VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Stoltenberg: Razumijem frustraciju Zelenskog, ali NATO neće intervenisati u Ukrajini

    Stoltenberg: Razumijem frustraciju Zelenskog, ali NATO neće intervenisati u Ukrajini

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg boravio je jučer u posjeti Njemačkoj gdje se sastao s kancelarom ove države Olafom Scholzom s kojim je razgovarao o ratu u Ukrajini i zajedničkom odgovoru na krizu.

    Tokom posjete, Stoltenberg je govorio i za njemačke medije te je pojasnio kako će NATO nastaviti pružati podršku Ukrajini i to kroz vojne i finansijske aspekte.

    “Povećali smo našu vojnu i finansijsku podršku Ukrajini. Njemačka igra ključnu ulogu u tim naporima. Također, tu su i sankcije bez presedana koje utječu na Rusku Federaciju koja treba platiti visoku cijenu za ovaj rat”, rekao je Stoltenberg.

    On je također pojasnio kako je NATO i ranije pružao podršku Ukrajini naročito u vidu vojne obuke koja se u Ukrajini provodi od 2014. godine.

    “Sve je to pomoglo ukrajinskm trupama protiv invazije ruske vojske”, ističe Stoltenberg.

    Kao i tokom prethodne dvije sedmice, Stoltenberg je morao odgovoriti i na pitanje da li NATO planira ispuniti želje Zelenskog za zatvaranjem neba ili eventualno konkretnijim djelovanjem NATO snaga na tlu Ukrajine.

    “Zaista razumijem frustraciju predsjednika Zelenskog i ukrajinskog naroda. Oni su žrtve brutalne i besmislene invazije trupa predsjednika Vladimira Putina. Međutim, sukob ne smije eskalirati dalje od Ukrajine i zbog toga NATO neće intervenisati”, poručio je generalni sekretar NATO-a.

    U cilju pojačane sigurnosti država članica NATO saveza, Stoltenberg pojašnjava kako su dodatni kontingenti vojske raspoređeni na istočne granice saveza.

    “Ovo je vrlo jasan signal Moskvi da će napad na saveznika izazvati reakciju cijele alijanse. Svi za jednog, jedan za sve. Želimo izbjegavati svaki dalji sukob”, zaključio je Stoltenberg.

  • Zelenski vrlo tajanstven o novoj vojnoj pomoći SAD

    Zelenski vrlo tajanstven o novoj vojnoj pomoći SAD

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je danas da je zahvalan američkom predsjedniku Džou Bajdenu na dodatnoj vojnoj pomoći, ali nije želio da precizira šta konkretno novi paket uključuje, jer ne želi da otkrije informacije Rusiji.

    Ovo je naša odbrana, kada neprijatelj ne zna šta da očekuje od nas. Pošto nisu ni znali šta ih čeka poslije 24. februara, dana kada je Rusija izvršila invaziju – izjavio je Zelenski, a prenosi agencija AP.

    – Nisu znali šta imamo za odbranu, niti kako smo se spremili da dočekamo udarac – dodao je Zelenski.

    Naveo je i da je Rusija očekivala da će zateći Ukrajinu u istom stanju kao i 2014. godine, kada je, kako tvrdi, zauzela Krim bez borbe i podržala separatiste dok su preuzimali kontrolu nad istočnim regionom Donbasom.

    – Ali Ukrajina je sada druga zemlja, sa mnogo jačom odbranom – poručio je Zelenski.

    Takođe je rekao da nije vrijeme za otkrivanje taktike Ukrajine u tekućim pregovorima sa Rusijom.

    – Raditi više u tišini nego na televiziji, radiju ili na Fejsbuku. Smatram to pravim načinom – naglasio je Zelenski.

  • Spasić: Lažne dojave o bombama u avionima izuzetan pritisak za Srbiju

    Spasić: Lažne dojave o bombama u avionima izuzetan pritisak za Srbiju

    Za samo šest dana, četiri lažne dojave o postavljenoj bombi na dva leta iz Beograda prema Rusiji. To za Srbiju predstavlja vid izuzetnog pritiska, rekao je gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a Božidar Spasić, stručnjak za bezbjednost.
    – Srbija nije uvela sankcije Rusiji, nastavila je svoje letove sasvim normalno, uznemirila “duhove” ne samo u Evropskoj uniji, već vjerovatno i određene terorističke grupe koje zadnjih dana svakodnevno šalju mejlove, ili putem telefonskih poziva, ili na neki drugi način, dojavljuju da su u avionima srpskih kompanija koje lete prema Moskvi ili Sankt Peterburgu postavljene bombe – rekao je Spasić.

    Podsjetio je, da trenutno prema većim gradovima Rusije lete i turska kompanija i kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata, a da kod njih nema dojava o bombi.

