Oznaka: Rusija

Ukrajinu rat već koštao basnoslovnih 565 milijardi dolara

Ukrajina je, kao posledicu ratnog sukoba sa Rusijom koji traje već duže od mesec dana, pretrpela jednokratni gubitak od čak 564,9 milijardi dolara.

Prva potpredsednica ukrajinske vlade i ministarka ekonomije Julija Sviridenko dala je i detaljnu strukturu gubitaka, prenosi RBC.

Prema njenim rečima, a kako prenose ukrajinski mediji, trenutno gubici Ukrajine izgledaju ovako:

119 milijardi dolara – gubitak infrastrukture (uništeno i oštećeno skoro 8.000 km puteva, desetine železničkih stanica, aerodromi)

112 milijardi dolara je gubitak BDP-a u 2022. godini

90,5 milijardi dolara – gubitak civilnog stanovništva (10 miliona kvadratnih metara stanova, 200.000 automobila, snabdevanje hranom za 5 miliona ljudi)

80 milijardi dolara – gubici preduzeća i organizacija

54 milijarde dolara – gubitak direktnih investicija u ukrajinsku ekonomiju

48 milijardi dolara – gubici državnog budžeta

“Svakog dana se cifre menjaju i, nažalost, rastu. Zato će Ukrajina, uprkos svim preprekama, tražiti odštetu od agresora. I sudskim odlukama i prenosom zamrznute imovine Rusiji”, rekla je Sviridenko.

29 Marta, 2022
Vučić: “Mislim da znam šta Putin čeka – to me brine”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se večeras na dešavanja u Ukrajini, rekavši da Srbija želi da što pre dođe do mira, i izrazio je svoje brige.

Na početku se osvrnuo na izjavu Sergeja Lavrova da bi Beograd bio dobar grad za pregovore.

“Što se nas tiče, mi bi voleli da dođe što pre do mira. Ne mešamo se, sklonili smo se, ako neko misli da smo mi dobro mestu, mi smo tu”, rekao je predsednik Srbije na samom početku razgovora.

Naveo je da je mnogo puta razgovarao sa Lavrovim, i da on dobro razume stvari.

“Isto kao i sa ambasadorom Bocan-Harčenkom i ukrajinskim ambasadorom Oleksandrom Aleksandrovičem. Oni dobro razumeju i Srbiju i naše odnose, i odlično govore srpski. Mi nemamo ambasadora koji govori ukrajinski na primer”, rekao je Vučić.

Osvrnuo se i na današnju priču o uhapšenoj snajperistkinji koja je navodno uhvaćena jer je ubila 40 Ukrajinaca.

Naveo je da su se danas uplašili kada su videli u regionalnim medijima vest uhapšena snajperistkinja.

“Nije to problem kada objavi ‘Avaz’, pošto će oni demantovati. Ali hrvatski i neki mediji u Crnoj Gori neće demantovati”, rekao je predsednik.

Istako je da je ona u zatvoru u Srbiji zbog trgovine drogom.

“Ja se pitam da li je ona u Zabeli, ili u Kramatorsku? Rekao sam da provere više puta. Ona je kod nas u zatvoru. Ta vrsta laži, na koje morate stalno da odgovarate, a nikada ne vredi kada odgovarate. Uvek se taj demanti čuje pet puta slabije od njihove laži. Možete da mislite kakvu to štetu nanosi Srbiji i srpskom narodu, posebno na zapadu”, rekao je.

Predsednik kaže da to govori o beskrupuloznosti onih koji ne mogu da se osvete Rusiji, pa napadaju Srbiju.

“Ne mogu da uništite naše ekonomske uspehe – nemam snage da odgovaram Kurtiju, Đukanoviću…”
Kako je naveo za nas je važno da se koncentrišu na ekonomiju.

“Sve to što mi radimo, ono što ne možete da potrete i da uništite su naši ekonomski uspesi. To su pruga Beograd-Novi Sad, pruga Beograd-Niš koju radimo. Naši uspesi su nove bolnice, stadioni, veće plate. Naši uspesi su plate za koje verujemo da će biti veće od 1.000 evra, penzije od 500 evra. To je naš odgovor. Ja nemam snage da odgovaram Kurtiju, Đukanoviću i ostalima”.

