Slovenački premijer Janez Janša izjavio je danas da Evropa neće plaćati Rusiji u rubljama.
To se dešava nakon što je Moskva zahtevala da “neprijateljske zemlje” račune za naftu i gas izmiruje u ruskoj valuti.
“Mislim da niko u Evropi ne zna kako izgledaju rublje, niko neće platiti u rubljama”, rekao je Janša novinarima po dolasku na samit lidera EU u Briselu, prenosi agencija Rojters.
Američki predsjednik Joe Biden danas je na samitu NATO-a u Briselu najavio da će Amerika poslati Ukrajini oružje i drugu sigurnosno-odbrambenu opremu vrijednu milijardu američkih dolara, prenosi AP.
“U proteklih nekoliko sedmica SAD je odlučio poslati sigurnosnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od milijarde dolara. Govorim o sistemima protuzračne odbrane, protuoklopnom oružju, dronovima i milionima komada streljiva”, rekao je danas Biden.
Biden je pozdravio korake koje saveznici čine kako bi Ukrajini pružili odbrambenu pomoć.
“Zajedno ćemo odlučiti šta je najpotrebnije u ovom trenutku i poslati dodatnu opremu, što uključuje i sisteme za protuzračnu odbranu, a sve kako bismo pomogli Ukrajini”, naglasio je Biden.
Uspostavljanje nove četiri borbene grupacije na istoku EU, odnosno u Slovačkoj, Rumuniji, Bugarskoj i Mađarskoj, nazvao je “snažnim signalom da će se NATO kolektivno braniti i zaštititi svaki komadić svoje teritorije”.
Zabrinutost Srbije zbog plaćanja gasa u rubljama biće prioritet za Rusiju, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov komentarišući izjavu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića o plaćanju gasa u rubljama.
“To je potpuno normalno. On je u pravu. To zaista može da bude problematična situacija, zato što je Bugarska u ovom slučaju istupila sa neprijateljskim koracima prema nama. Zato će morati da plaća u rubljama, htjela ne htjela, sviđalo joj se to ili ne. Ali u isto vrijeme to ne važi za Srbiju. To je problem koji treba riješiti. Naravno, zabrinutost Srbije biće za nas prioritet”, rekao je Peskov.
Vučić je sinoć rekao da se mogu očekivati negativni efekti zbog uvođenja plaćanja gasa u rubljama
Generalna skupština UN prekoračila je svoja ovlaštenja usvajanjem nacrta rezolucije o Ukrajini na prijedlog zapadnih zemalja, rekao je danas ambasador Rusije pri UN Vasili Nebenzja nakon glasanja.
“Uz pritisak bez presedana od strane zapadnih zemalja, Generalna skupština je još jednom prekoračila ograničenja svoje nadležnosti, pokušavajući da izda komande u vezi sa pitanjima koja se tiču međunarodnog mira i stabilnosti”, rekao je Nebenzja, prenosi TASS.
Prema Povelji UN, Generalna skupština nema ovlaštenje da daje preporuke u vezi sa podrškom međunarodnom miru i stabilnosti, a usvojena “zapadna rezolucija” sadrži poziv na momentalni prekid neprijateljstava, navodi ruska agencija.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je danas da su zapadne sile spremne da pojačaju sankcije protiv Rusije dok nastoje da dodatno izoluju Moskvu i izdejstvuju prekid vatre.
“Ove sankcije imaju uticaja i mogu se osjetiti i mi moramo da nastavimo sa njima jer imaju efekat odvraćanja”, rekao je Makron na pres konferenciji nakon samita lidera NATO i G7 u Briselu, prenosi Rojters.
Kako prenosi BBC, francuski predsjednik je upozorio i na predstojeću krizu kada je riječ o hrani pošto su i Ukrajina i Rusija veliki izvoznici osnovnih namirnica, a njihova proizvodnja je u velikoj mjeri ugrožena zbog rata.
On je dodao da neke zemlje, uključujući one na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, posebno zavise od izvoza iz Ukrajine i Rusije. Situacija će se dodatno pogoršati za godinu dana ili 18 mjeseci pošto ukrajinski farmeri neće moći da zasade nove useve, dodao je Makron.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija velikom većinom usvojila je danas rezoluciju u kojoj se zahtijeva pristup u pomoći i zaštiti civila u Ukrajini i kritikovana je Rusija zbog stvaranja “teške” humanitarne situacije.
Rezolucija, koju su izradili Ukrajina i saveznici, dobila je 140 glasova “za” i pet glasova bilo je protiv – Rusija, Sirija, Sjeverna Koreja, Eritreja i Bjelorusija, prenosi agencija Rojters.
Kako se navodi, 38 zemalja bilo je uzdržano
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Džozef Borel pozvao je 27 zemalja EU da nastave naoružavati ukrajinsku vojsku jer će “sve biti odlučeno u idućih 15 dana”.
