“Mislim da će u bliskoj budućnosti na teritoriji republike biti održan referendum, na kome će narod ostvariti svoje apsolutno ustavno pravo i izraziti mišljenje o ulasku u Rusku Federaciju,” rekao je Pasečnik na sastanku sa stranim novinarima, prenosi agencija RIA Novosti.
Francuski predsjednik Emanuel Makron ogradio se od komentara američkog predsjednika Džozefa Bajdena o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i upozorio na “verbalnu eskalaciju rata u Ukrajini.”
Bajden je sinoć tokom posjete Varšavi izjavio da je ruski kolega Vladimir Putin “kasapin” i da “ne može da ostane na vlasti,” prenosi Gardijan.
“Ne bih koristio te riječi. Mora da se učini sve kako bi se zaustavila eskalacija situacije,” rekao je francuski predsjednik za “France 3”.
Takođe je poručio da svoj zadatak vidi “prvo ka postizanju prekida vatre, a zatim potpuno povlačenje ruskih trupa diplomatskim putem.”
“Ako želimo to da uradimo, ne možemo da eskaliramo situaciju ni riječima, ni djelima,” kazao je Makron.
Podrška Ukrajini i oštri napadi na Putina: U govoru u Varšavi, predsjednik SAD Džozef Bajden osudio je rusku invaziju i pripremio svijet na dugu borbu između “demokratije i autokratije”.
Predsjednik SAD Džozef Bajden boravio je dva dana u Poljskoj, sastao se sa izbjeglicama iz Ukrajine, američkim vojnicima i poljskim političarima. Na kraju posjete je održao govor i odao počast borbi Ukrajinaca.
Bajden je govorio u Kraljevskom zamku koji se smatra simbolom glavnog grada Poljske, Varšave.
“Moja poruka je: mi smo na vašoj strani. Rusija pokušava da samelje demokratiju u svojoj zemlji i takođe ugrožava susjedne zemlje. Nema opravdanja za brutalni agresivni rat Rusije u Ukrajini”, rekao je Bajden, prenosi DW.
On je istakao defanzivnu prirodu NATO i napao ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga da laže.
“Putin je kriv”, povikao je pred prisutnima.
On sam je više puta telefonirao sa Putinom i borio se za mir. Ali Rusija je bila nezainteresovana – “samo laži”. Sam Putin ga je uvjeravao da se izvode samo vojne vježbe i da se ne planira nikakav napad.
“Ovaj čovjek ne može da ostane na vlasti. On je diktator koji želi da obnovi imperiju”, rekao je Bajden govoreći o ruskom predsjedniku.
Bijela kuća – rikverc
Poslije govora, Bijela kuća je saopštila da Bajden ne poziva na promjenu vlasti u Rusiji. Bajden je želio da kaže da Putinu ne treba dozvoliti da vrši vlast nad susjednim državama.
Kremlj je odmah reagovao na izjavu i saopštio da je Putin izabran za predsjednika. Portparol Kremlja rekao je da nije Bajden taj koji je odlučiuje da li će Putin ostati na funkciji, već ruski narod.
Napad na Ukrajinu “strateška greška”
Bajden je opisao napad na Ukrajinu kao “stratešku grešku Rusije”.
“Putin je mislio da može da zauzme Ukrajinu u iznenadnom napadu. Ali on ništa nije naučio iz istorije. Sada je NATO mnogo jači nego ikada. Nemojte ni pomišljati da preduzmete akciju protiv pedlja teritorije NATO”, rekao je Bajden.
SAD i njihovi partneri u NATO imaju “svetu obavezu” da brane teritoriju Alijanse kombinovanom snagom svih članica, poručio je Bajden.
Obraćajući se narodu Rusije, Bajden je rekao: “Ruski narod nije naš neprijatelj”.
On je pozvao ljude da se distanciraju od napada na Ukrajinu.
“To niste vi. Ovaj rat nije dostojan vas “, rekao je Bajden.
Bajden je rekao da se protiv Rusije može samo zajednički. Sankcije su pogodile ratnu kasu Rusije.