    – Iza ovoga što se onemogućava normalan avio-saobraćaj između Srbije i Rusije stoji pritisak ne samo Ukrajine, već i saglasnost NATO pakta i EU da se uvedu sankcije i da naši avioni ne lete prema Rusiji – istakao je Spasić.

    Spasić kaže, da mejlovi navodno dolaze iz Ukrajine, Poljske…

    – Ovdje se radi o tome da prijetnje šalju organizovane grupe koje imaju za cilj da Srbija odustane od tih letova ili da ih reducira na jedan let dnevno, odnosno da nanesu štetu Srbiji u bilo kom obliku – poručio je Spasić.

  • Putin Erdoganu rekao koji su njegovi uslovi za kraj rata

    Putin Erdoganu rekao koji su njegovi uslovi za kraj rata

    U četvrtak popodne ruski predsjednik Vladimir Putin je nazvao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i u polusatnom razgovoru mu detaljno objasnio koji su njegovi uslovi za povlačenje svojih trupa iz Ukrajine.

    Novinar BBC-a nazvao je Erdoganovog savjetnika i glasnogovornika, koji je “prisluškivao” razgovor dvojice državnika i detaljno prepričao kako je razgovor tekao.

    Prema njegovim riječima, Putinovi zahtjevi mogu se svrstati u dvije kategorije. Prva sadrži četiri uslova i prema svim procjenama, Ukrajina bi ih mogla prihvatiti.

    Dakle, ono o čemu se već dosta pisalo – neutralnost, pisano obećanje da neće ići u NATO… Dakle, sve ono što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zapravo već obećao.

    Ostala dva zahtjeva iz te kategorije su “proces razoružanja” i “denacifikacija” Ukrajine.

    BBC piše da je ovaj posljednji pogotovo uvredljiv za Zelenskog, budući da je on Židov, ali Turci vjeruju da bi ukrajinski predsjednik pristao i na to samo da se okončaju sukobi. Kako bi to napravio, teško je za reći, ali nagađa se da će biti dovoljno samo da Zelenski obeća da će osuditi sve oblike neonacizma.

    Što se tiče drugih dijela uslova, tu je glasnogovornik Kalin bio puno zatvoreniji. Samo je rekao da tu leže prave poteškoće i da je Putin rekao da će o tome morati direktno razgovarati sa Zelenskim. Dobra je vijest što je Zelenski još ranije rekao da je spreman na razgovore i pregovore s ruskim predsjednikom.

    “Naravno, tu se radi o statusu Donbasa, Krima i ostalih dijelova koji su se odvojili od Ukrajine”, prepričao je Kalin koji nije htio ići u detalje, ali pretpostavlja se da će Rusija od Ukrajine zahtijevati da se odrekne tih teritorija, prenosi Jutarnji list.

    A poznat je stav Zelenskog o tome. On to smatra veleizdajom.

    Također, pretpostavka je da će Rusi od Ukrajine zahtijevati da se u potpunosti odrekne Krima i priznaju ga kao dio Rusije. Dakle, još jedna gorka pilula koju bi Zelenski trebao progutati.

    BBC na kraju priče navodi da zahtjevi Putina nisu više tako radikalni kao prije i da je o svemu ovome što je nabrojao moguće razgovarati. Ako nekim čudom Ukrajinci na sve to pristanu, “ruski car” neće imati prevelikih problema u svojoj državi predstaviti to kao svoju veliku pobjedu.

  • Konašenkov: Oslobođeno više od 90 odsto teritorije LNR

    Konašenkov: Oslobođeno više od 90 odsto teritorije LNR

    Grupa trupa LNR-a, uz vatrenu podršku Oružanih snaga Ruske Federacije, oslobodila je više od 90% teritorija republike, objavio je danas službeni predstavnik ruskog ministarstva obrane general bojnik Igor Konašenkov.

    “Grupa trupa Luganske Narodne Republike, uz vatrenu podršku ruskih oružanih snaga, oslobodila je više od 90% teritorija republike. Trenutno jedinice LNR uništavaju raštrkane grupe nacionalista na južnoj periferiji oslobođenog sela Rubizne”, rekao je Konašenkov.

    Kako je dodao, u Mariupolju, jedinice Donjecke Narodne Republike, uz podršku ruskih oružanih snaga, stišću obruč i bore se protiv nacionalista u centru grada.

    Konašenkov je takođe rekao da ruske oružane snage nastavljaju svoju uspješnu ofanzivu u sjevernom smjeru DNR, prenosi TAS S.

