Oznaka: Rusija

  • Kremlj upozorava: Na Ameriku takva odluka nema uticaj

    Kremlj upozorava: Na Ameriku takva odluka nema uticaj

    Zvanična Moskva je upozorila danas da će Evropa biti teško pogođena u slučaju embarga na rusku naftu, jer bi to urušilo energetsku ravnotežu kontinenta.

    Istovremeno ruski vrh ukazuje na to da na Sjedinjene Države takva odluka nema uticaj.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je pitanje bilo kakve zabrane uvoza ruske nafte veoma kompleksna tema, prenosi Rojters.

    Pojedini ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije zalažu se za uvođenje naftnog embarga u okviru daljih sankcija prema Rusiji, s ciljem da kazne Moskvu zbog događaja u Ukrajini, dodaje britanska agencija.

    Informacije da EU razmatra da se pridruži embargu Sjedinjenih Država na uvoz ruske naftne podstakle su danas rast cena “crnog zlata” za više od 3,0 posto.

  • “Ako padne Mariupolj – Putin proglašava pobjedu”

    “Ako padne Mariupolj – Putin proglašava pobjedu”

    Četvrta je nedelja od kako rat u Ukrajini ne jenjava, a vojni analitičar Ivica Mandić analizirao je situaciju u toj zemlji.

    On je rekao da u trenutku kada rukovođenje ratom izmakne kontroli, kao što se desilo ruskoj strani, uvek se pristupa metodama da se napravi haos i uplaše ljudi.

    “U urbanom ratu nema brzog napretka. Žrtve na ruskoj strani su strašno velike. Nadzor visokih vojnih funkcionera na terenu prepušten je samovolji, dešava se varvarska upotreba artiljerije. Posle varvarske upotrebe oružja, nije iznenađujuće što varvarstvo odvodi ljude”, rekao je on.

    “Mislili smo da su Rusi dostigli nivo ozbiljnih modernih snaga”

    “Važno je koliko dobro upravljate ratom, a Rusi nisu otišli ​​dalje od sitnih taktika. Čak i ako sukob ostane zamrznut, Mariupolj će biti klica novog rata. Kada smo upozoravali na rusku vojsku, to je u suštini bila parada. Uništavaju sve pred sobom, njihova istorija je bogata rušenjima i razaranjima. Posle Drugog svetskog rata nisam video da je Rusija izvodila munjevite operacije. Mislili smo da su dostigle nivo ozbiljnih modernih snaga, ali izgleda da nije bilo dubokih promena unutar vojske”, rekao je on.

    Hipersonično oružje je blef, kaže vojni analitičar.

    “Ovo je klasično oružje, balistička raketa je prilagođena za upotrebu sa avionom i može imati veliku brzinu. Imati tako nešto nije ništa posebno, postoje i drugi načini za probijanje raketne odbrane. Ovo oružje nepotrebno izaziva previše pažnje. Svaka balistička raketa ima zastrašujuću brzinu, jedina razlika je u tome što može da manevriše u putanji da promeni cilj. Nisam impresioniran”, prokomentarisao je Ivica Mandić.

    On smatra da će odbijanje ruske strane da ozbiljno shvati pregovore i postavljanje uslova koje Zelenski sigurno neće potpisati dovesti do toga da se ukrajinske snage naoružaju zbog opšte pomoći Zapada.

    Podsetio je da ni posle četiri nedelje rata Rusi nemaju vazdušnu nadmoć.

    “U narednim danima ćemo proučavati šta će biti sa zalutalim oružjem – dronovima, jer je u takvim odnosima sila veoma efikasna”, rekao je on.

    Očekuje velike gubitke od ruskih snaga. On takođe očekuje da će Zapad isporučiti visokoprecizne artiljerijske i raketne sisteme.

    On veruje da će do ozbiljnih pregovora doći za 15–20 dana.

    “Poruka je da Rusija sa nekim pregovara. To su pregovori koji se vode samo da bi ih bilo, metod izbegavanja sudara sa realnošću i obmanjivanja međunarodne zajednice”, rekao je.

    Kijev je sinoć pretrpeo veliku raketnu vatru, ali vojni analitičar veruje da ruske snage nemaju šanse da zauzmu prestonicu.

    “Ako se ovako nastavi, kraj će biti potpuni vojni poraz.”

    “Ako Ruska Federacija nastavi ovako, kraj će biti potpuni vojni poraz, koliko god da traje. Ako Marijupolj padne i dođe do spajanja, nemojte se iznenaditi ako Putin proglasi pobedu i obmanjuje javnost da je postigao svoje ciljeve”, rekao je on.