“Rublja više ne vrijedi ništa, privreda će doživjeti pad”, rekao je Bajden.
Bajden računa na dugu bitku između demokratije i autokratije
Vladavina prava, slobodni izbori, sloboda štampe – to su ključne vrijednosti u društvu – ali su pod pritiskom.
Riječ je o “velikoj bitki između demokratije i autokratije, između slobode i ugnjetavanja, između poretka zasnovanog na pravilima i poretka koji je određen grubom silom”, rekao je Bajden.
“Moramo da budemo jasni oko ovoga: ova bitka neće trajati danima ili mjesecima. Moramo se čeličiti za dugu borbu. Sve slobodoljubive države sada bi morale da se obavežu”, zaključio je Bajden.
Ukrajina je opisala prethodne razgovore sa Rusijom, održane nakon što je Rusija pokrenula napad prošlog mjeseca, kao “veoma teške”, piše Rojters.
Podsjetimo, mediji su danas prenijeli da turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan planira da razgovara sa Vladimirom Putinom narednih dana, izjavio je portparol i glavni savjetnik turskog predsjednika Ibrahim Kalin.
Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da je prva faza vojne operacije u Ukrajini “generalno” završena i da će se ruske snage sada usredsrediti na “oslobađanje” ukrajinskog istočnog regiona Donbasa, prenosi Gardijan.
Saopštenje Ministarstva je nagoveštaj da bi Rusija mogla da se preusmjeri na ciljeve koji su više ograničeni, nakon što se suočila sa žestokim ukrajinskim otporom tokom prvog mjeseca rata, tvrdi britanski list.
“Generalno gledano, glavni zadaci prve faze operacije su završeni”, rekao je na konferenciji u petak prvi zamenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Rusije Sergej Rudskoj.
Prema njegovim riječima, borbeni potencijal oružanih snaga Ukrajine je značajno smanjen, što je omogućilo ruskim snagama da najveće napore sada usmjere “na postizanje glavnog cilja, oslobođenja Donbasa”, prenosi CNN.
Visoki zvaničnik američke odbrane rekao je da su ruske kopnene snage u proteklih nekoliko dana pokazale malo interesovanja za kretanje prema Kijevu, iako nastavljaju sa vazdušnim napadima na prestonicu, prenosi Gardijan pozivajući se na AP.
“Bar u ovom trenutku, izgleda da ne žele da napadaju Kijev tako agresivno, ili uopšte. Oni su fokusirani na Donbas“, rekao je ovaj zvaničnik.
U saopštenju ruskog ministarstva je navedeno da proruske snage sada kontrolišu 93 odsto ukrajinskog Luganska i 54 odsto Donjecka, dva područja koja zajedno čine Donbas, prenosi Rojters pouivajući se na ruske medije.
Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras izjavila je da bi sankcije uvedene ruskim pojedincima i kompanijama mogle biti ukinute ako se Rusija povuče iz Ukrajine i obaveže se da će okončati agresiju.
U intervjuu za britanski list “Telegraf”, Trasova je istakla da bi mjere mogle da prestanu ako Moskva promijeni kurs, prenio je Rojters.
“Ono što znamo je da je Rusija potpisala više sporazuma koje jednostavno ne poštuje. Dakle, mora postojati visoka cijena. Naravno, sankcije su visoka cijena”, rekla je ona.
Sankcije treba ukinuti samo nakon potpunog prekida vatre i povlačenja, ali i ako se obaveže da neće biti dalje agresije, istakla je Trasova.
“Takođe, postoji mogućnost da se sankcije brzo ponovo uvedu ako dođe do dalje agresije u budućnosti. To je prava poluga za koju mislim da se može iskoristiti”, navela je ona.
Očekuje se da tranzit ruskog gasa kroz Ukrajinu danas bude na maksimumu, u okviru “Gaspromovih” ugovornih obaveza – nešto više od 109 miliona kubnih metara, pokazali su podaci ukrajinskog operatera gasnog transportnog sistema (GTS) .