Istakao je da Bošnjaci mnogo propatili, i da razume njihov bol, iako to nije popularno da se kaže.

“I tu čak i kada preteraju i prenagle, ćuti i pusti. Bolje je tako. Ali postoje neki koji na svaki način gledaju da urade nešto protiv Srbije. I onda ako govorim o njima svaki dan napraviću zvezde od njih, samo hoće da postanu važni preko Srbije i Vučića”, kazao je Vučić

“Situacija u Ukrajini ista je kao i u Jugoslaviji”
Vučić se osvrnuo na izjavu jednog opozicionog lidera, koji je rekao da će biti loše ako uvedemo sankcije, a da će biti još gore ako ne uvedemo Rusiji.

“Citirali su i ruski mediji izjavu kada sam pomenuo Asteriksa i Obeliksa. Da smo mi jedno malo pleme koje se odupire. Mi smo ovde imali pljačkašku privatizaciju, za šta smo sami krivi zbog rukovodstva koje smo birali. Ali smo imali i pritiske iz inostranstva, gde su nam tražili da se povinujemo i priznamo Kosovo, i da će onda sve biti u redu. Kroz mnogo toga smo mi prošli, i zato danas imate jednu šizofrenu situaciju u Srbiji. Stvarno, Ukrajincima nije lako, i bilo bi normalno da razumemo njihovu patnju. A jedan deo naših ljudi svim srcem navija protiv Ukrajinaca, zato što je NATO nas bombardovao”, rekao je.

Istakao je da je ista situacija u Ukrajini i Jugoslaviji, i dodao da u Srbiji nema histerije, iako ima navijanja.

“Zadovoljan sam što ljudi u Srbiji ne mrze nikoga. A da li ima navijanja i neobjektivnosti, ima i zbog toga nisam posebno srećan. Ali to smo mi Srbi. Tako i u fudbalu, ako ne skačemo pored televizora, ništa nismo uradili”, rekao je Vučić.

Naglasio je da policija Albanije neće ni dozvoliti otvaranje birčakih mesta i da će napasti, kao i da zna da Srbi to neće trpeti i da će uzvratiti. “Kurti je tražio samo da mi priznamo de fakto Kosovo, e nema tih glasova za koje ćeš da dobiješ nezavisnost Kosova”, kazao je predsednik.

29 Marta, 2022
Potpuni obrt: Putin je bio u pravu

Dejli mejl piše da je Hanter Bajden odigrao ključnu ulogu da kompanija “Metabiota” dobije mogućnost da sprovodi istraživanje smrtonosnih patogena blizu Rusije.

Britanski list je, kako prenose Novosti, objavio prepisku koja je procurila iz već zaboravljenog i oštećenog, laptopa sina američkog predsednika.”Tvrdnja Moskve da je sin predsednika SAD Hanter Bajden pomogao u finansiranju vojnog istraživanja opasnih patogena u biolaboratorijama u Ukrajini je tačna”, konstatujuje se u tekstu, samo nekoliko dana nakon što je isti medij izvestio da je Rusija pojačala svoju “divlju propagandnu kampanju” iznošenjem tvrdnji o biološkom oružju.

Ovaj medij je prošle nedelje, komentarišući tvrdnje komandanta ruskih nuklearnih, bioloških i hemijskih zaštitnih snaga da postoji “šema interakcije između američkih vladinih agencija i ukrajinskih bioloških objekata”, tvrdio da su u pitanju – izmišljotine.

Do obrta u tretiranju američkih biolaboratorija u britanskoj štampi došlo je pošto su redakciji, kako se navodi, dostavljena dva obimna mejla “iz napuštenog kompjutera”, koji svedoče kako je investicioni fond “Rozmon Seneka”, koji vodi Hanter Bajden, prikupljao pare za finansiranje “Metabiote” kao izvođača radova za Ministarstvo odbrane SAD.

“Sin predsednika Džoa Bajdena i njegovi partneri iz ‘Rosemont Seneke’ uložili su i 500.000 dolara u ‘Metabiotu’ – pokazuju dokumenti.
Iz mejla, u kome je memorandum iz aprila 2014. vidi se da su Hanter Bajden i izvršni direktor ‘Metabiote Meri Gutijeri razgovarali o tome ‘kako potencijalno mogu da iskoriste zajednički tim, mreže i koncepte da bi potvrdili kulturnu i ekonomsku nezavisnost Ukrajine od Rusije i integraciju u zapadno društvo’.”