    “Pre će doći do državnog udara nego dovođenja Rusije na ivicu kolapsa. Rusija ima 140 miliona stanovnika. Vojne gubitke bi bilo relativno lako nadoknaditi, ali više nema obučenu vojsku”, rekao je vojni analitičar.

  • Moskva: ne razgovaramo o prekidu vatre

    Moskva: ne razgovaramo o prekidu vatre

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da za sada nema uslova za sastanak Putina i Zelenskog.

    “Za takav sastanak je potrebno uraditi ‘domaći zadatak’, dogovoriti rezultate pregovora suke i ukrajinske delegacije. U suprotnom, šefovi država jednostavno neće imati o čemu da govore”, rekao je Peskov.

    On je rekao da za sada nema značajnijeg pomaka.

    Pojasnio je da se ne razgovara o prekidu vatre dok traju pregovori.

  • Danas dogovoreno osam koridora, ali ne iz Mariupolja

    Danas dogovoreno osam koridora, ali ne iz Mariupolja

    Za danas je dogovoreno osam humanitarnih koridora preko kojih će civili moći da se evakuišu, ali ne i iz opkoljenog lučkog grada Mariupolja, saopštila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.

    Ona je rekla da su napori da se sa konvoj sa humanitarnim zalihama probije do Mariupolja i dalje neuspješni, prenosi blitanski Gardijan.

    Generalni konzul Grčke u Mariupolju Manolis Androulakis izjavio je sinoć da se taj ukrajinski grad priključuje mjestima poznatim tokom istorije po ratnim razaranjima, pominjući Koventri, Grozni, Lenjingrad.

    On je posljednji diplomata iz Evropske unije koji je napustio Mariupolj, pošto je pomogao da nekoliko desetina Grka bude evakuisano iz razrušenog grada, opkoljenog ruskim snagama, prenio je Glas Amerike.

    “Nadam se da niko neće vidjeti ono što sam ja vidio. Mariupolj će postati dio spiska gradova kompletno uništenih ratom. Nije potrebno da ih nabrajam: Gernika, Koventri, Alepo, Grozni, Lenjingrad”, izjavio je Androulakis na atinskom aerodromu.

  • Više od dva miliona Ukrajinaca prebjeglo u Poljsku

    Više od dva miliona Ukrajinaca prebjeglo u Poljsku

    Više od 2,1 milion ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u Poljsku od početka rata, saopštila je poljska pogranična straža.

    U Poljsku je izbjeglo tačno 2.114.000 Ukrajinaca, prema najnovijim podacima o izbjeglicama koje bježe iz Ukrajine, navodi BBC, dodajući da je iz Ukrajine raseljeno oko 10 miliona ljudi, bilo u zemlji ili van nje.

    Broj graničnih prelazaka je, međutim, trenutno u opadanju.

    Naime, samo tokom jučerašnjeg dana, 33.800 ljudi je prešlo granicu, napisala je poljska pogranična služba na Twitteru, što je 16 odsto manje u odnosu na subotu.

    Pojedine izbjeglice su već otišle iz Poljske u druge zemlje, a istraživanje Varšavskog univerziteta pokazuje da je u zemlji ostalo oko 1,2 miliona ljudi.

    Više od četvrt miliona ljudi (264.000) vratilo se u Ukrajinu preko Poljske od početka rata.

  • Zaustavljeno curenje amonijaka iz fabrike kod Sumija

    Zaustavljeno curenje amonijaka iz fabrike kod Sumija

    Curenje amonijaka iz fabrike đubriva Sumikimprom je zaustavljeno, saopštio je danas Guverner ukrajinske Sumske oblasti Dmitro Živicki.

    Kako je rekao, hitne službe su uspjele da zaustave curenje nakon dva sata, a trenutno rješavaju problem amonijačnog oblaka.

    Živicki je ranije danas rekao da je do curenja amonijaka iz fabrike đubriva nedaleko od grada Sumi došlo nakon što su granate koje su ispalile ruske snage oštetile cisternu.

  • Dok EU razmišlja o uvođenju embarga Rusiji, cijene nafte rastu

    Dok EU razmišlja o uvođenju embarga Rusiji, cijene nafte rastu

    Početak sedmice donio je rast cijena nafte, s naftom Brent iznad 110 dolara po barelu, dok zemlje Evropske unije razmatraju pridruživanje Sjedinjenim Američkim Državama ruskom naftnom embargu.