Tranzit je od kraja februara bio blizu maksimalnih obaveza “Gasproma” po ugovoru o tranzitu, a to je 109,6 miliona kubnih metara dnevno (40 milijardi kubnih metara godišnje), i bio je u blagom padu nekoliko dana prošle nedjelje, prenosi agencija RIA Novosti.
Gasovod Jamal-Evropa, kojim se gas doprema preko Bjelorusije i Poljske, nastavio je da radi u reverznom režimu od 15. marta, odnosno protok gasa, kako pokazuju podaci njemačke kompanije “Gascade”, ide od Njemačke Poljskoj, a ne obrnuto.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je danas Zapad za nedostatak hrabrosti dok se njegova zemlja bori da, kako je rekao, spriječi rusku invaziju.
“Razgovarao sam danas sa braniocima Marijupolja. U stalnom sam kontaktu sa njima. Njihova odlučnost, hrabrost i čvrstina su zapanjujući”, rekao je Zelenski u video-obraćanju, prenosi agencija AP.
“Kad bi imali samo jedan odsto hrabrosti oni koji su 31 dan razmišljali kako da predaju desetine aviona i tenkova”, kazao je ukrajinski predsjednik.
Vojna pomoć zapadnih zemalja do sada nije uključivala borbene avione, a prijedlog da se poljski avioni prebace u Ukrajinu preko Sjedinjenih Američkih Država odbačen je zbog zabrinutosti NATO o uvlačenju u vojni sukob sa Rusijom, navodi američka agencija.
“Pa ko je zadužen za evroatlantsku zajednicu? Da li je to još Moskva, zahvaljujući svojoj taktici zastrašivanja?”, upitao je Zelenski i dodao da “njihovi saveznici moraju da pojačaju pomoć Ukrajini.”
Ruske snage napreduju ka jugu iz oblasti oko Harkova i sjeverno od Marijupolja, navelo je britansko ministarstvo u obavještajnom brifingu objavljenom jutros.
Bojišta na sjeveru Ukrajine su “uglavnom statična” i ukrajinski kontranapadi onemogućuju ruske napore da reorganizuju svoje snage, navelo je britansko ministarstvo.
U ranijem brifingu objavljenom noćas ministarstvo je navelo da Rusija nastavlja da pogađa mete širom Ukrajine uključujući i mnoge gusto naseljene oblasti.
Rusija se oslanja na rakete lansirane sa njene teritorije da bi smanjila izloženost svojih letjelica ukrajinskoj protvvazdušnoj vatri, navelo je britansko ministarstvo dodajući da će ograničene zalihe ovog oružja primorati Rusiju da se vrati manje sofisticiranim raketama ili da prihvati više rizika za svoje avione.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je portparolu Kremlja Dmitriju Peskovu za riječi da će zabrinutost Srbije zbog odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da se gas plaća u rubljama, biti prioritet za Rusiju.
Hvala Peskovu na tome, jer su ruski mediji objavili čim sam rekao da je za nas problem plaćanje u rubljama, zbog nestabilnosti valute. Hvala Peskovu za brigu i nadam se da ćemo i to uspjeti da riješimo, rekao je Vučić za TV Pink.Vučić je dodao da cijene energenata rastu svuda u svijetu i da će i u Srbiji cijene svih naftnih derivati morati da rastu, jer to uopšte ne zavisi od nje, kao i cijena gasa.
Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je donio odluku da zemlje koje Rusija smatra neprijateljskim, jer su joj uvele sankcije, ubuduće gas plaćaju u rubljama.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da to zaista može da bude problematična situacija, zato što je Bugarska (preko koje Srbija dobija ruski gas) istupila sa neprijateljskim koracima ka Rusiji.
– Zato će morati da plaća u rubljama, htjela ne htjela, sviđalo joj se to ili ne. Ali u isto vrijeme to ne važi za Srbiju. To je problem koji treba riješiti. Naravno, zabrinutost Srbije biće za nas prioritet – rekao je Peskov.