29 Marta, 2022
Zelenski traži od Evrope naftni embargo za Rusiju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je države Zapada da hitno pooštre sankcije Rusiji, i uvedu embargo na naftu, kako bi spriječile Moskvu da eskalira svoju vojnu operaciju protiv njegove zemlje.

U svom video-obraćanju Ukrajincima noćas, vidno iznervirani Zelenski je izjavio da je Zapad prošle godine pogrešno proračunao, kada je odložio sankcije kao i da je zatim uslijedila ruska invazija, prenosi Rojters.

“Rat punog obima je počeo. Sada ima mnogo nagovještaja i upozorenja da će navodno oštrije sankcije, poput embarga na isporuku ruske nafte Evropi, biti uvedene ako Rusija upotrijebi hemijsko oružje”, rekao je Zelenski povremeno udarajući rukama o sto.

“Jednostavno nema riječi… Mi, koji smo živi, moramo da čekamo. Zar sve što je ruska vojska uradila do danas ne zaslužuje embargo na naftu? Zar fosforne bombe nisu opravdanje za to? Granatirano postrojenje za proizvodnju hemikalija ili granatirana nuklearna elektrana to ne zahtijevaju”, naglasio je ukrajinski predsjednik.

Zelenski je poručio da sankcije moraju biti “efikasne i ozbiljne” s obzirom na dosadašnje postupke Rusije.

“Ako su paketi sankcija slabi ili ne funkcionišu dovoljno snažno, ako se mogu zaobići, to stvara opasnu iluziju za rusko rukovodstvo, da će im biti dozvoljeno da nastave da rade ono što sada rade”, rekao je ukrajinski lider i naglasio da njegov narod to plaća svojim životima.

Invazija Rusije na Ukrajinu, koja traje duže od mjesec dana, najveći evropski sukob od Drugog svjetskog rata, dovela je do toga da više od 3,8 miliona Ukrajinaca pobjegne u inostranstvo, prouzrokovala je hiljade mrtvih ili ranjenih i izolovala rusku ekonomiju.

SAD su već uvele embargo na isporuke ruske nafte, ali Evropa, daleko više zavisna od ruske energije, je u tom smislu neodlučna.

Iz Njemačke, najveće evropske ekonomije, poručuju da bi uvođenje takvog embarga izazvalo recesiju i masovnu nezaposlenost, navodi Rojters.

29 Marta, 2022
Peskov: Ko ne želi plaćati plin u rubljama neće ga ni dobiti

Rusija je ranije saopštila da će sve zemlje koje su joj uvele sankcije od početka njene invazije na Ukrajinu morati plaćati plin u rubljama, no na prošlosedmičnim razgovorima, Grupa sedam nije htjela prihvatiti uslove koje je Rusija izložila.

Na sastanku čelnika Evropske unije u petak nije se pojavio zajednički stav o prošlosedmičnom zahtjevu Rusije da “neprijateljske” zemlje moraju plaćati plin u rubljama, a ne u eurima, nakon udruživanja SAD i evropskih saveznika u nizu sankcija usmjerenih na Rusiju.

Zabrinutost oko sigurnosti snabdijevanja pojačana je nakon potražnje, a kompanije i zemlje EU su se trudile da shvate posljedice.

Ruska centralna banka, vlada i Gazprom koji čini 40 posto evropskog uvoza plina, trebalo bi da do sutra iznesu svoje prijedloge za plaćanje plina u rubljama predsjedniku Vladimiru Putinu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov zauzeo je jasan stav naglasivši da se Rusija neće baviti ‘dobrotvornim radom’.

“Nećemo isporučivati plin besplatno, to je jasno. U našoj situaciji, ovo je teško moguće i ne želimo da se bavimo dobrotvornim radom”, rekao je Peskov.

Peskov je naglasio da ukoliko SAD i evropske sile ne budu htjele da plaćaju plin u rubljama, jednostavno – neće ga ni dobiti.