    Dodatno uznemiravanje tržišta donio je napad pobunjenika Huta na rafineriju Saudi Aramco tokom vikenda, čime je privremeno bila prekinuta proizvodnja.

    Brent nafta je porasla za više od 3 dolara na 111,03 dolara po barelu, dok se američka laka nafta trguje po 107,88 dolara po barelu.

    Cijene su porasle uoči serije ovosedmičnih samita između vlada EU i američkog predsjednika Joea Bidena, na kojima će Evropljani razmotriti da li da uvedu embargo na naftu Rusiji.

    Moskovska berza zatvorena je tri sedmice nakon uvođenja zapadnih sankcija Rusiji, ali danas nastavlja ograničeno trgovanje obveznicama federalnog zajma.

    Evropske berze su prošle sedmice završile na višem nivou drugu sedmicu zaredom uprkos malim izgledima za prekid vatre između Rusije i Ukrajine, piše The Guardian.

    “Nivoi volatilnosti su se prilično smanjili u odnosu na nivoe koje smo vidjeli neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu, pri čemu su berze s obje strane Atlantika objavile najbolju sedmicu od 2020. godine. Čini se da postoji sve veća nepovezanost između onoga što tržišta rade i onoga što se dešava na terenu u Ukrajini i sve brutalnijih mjera koje ruske snage poduzimaju u pokušaju da smanje otpor svojoj okupaciji, uključujući upotrebu hipersoničnih projektila”, kazao je Michael Hewson, glavni tržišni analitičar u CMC Markets UK.

    Hewson kaže da, dok se čini da se tržišta fokusiraju na činjenicu da se mirovni pregovori vode, također je malo dokaza da oni zapravo vode bilo gdje, s obzirom na udaljenost između dvije strane u pogledu onoga što će prihvatiti, a ukrajinski predsjednik je rekao da Ukrajina neće odustati od Luganska ili Donjecka na istoku zemlje.

    Čini se da će evropska tržišta početi sedmicu niže, nakon mješovite azijske sesije gdje je japanski Nikkei zatvorio 0,65 posto više, hongkonški Hang Seng izgubio je 1,1 posto i šangajsko tržište se malo promijenilo.

    Cijene njemačkih proizvođača porasle su 25,9 posto do februara, uglavnom zbog viših cijena energenata, pokazuju jutros zvanični podaci.

    Cijene energije skočile su za 68 posto u odnosu na februar 2021. godine. Bez njih, proizvođačke cijene su i dalje bile više od 12,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.

    “Američki i evropski fjučersi se stabilno trguju prvog dana trgovanja u sedmici. Trgovci su počeli da otklanjaju neizvjesnost oko tekućeg rata u Rusiji i Ukrajini. Oni se također osjećaju mnogo ugodnije zbog činjenice da je Fed sada počeo povećavati kamatnu stopu i nadaju se da će ovo povećanje kamatne stope pomoći višoj inflacionoj situaciji u SAD-u. Prošle sedmice smo vidjeli ozbiljan rast za tri glavna američka berzanska indeksa jer su zabilježili svoj najbolji učinak od novembra 2020. S&P 500 indeks je skočio za 6,1 posto prošle sedmice. Dow Jones Industrial Average je porastao za 5,5 posto, dok je Nasdaq indeks porastao za 8,1 posto – tehnološki sektor je još jednom nadmašio ostale”, osvrnuo se na berze Naeem Aslam, glavni tržišni analitičar u brokeru sa sjedištem u Dablinu AvaTrade.

    Veliko pitanje za trgovce je hoće li se nastaviti rast ove sedmice i hoće li berzanski trgovci moći odbraniti te dobitke. Odgovor na to će u velikoj mjeri zavisiti od tekućih geopolitičkih tenzija između Rusije i Ukrajine i ekonomskih podataka koji će biti objavljeni ove sedmice. Fokus će i dalje biti na lancu nabavke i zarade, pod uslovom da se situacija u Ukrajini nastavi smirivati. Trgovci s nadom gledaju na mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine.

    Međutim, u stvarnosti, šanse da oni postanu stvarnost su i dalje male jer je velika vjerovatnoća da Rusija neće stati u skorije vrijeme ako Rusija ne ostvari svoj cilj.

  • Ističe amonijak u hemijskom postrojenju kod grada Sumi

    Ističe amonijak u hemijskom postrojenju kod grada Sumi

    Iz postrojenja “SumiKimProm” kod ukrajinskog grada Sumi ističe amonijak, rekao je zvaničnik regionalne administracije Dmitri Živicki.