“Ukrajinski otpor je izvanredan. Ruska vojska se ne uspijeva probiti na udaljenost veću od 200 kilometara od svojih logističkih baza te je izgubila puno vojnika i tenkova, što možemo vidjeti preko satelita. Ukrajinci lakim pješaštvom, naoružani raketnim bacačima i Stingerima, efikasni su protiv tenkova i aviona”, izjavio je Borel u intervjuu za špansku javnu televiziju TVE.
Upitan trebaju li treće zemlje nastaviti slati oružje ukrajinskoj vojsci kako bi se nastavio taj njen navodni uspjeh, Borel je odgovorio: “To je najvažnije. Jer će sve biti odlučeno u idućih 15 dana.”
Zamoljen da objasni taj konkretan rok, dodao je da “želi reći da to neće biti unutar 24 sata”.
“Otpor će se nastaviti koliko je potrebno, ali cilj ruske invazije nije uspio”, napomenuo je španski bivši ministar spoljnjih poslova, prenosi Index.
Borel je rekao da su Rusi ostali bez trećine vojnika u proteklih mjesec dana, koliko traje njihova, kako je naveo invazija na Ukrajinu.
“Kada se zbroje poginuli, ranjeni i zarobljeni, ostali su bez 40.000 vojnika. To je procjena”, izjavio je.
Borel tvrdi da je ukrajinski otpor razbio obruč oko Kijeva.
“Neki gradovi su u očajnoj situaciji, poput Mariupolja, ali čini se da Rusi nisu nimalo sposobni zauzeti Kijev. Potrebno je stoga nastaviti pomagati (Ukrajincima) hitno da se nastave odupirati u nadolazećim danima. Zato su im potrebni Stingeri i protivoklopno oružje, potrebno im je pomagati kao što smo radili i dosad”, izjavio je šef evropske diplomatije.
Napomenuo je da “Rusija trenutno ne želi pregovarati ni o čemu jer želi okupirati teritoriju”.
“Na pregovore želi doći u boljoj situaciji. Želi zaokružiti zauzimanje obale (Crnog mora). Želi doći do istočne granice s Moldavijom i tako odvojiti Ukrajinu od mora. Ukrajina je spremna pregovarati u bilo kojem trenutku, ali s druge strane nema sagovornika”, rekao je, dodavši da bi se pregovaralo o prekidu vatre.
“To je prva stvar koja se radi u ovakvim situacijama”, istakao je Borel.
Nije htio govoriti o planovima NATO-a, rekavši da nije nadležan za taj vojni savez, ali je izjavio kako NATO namjerava poslati dodatne vojnike u svoje zemlje članice na istočnoj granici.
“Ali na agendi nije nikakva intervencija u Ukrajini”, zaključio je.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko kritikovao je prijedlog Poljske da se u Ukrajinu pošalje zapadni mirovni kontingent i upozorio da bi to značilo Treći svjetski rat.
“Vidite, ovi poludjeli Poljaci već predlažu da se taj (predsjednik SAD Džozef Bajden) pozove sa druge strane okeana i počinju da ga podstiču: hajde da formiramo mirovnu misiju od 100.000 vojnika i uvedemo je kroz Lavov u Ukrajinu. Shvatate li da je to Treći svjetski rat? Šta mislite, mi ćemo u tom slučaju ostati nevinašca?”, rekao je Lukašenko, prenosi Belta.
Napumpavanje Ukrajine oružjem iz zemalja Sjeveroatlantskog saveza ne samo da vodi do produžetka sukoba, već predstavlja rizik od nepredvidivih posljedica, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
“Članice NATO-a nastavljaju da napumpavaju Ukrajinu oružjem na proaktivan način. To ne samo da vodi do prolongiranja sukoba, već predstavlja prijetnju sa nepredvidivim posljedicama”, istakla je Zaharova.
Ona je naglasila da Zapad takvim postupcima ozbiljno krši sopstvene obaveze kada se radi o neširenju i bezbjednom skladištenju oružja, uključujući prema dokumentima OEBS-a, javio je TASS.
Moskva nema razloga da očekuje da će Kijev ispuniti obaveze prema međunarodnom humanitarnom pravu, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
“Nažalost, nemamo konkretan razlog da vjerujemo u to da će ukrajinske vlasti vjerno da sprovode obaveze iz međunarodnog humanitarnog prava”, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi nakon sastanka sa predsjednikom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) Peterom Maurerom.
Prema njegovim riječima, Moskva očekuje da će mjere biti preduzete radi garantovanja razmjene informacija kanalima MKCK tako da to bude u interesu rješavanja humanitarnih pitanja, a ne politizacije takvih postupaka, javio je TASS.
“Predviđamo da će posrednički napori MKCK biti produktivni”, dodao je Lavrov.