Međutim, dodao je da Rusija tek treba da donese konačnu odluku o tome kako da odgovori ako evropske zemlje odbiju da plaćaju u ruskoj valuti.

U međuvremenu, ministri energetike iz Grupe sedam industrijaliziranih zemalja odbili su zahtjeve za plaćanjem u rubljama, rekao je njemački ministar ekonomije i zaštite klime Robert Habeck nakon razgovora sa svojim kolegama.

“Svi ministri G7 složili su se da je ovo jednostrano i jasno kršenje postojećih ugovora”, rekao je novinarima nakon virtuelne konferencije s ministrima energetike G7.

Ministri su ‘još jednom istakli da su sklopljeni ugovori validni i da kompanije treba i moraju da ih poštuju’.

“Plaćanje u rubljama je neprihvatljivo i pozivamo zainteresovane kompanije da ne ispune Putinov zahtjev”, rekao je on.

29 Marta, 2022
Delegacije Ukrajine i Rusije stigle u Tursku, Kijev jasan o čemu neće pregovarati

Ukrajinski i ruski pregovarači sastaju se u Turskoj radi razgovora licem u lice prvi put u dvije sedmice, a Kijev traži prekid vatre bez odustajanja od teritorije ili suvereniteta.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je o razgovorima u Istanbulu: “Mi ne trgujemo ljudima, zemljom ili suverenitetom.”

“Minimalni program će biti humanitarna pitanja, a maksimalni program je postizanje sporazuma o prekidu vatre”, rekao je on na nacionalnoj televiziji.

Ali savjetnik ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova Vadym Denysenko rekao je da sumnja da će biti ikakvog pomaka.

Visoki zvaničnik američkog State Departmenta izrazio je sličnu sumnju, rekavši da ruski predsednik Vladimir Putin nije izgleda spreman da napravi kompromise kako bi okončao rat.

U međuvremenu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da dosadašnji razgovori nisu dali nikakav suštinski napredak, ali da je važno da su nastavljeni lično. Odbio je dati više informacija.

Ovo su prvi razgovori licem u lice u više od dvije sedmice. Ruska delegacija sletjela je sinoć, a ukrajinska delegacija nešto kasnije, nakon što su, kako su rekli, imali logistička kašnjenja.

Turski lider, Recep Tayyip Erdogan, održao je telefonski razgovor dan ranije sa svojim ruskim kolegom. On je pokušavao da pozicionira svoju zemlju kao ključnog posrednika i u pozivu je pozvao Kremlj da se dogovori o prekidu vatre.

Ali nade nisu velike.

Razgovori se vode između savjetnika ruskog i ukrajinskog predsjednika, što ne odgovara nivou ministara vanjskih poslova koji su se sastali u Turskoj zbog neuspjelih mirovnih pregovora ranije ovog mjeseca. Oni će nastaviti tamo gdje su stali gotovo svakodnevni video pozivi delegacija.

Ukrajinski predsjednik je rekao da je spreman razmotriti neutralnost (što znači da se Ukrajina neće vojno udružiti s drugima), ali ne prije povlačenja ruskih trupa.

To još uvijek stvara jaz između njegove pozicije i zahtjeva Rusije. Čak i nade za nove humanitarne koridore izgledaju nejasne nakon što je Ukrajina odlučila da ih ne implementira zbog straha od napada ruskih snaga.

29 Marta, 2022
Rusija u Ukrajinu poslala pripadnike zloglasne Wagner grupe

Rusija je rasporedila plaćenike iz zloglasne Wagner grupe u istočnu Ukrajinu, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

U svom najnovijem operativnom izvještaju, Ministarstvo odbrane je reklo kako se očekuje da će grupa rasporediti više od 1.000 pripadnika – uključujući više komandanata – za poduzimanje borbenih operacija u Ukrajini.

“Zbog velikih gubitaka i uglavnom zaustavljene invazije, Rusija je vjerovatno bila prisiljena promijeniti prioritet Wagnerovog osoblja za Ukrajinu, na račun operacija u Africi i Siriji”, dodalo je Ministarstvo odbrane.

Wagner grupa smatra se jednom od najtajnovitijih organizacija u Rusiji. Službeno ne postoji, ali vjeruje se da je do 10.000 operativaca sklopilo barem jedan ugovor s grupom u posljednjih sedam godina kako bi otišli u žarišta uključujući Siriju, Libiju i Srednjoafričku Republiku, prenosi BBC.