    “Ugroženo područje je oko 2,5 kilometra. Ugroženo je naselje Novoselica”, napisao je Živicki na društvenoj mreži “Telegram”.

    Specijalizovani timovi su na terenu i usljed pravca vjetra nije ugrožen grad Sumi.

    Ruska novinska agencije “RIA Novosti” podsjeća da je nedavno komandant ruskog Centra za nacionalnu odbranu general Mihail Mizincev upozorio da pripadnici ukrajinske krajnje desnice pripremaju provokacije upotrebom otrovnih hemikalija, a za to bi okrivili ruske snage.

    On je posebno ukazao na skladišta amonijaka i hlora kod postrojenja “SumiKimProm” kao potencijalnu opasnost po mještane regiona Sumu u slučaju dolaska ruskih snaga.

  • Šta se krije iza Putinove odluke da u Ukrajini upotrijebi hipersonično oružje

    Šta se krije iza Putinove odluke da u Ukrajini upotrijebi hipersonično oružje

    Rusija je ispalila hipersonične projektile “kinžal” u Ukrajini, koji su navodno po prvi put “borbeno testirani i primijenjeni”.

    Zvanično, oružje je korišćeno da uništi skladište municijeu Ivano-Frankovsku, ali u stvarnosti ovo je veliki signal odvraćanja NATO alijansi, ocijenio je analitičar spoljne politike i advokat Klint Erlih.

    On je u nizu “tvitova” zaključio da korišćenjem ovog oružja ruski predsjednik šalje poruku Zapadu: “Ne zaj se s nama”.

    Rusija je u subotu objavila da je prvi put iskoristila hipersonično oružje “kinžal” da uništi podzemno vojno skladište u zapadnoj Ukrajini. Ubrzo je na “Tviter” nalogu ruskog Ministarstva odbrane osvanuo i snimak navodog korišćenja hipersoničnog oružja. U nedjelju, Rusi su objavili da su ponovo gađali Ukrajinu hipersoničnom raketom lansiranom iz vazdušnog prostora Krima, kao i krstarećim raketama sa brodova u Crnom i Kaspijskom moru. Portparol Ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je da je Rusija izvršila udare na vojnu infrastrukturu Ukrajine, prenosi Blic.

    “Objektivna kontrola: uništavanje tenka Oružanih snaga Ukrajine visokopreciznim raketnim oružjem” – stoji u opisu videa.

    Navodi se i da je pogođen ukrajinski vojni pripremni centar u kojem su bili stacionirani strani borci koji su se pridružili kijevskim snagama.

    – Nema prihvatljivog razloga da ‘kinžal’ treba da bude raspoređen protiv Ukrajine, s obzirom da je njena protivvazdušna odbrana već ugušena. To je jedno najnaprednije rusko konvencionalno oružje – 13 puta brže od ‘tomahavka’, sa 3 puta većim nosivim opterećenjem – naveo je Erlih na “Tviteru”.

    Ruska upotreba ‘kinžala’ u Ukrajini slična je Trampovoj upotrebi MOAB-a (majke svih bombi; mother of all bombs) u Avganistanu 2017”, uporedio je analitičar odnoseći se na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa.

    – U oba slučaja, smisao razmještanja oružja nije bio neposredni borbeni efekat. Cilj je ugroziti druge protivnike demonstriranjem sposobnosti sistema.

    – Putinova odluka da upotrebi ‘kinžal’ je eskalativnija od Trampove upotrebe MOAB-a, jer je ‘kinžal’ sposoban da nosi nuklearno oružje. Zbog svog ekstremnog dometa, to je ‘ubica nosača aviona’ – sposoban je da zbriše čitavu američku Udarnu grupu nosača – piše Erlih.

    – Nemoguće je procijeniti kakav napredni sistem ‘kinžal’ predstavlja. Zapad se ponašao kao da je kinesko testiranje hipersonične jedrilice ‘Sputnjik momenat’. Ali ‘kinžal’ postiže hipersoničnu brzinu plus što ima sposobnosti manevrisanja tokom čitavog lijeta, a ne samo u završnoj fazi”.

    Hipersonično oružje “kinžal” je neverovatno brz raketni sistem koji trenutno, kako tvrde pojedini ruski i zapadni stručnjaci, ne može da presretne ni jedan sistem protivraketne odbrane. Ovo oružje je jedno od šest novih ruskih strateških oružja koje je 1. marta 2018. predstavio Putin.