  • Rusija traži hitan sastanak SB UN zbog biolaboratorija u Ukrajini: Imaju šta da kriju

    Rusija traži hitan sastanak SB UN zbog biolaboratorija u Ukrajini: Imaju šta da kriju

    Hitan zahtjev Savjetu bezbjednosti UN stiže iz Rusije.

    Rusija je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN 18. marta u vezi sa američkim biolaboratorijama u Ukrajini u vezi sa novim otkrivenim detaljima, rekao je stalni predstavnik Rusije Vasilij Nebenzja na sjednici Savjeta bezbjednosti.

    “Sutra ćemo zatražiti hitan sastanak da ponovo razgovaramo o temi američkih bioloških laboratorija u Ukrajini, uzimajući u obzir nova dokumenta koja su nam došla u posjed tokom specijalne vojne operacije. Odmah ćemo poslati odgovarajuće pismo predsjedavajućem Emirata”, rekao je diplomata, a citirale RIA Novosti.

    Prvi zamjenik predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski rekao je na svom Telegram kanalu da je sastanak zatražen 18. marta u 17 časova po moskovskom vremenu.

    Ranije je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da će Rusija zahtijevati razmatranje pitanja bioloških laboratorija u Ukrajini u okviru konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja.

    Ministarstvo odbrane Rusije je 10. marta saopštilo da je dobilo informaciju koja potvrđuje vodeću ulogu Pentagona u finansiranju i sprovođenju vojno-bioloških istraživanja u Ukrajini.

    Kako je primijetio ruski stalni predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja, Sjedinjene Države odbijaju da dozvole međunarodnu verifikaciju biolaboratorija koje nadgledaju širom svijeta, uključujući i Ukrajinu, što znači da imaju šta da kriju.

    Kina je zajedno sa Rusijom pozvala SAD da u potpunosti razjasne svoje vojno-biološke aktivnosti na teritoriji Ukrajine.

  • Nebenzja: Marijupolj krije dokaze o zločinima ukrajinskih radikala

    Nebenzja: Marijupolj krije dokaze o zločinima ukrajinskih radikala

    Marijupolj krije mnogo dokaza o zločinima ukrajinskih radikala, zbog čega se oni tako grčevito drže za njega, izjavio je ambasador Rusije pri UN Vasilij Nebenzja.

    • Marijupolj je bio jedan od glavnih centara otpora u Donjeckoj Narodnoj Republici. Njegovi stanovnici su gotovo jednoglasno podržali nezavisnost republike na referendumu, aktivno se suprotstavljali nacionalističkom režimu u Kijevu – istakao je Nebenzja, prenosi Sputnjik.

    On je rekao da “ukrajinski radikali shvataju da će morati da odgovaraju” za svoja djela i da su “spremni da sa sobom povuku u grob svo stanovništvo Marijupolja”.

    Predstavnik Rusije u UN takođe je negirao optužbe za napad ruskih snaga na porodilište i pozorište u Marijupolju, napominjući da nacionalisti i dalje drže ljude kao živi štit.

    On je naveo da su Oružane snage Rusije obaviještene o situaciji, a čak ni prije toga zgradu pozorišta ruske trupe nisu smatrale kao metu za vazdušni udar.

    Govoreći o incidentu koji se pripisuje Rusiji u Černigovu, ruski diplomata je rekao da on predstavlja rezultat nepromišljene podjele oružja u Ukrajini svima koji to žele.

    • U Černigovu nema ruskih vojnika. Sve to je najvjerovatnije rezultat nepromišljene podjele oružja u Ukrajini – konstatovao je Nebenzja.
  • Blinken: U Ukrajini su počinjeni ratni zločini, Rusija će odgovarati za sve što je učinila

    Blinken: U Ukrajini su počinjeni ratni zločini, Rusija će odgovarati za sve što je učinila

    Državni sekretar SAD-a Antony Blinken komentirao je izjavu američkog predsjednika Joea Bidena u kojoj je predsjednika Rusije Vladimira Putina nazvao ratnim zločincem te je naglasio kako se lično može složiti s tom konstatacijom.

    Na konferenciji za medije koju je organizovao State Department, Blinken je komentirao aktuelnu situaciju u Ukrajini tri sedmice nakon početka invazije te je objasnio kako svakim danom broj civilnih žrtava raste.
    “Rusija nastavlja da napada civilne objekte uključujući bolnicu, tri škole i internat za slabovidnu djecu. Jučer je predsjednik Biden rekao da su po njegovom mišljenju u Ukrajini počinjeni ratni zločini. Lično se slažem. Namjerno gađanje civila je ratni zločin. Nakon svih razaranja u protekle tri sedmice, teško mi je zaključiti da Rusi rade drugačije”, rekao je Blinken.


    Nakon toga, komentirao je pomoć koju će Sjedinjene Američke Države u narednim danima pružiti Ukrajini, ali i trenutno stanje u Rusiji koja se nalazi pod nizom sankcija.