29 Marta, 2022
Centar Mariupolja i dalje pod kontrolom branilaca, Ukrajinci ostvarili uspjeh u blizini Kijeva

Ministarstvo odbrane Velike Britanije objavilo je novi dnevni izvještaj o ukrajinskom ratištu u kojem se ističe da su ukrajinske snage ostvarile određeni uspjeh sjeverozapadno od Kijeva, a da je centar Mariupolja još uvijek u rukama branilaca.

“Ukrajinske snage su nastavile da vrše lokalizovane kontranapade sjeverozapadno od Kijeva – uključujući Irpen, Buču i Hostomel. Ovi napadi su imali određeni uspjeh i Rusi su odbačeni sa brojnih pozicija”, navode iz ministarstva.

Smatraju da ruske snage ipak i dalje predstavljaju značajnu prijetnju gradu.
“Ruske snage su nastavile ofanzivu na Mariupolj uz kontinuirano teško granatiranje grada, međutim centar grada ostaje pod kontrolom Ukrajine”, stoji u izvještaju.

Na drugim mjestima, ruske snage održavaju blokirane položaje dok pokušavaju da reorganizuju svoje snage.

29 Marta, 2022
Peskov uvjerava: Niko u Rusiji ne razmišlja o upotrebi nuklearnog oružja

Niko u Rusiji ne razmatra ideju upotrebe nuklearnog oružja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu američkoj stanici PBS.

Peskov je odgovorio odrično na pitanje da li je predsjednik Vladimir Putin ranije sugerisao da bi Rusija upotrijebila atomsko naoružanje ukoliko se treća strana umiješa u konflikt u Ukrajni.

“Mislim da nije tako. Ali, bio je vrlo odlučan kada je rekao “ne miješajte se, ako to uradite, imamo mogućnost da to spriječimo i kaznimo sve one koji se miješaju”, rekao je portparol Kremlja.

Na pitanje da li može da odbaci mogućnost upotrebe nuklearnog oružja u ovom konfliktu u ime Rusije, Peskov je rekao da “niko ne razmišlja ni o ideji upotrebe atomskog naoružanja”, prenio je TASS.

On je ocijenio da su prilično uznemirujuće nedavne izjave predsjednika SAD Džozefa Bajdena.

“To je prilično uznemirujuće. Prije svega, to je lična uvreda i teško je zamisliti mjesto za lične uvrede u retorici jednog političkog lidera, a naročito političkog lidera najveće zemlje u svijetu, SAD. Veoma nam je žao zbog toga”, naglasio je Peskov.

On je dodao da je neprihvatljiva izjava Bajdena o tome da li Putin treba ili ne treba da bude na vlasti u Rusiji i da nije na predsjedniku SAD da odlučuje o tome ko će biti i ko je predsjednik Rusije, nego narod Rusije odlučuje o tome na izborima.

Peskov je rekao da su zapadne zemlje objavile totalni ekonomski rat Rusiji i da ova zemlja mora da se prilagodi novim uslovima i novoj realnosti.

29 Marta, 2022
“Pogodiće nas više nego što priznajemo”

Crna Gora se suočava s neizvjesnom budućnošću nakon što se obavezala uvesti sankcije Rusiji po uzoru na Evropsku uniju, zbog čega je nekad pouzdani dotok novca iz Rusije doveden u pitanje, pišu regionalni mediji.

Ova zemlja dugo je bila magnet superjahtama, turistima i ruskim špekulantima na tržištu nekretnina, međutim sada se Crna Gora našla u neočekivanoj poziciji, piše Hina.

“Bilo kakav udarac za privredu mogao bi se pokazati kobnim za zemlju sa samo 620.000 stanovnika. Otprilike četvrtina privrede otpada na turistički sektor, koji je u velikoj mjeri više od deceniju ‘hranila’ Rusija”, rekla je Danica Kazanegra Gregović, izvršna direktorica turističke agencije Gulliver Montenegro, dodavši kako se Crnogorcima sviđaju Rusi i kako zavise od njih.

