EU njegova zemlja jedva preživjela. U Srbiji on ima pune ruke posla da nacionaliste ne okrene protiv sebe, a da otvoreno ne ozlojedi Ruse. Vučićev kurs nalikuje jahanju na oštrici žileta. U Srbiji su izbori 3. aprila i predsjednik za sada ima dobre izglede. Ali situacija ostaje fragilna zbog rata u Ukrajini. Pristupanje NATO nije predmet diskusije.”
„U Beogradu je još prisutna svijest o bombardovanju koji je sprovodio NATO zbog užasa za koje se pobrinuo Milošević na Kosovu. Kosovski rat u Srbiji do danas održava u životu Putinov narativ – da se NATO nelegitimno proširio u istočnoj Evropi do granica Rusije. NATO je bombardovao 78 dana i do danas se nagađa zašto je Milošević naposljetku odustao od otpora Zapadu. Na kraju, kaže vjerodostojna verzija, njemu je Moskva uskratila podršku. Tada, prije više od dvije decenije Moskva je bila slaba.”
„To je prošlost. Danas se Moskva osjeća snažnom, a Zapad je pred pitanjem kako da parira Rusima, ne samo u Ukrajini, već i na Balkanu. Tu se zatvara krug. Zato je sada njemački kancelar Šolc za Zapadni Balkan širom otvorio evropska vrata. To je drastična promjena kursa njemačke politike. Ali Šolc se već razumije u tako nešto“, piše njemački Fokus, a prenosi Deutsche Welle.