    “Sankcionisali smo desetine članova korumpirane baze moći Kremlja. Nekoliko njih je izgubilo svoje jahte i vile. Predsjednik Putin je ismijao te sankcije. U međuvremenu, on sjedi u svojim vilama akumulirajući milijarde koje je uzeo od ruskog naroda dok oni stoje u dugim redovima kako bi uzeli novac i dok gledaju kako se trgovine zatvaraju. Ipak, predsjednik Putin ne popušta i zapravo može postati sve očajniji”, ističe američki državni sekretar.

    Takođe, poručio je kako je Biden najavio novu vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od 800 miliona dolara.

    “Ovaj novi paket uključuje 800 protivvazdušnih sistema, 9.000 protivoklopnih sistema, 7.000 komada malokalibarskog oružja i 20 miliona komada municije”, ističe on.

    Na kraju, Blinken je novinarima odgovorio na pitanje da li će Vladimir Putin i Rusija odgovarati za sve ratne zločine ukoliko se utvrdi da su se oni dogodili na ukrajinskom tlu.

    “Kada smo prije ruske agresije rekli da će Rusija snositi ogromne posljedice, znam da su neki ljudi sumnjali. Mislim da smo pokazali kako smo održali riječ. Dakle, kada vam kažem da će snositi odgovornost i posljedice za sve počinjene ratne zločine, nadam se da ćete mi vjerovati na riječ. Djela uvijek govore više od riječi”, zaključio je državni sekretar SAD-a Antony Blinken.

  • Putin iznio plan za Krim

    Putin iznio plan za Krim

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin iznio je danas svoj plan za Krim.

    On je rekao da je veliki problem snabdijevanje vode na toj teritoriji.

    “Ništa nije učinjeno decenijama da se riješi taj problem”, istakao je Putin.

    Dodao je da je Rusija napravila nove sisteme za snabdijevanje vodom na Krimu, te da svi infrastrukturni projekti treba da budu ubrzani.

    “Ovo je važna stvar za razvoj turizma i ekonomije, moramo da učinimo sve da to riješimo”, kazao je on.

    Putin je napomenuo da uprkos sankcijama kojima je Rusija izložena zbog vojne operacije, mora da se nastavi s radom na projektima za Krim.

    “Moramo da radimo na Krimu čak i više”, istakao je on.

    Putin je rekao da velike ruske kompanije, uključujući banke koje su se ranije plašile sankcija, sada mogu da počnu da rade na Krimu.

    Putin je naložio da se produži državni program razvoja Krima i Sevastopolja do 2027. godine, u budućnosti – do 2030. godine.

    Putin je naložio da se državni program za razvoj Krima i Sevastopolja produži do 2027. godine.

    “Imamo još mnogo toga da uradimo na proširenju saobraćajne, energetske i druge infrastrukture. S tim u vezi, predlažem da se produži državni program za društveno-ekonomski razvoj Republike Krim i grada Sevastopolja”, rekao je Putin.

    Ponovno ujedinjenje Krima i Rusije bila je ispravna i pravovremena odluka, rekao je Putin.

    Prema njegovim riječima, o ispravnosti takve odluke svjedoči i ono što se sada dešava u Donbasu.

    “Ljudi na Krimu i u Sevastopolju nisu se trgnuli, okupili su se i pobijedili, napravili su svoj slobodan, svjestan izbor da budu zajedno s Rusijom. Protekle godine su ubjedljivo pokazale koliko je ovaj izbor bio ispravan i pravovremen. Dovoljno je pogledati šta se danas dešava u Donbasu”, rekao je Putin.

  • Erdoan ponudio Putinu da organizuje sastanak sa Zelenskim

    Erdoan ponudio Putinu da organizuje sastanak sa Zelenskim

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan ponovo je ponudio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu da organizuje sastanak između njega i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog u Ankari ili Istanbulu, saopšteno je iz Erdoganovog iz kabineta poslije njegovog današnjeg telefonskog razgovora sa predsjednikom Rusije.

    Predsjednik Turske je primjetio da bi sastanak na nivou nacionalnih lidera mogao biti neophodan kako bi se postigao konsenzus i ponovio svoju ponudu da ugosti predsjednike Rusije i Ukrajine u Istanbulu ili Ankari, saopštila je Kancelarija predsjednika Turske, prenio je TAS S.

    U saopštenju se navodi da je Erdoan rekao Putinu da bi dogovor o određenim pitanjima mogao da zahtijeva sastanak lidera, prenio je Rojters.

    Erdoan je kazao da bi trajni prekid vatre mogao dovesti do dugoročnog rješenja, stoji u saopštenju.