    Projektil je dizajniran je da pogađa ratne brodove SAD i NATO koji su prijetnja ruskim strateškim raketnim sistemima. Svrha mu je i prevladavanje svih američkih vazdušnih i protivnuklearnih odbrambenih sistema. Prema Putinovim riječima, ova raketa može da nosi konvencionalnu ili nuklearnu bojevu glavu. Lansira se sa letjelica koje mogu da dostignu brzinu od 2,8 maha na velikoj visini (platforma MiG-31).

    Odmah po lansiranju postiže hipersoničnu brzinu od nevjerovatnih 10 maha. Sama raketa od momenta lansiranja ima kontrolisan let i manervabilnost tokom svih faza leta. Domet ove rakete prema Putinovim navodima je 2.000 kilometara.

    – Ispaljivanjem ‘kinžala’ u Ukrajini Putin šalje veliku poruku ‘na zaj se s nama’. On podsjeća svet da, sa kakvim god izazovima u logistici da se suočava njegova vojska, ona zadržava prednost u nuklearnom i konvencionalnom naoružanju -ističe Erlih.

    – Danas je i Putin napravio korak bliže nuklearnom pragu. Upravo je demonstrirao prvi ruski taktičko-nuklearni sistem isporuke u Ukrajini. Poruka NATO ne može biti jasnija: Ako se umiješate u sukob, upotrijebiću ovaj sistem protiv vas – naveo je analitičar, poručujući korisnicima da ne moraju da mu vjeruju na riječ da je projektil ispaljen i prilažući link na potvrdu lansiranja od strane ruskog Ministarstva odbrane.

    – Tvrdnja da je upotreba hipersonične rakete bila potrebna zbog toga što je ovo bunker sa teškim oklopom NE pije vodu. Rusija ima namensko oružje protiv bunkera, poput KAB-500L. Korišćenje ‘kinžala’ jasno znači slanje signala NATO-u – zaključio je Erlih.

    Rusija trenutno predvodi trku u hipersoničnom naoružanju, praćena Kinom, SAD i još nekoliko drugih zemalja koje rade na ovoj tehnologiji. Ruska vojska se takođe u odnosu na ukrajinsku poredi sa Davidom i Golijatom.

    Vojni analitičar Vasilij Kašin, šef Centra za evropske i međunarodne studije moskovske Više škole ekonomije, rekao je AFP-u da je rusko lansiranje “kinžala” na Ukrajinu “prvi slučaj upotrebe hipersoničnog oružja u borbi u svijetu”.

    Kašin je istakao da je hipersonično oružje u odnosu na krstareće rakete daleko efikasnije u uništavanju podzemnih skladišta poput bunkera.

    – Hipersonična raketa može imati veću prodornu i razornu moć zbog svoje veoma velike brzine – ukazao je.

    Međutim neki stručnjaci su rekli da Rusija možda preuveličava sposobnosti svog hipersoničnog arsenala, piše “Moskov tajms”. Vojni analitičar Pavel Felgenhauer smatra da bi upotreba “kinžala” malo šta izmenila na terenu u Ukrajini.

    – Suštinski ovo ne menja ništa na bojnom polju ali daje određeni psihološki i propagandni efekat da se svi uplaše – rekao je on.

    Felgenhauer je dodao da su ruske snage možda upotrebile napredne rakete zato što im ponestaje drugog oružja.

    – Troškovi su previsoki. Niko nije očekivao tako dug rat – istakao je.

    Slično smatra i Džozef Henrotin, odbrambeni istraživač i glavni urednik francuske vojne revije DSI. On je na Tviteru ukazao da Rusiji možda ponestaje “iskandera”, sistema balističkih raketa kratkog dometa, ili da Moskva želi da poveća uloge tako što će upotrebiti nuklearno sposobni hipersonični projektil u Ukrajini.

  • “Trenutno malo nade za mirno rješenje situacije u Ukrajini”

    “Trenutno malo nade za mirno rješenje situacije u Ukrajini”

    Ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild izjavila je danas da trenutno postoji malo nade da bi kroz pregovore moglo da dođe do kraja rata u Ukrajini.

    Tomas-Grinfild je rekla da postoje male šanse da dođe do preokreta.

    “Podržali smo pregovore koje Zelenski pokušao da održi sa Rusijom, koristim riječ ‘pokušao’ jer su pregovori izgleda jednostrani, i Rusi nisu nagovijestili nikakvu mogućnost diplomatskog rješenja”, rekla je ona.

    Ona tvrdi da su SAD i ranije pokušale da djeluju, prenosi Glas Amerike