“Na glavnom šetalištu u Budvi češće se čuje ruski nego crnogorski, a ondje se nalaze i lokali i škole namijenjeni ruskim iseljenicima, čija zajednica broji nekoliko hiljada ljudi”, dodaje ona.

Za Gregović i mnoge druge, invazija na Ukrajinu, nakon koje su brzo uslijedile zapadne sankcije za ruske finansijske institucije i zabrana leta širom Evrope, izazvala strah od negativnih posljedica.

Ističe da trenutak nije mogao biti gori.

Za destinaciju poput Crne Gore, zavisne od turizma i teško pogođene pandemijom, predstojeća sezona željno se iščekivala jer su je svi vidjeli kao mogućnost da se profitira od turista željnih putovanja.

“Već smo preživjeli nekoliko godina s ne baš sjajnom turističkom sezonom. Ovo će nas pogoditi više nego što bismo htjeli priznati”, rekla je Gregović, prenosi Hina.

Povrh postojećih poteškoća, novac koji je pristizao na tržište nekretnina uzduž crnogorske obale prestao je teći jer je Rusima sve teže premještati svoj novac u inostranstvo.

Godinama su bezvizni režim i blagi zakoni o ulaganju stvarali temelje za dotok ruskog novca u Crnu Goru. To je izazvalo nagli skok na tržištu nekretnina, koji je nekad netaknuti krajolik crnogorske obale pretvorio u gomilu stambenih zgrada i stanova.

“Većina novca koja se ulagala u obalu je stizala iz Rusije”, objasnio je Dejan Milovac, zamjenik izvršnog upravnika antikorupcijske grupe Mans.

Crna Gora je bila omiljeno odredište Rusa radi kupovine nekretnina ili skrivanja vlastite imovine od zakona, dodao je Milovac.

Rusi takođe čine većinu korisnika crnogorske politike ekonomskog državljanstva, koja pojedince, koji su u zemlju uložili 450.000 evra, nagrađuje pasošem. Nešto više od 65 odsto takozvanih “zlatnih pasoša” u posljednjih je 14 mjeseci dodijeljeno ruskim državljanima.

Sankcije još uvijek nisu uvedene zbog političkih nesuglasica, ali funkcioneri su se ipak obavezali da provedu mjere kojima bi se ublažila ekonomska šteta povezana s ratom poput rasta cijena goriva i osnovnih životnih namirnica.

“Nažalost, dogodio se rat i mi ćemo morati preusmjeriti našu pažnju na druga tržišta”, rekao je ministar spoljnih poslova Đorđe Radulović, dodavši da je došlo vrijeme za novi način razmišljanja.

“Možda je krajnje vrijeme da Crna Gora diverzifikuje svoju ekonomiju i možda je krajnje vrijeme da Crna Gora ne bude zavisna isključivo od turizma”, dodao je Radulović.

Narušavaju se viševijekovni odnosi
Rat i njegove posljedice narušavaju viševijekovne bratske odnose između Crne Gore i Rusije, koje dijele slovensko i pravoslavno nasljeđe.

Crnogorski funkcioneri su 2016. godine optužili Moskvu da je planirala državni udar, čija je svrha bila spriječiti da se ta bivša jugoslavenska republika pridruži NATO savezu. Kremlj je u više navrata poricao da je imao ikakve veze s bilo kakvom urotom, odnosno planiranjem puča.

Nakon navodnog pokušaja puča, Crna Gora se pridružila vojnom savezu koji vode Sjedinjene Američke Države i nastavila je s pregovorima za ulazak u EU. Kratka razdoblja nesuglasica nisu spriječila Ruse da u velikom broju nastavljaju stizati u Crnu Goru. Ali, za Ruse smještene u Crnoj Gori, Putinov rat u Ukrajini izazvao je dodatne neugodnosti.

Mnogi su sada odsječeni od Rusije i ne mogu pristupiti svojoj gotovini u ruskim bankama, a njihove kreditne kartice su blokirane.

“Možda je naša krivica što nismo objasnili koliko je opasan (Putin). Svi ljudi koji su na neki način povezani s Rusijom mnogo će toga izgubiti”, rekao je Marat Gelman, ruski sakupljač umjetnina u Budvi i istaknuti Putinov kritičar, prenosi Hina.

29 Marta, 2022