VRBAS Media

Oznaka: Rusija

  • Rusi prave novu platnu jedinicu za “prijateljske zemlje”?

    Rusi prave novu platnu jedinicu za “prijateljske zemlje”?

    Ruski stručnjaci predložili su stvaranje nove platne jedinice u Rusiji za naselja sa prijateljskim zemljama.

    Kako se navodi, pitanje stvaranja nove platne jedinice pokrenulo je uvedene sankcije Zapada, kao i zahtev Rusije da prima naplatu za izvoz gasa u Evropu u rubljama.

    Ekonomisti Centra za makroekonomsku analizu i kratkoročno predviđanje (CMASF) i Instituta za ekonomsko predviđanje Ruske akademije nauka navode da bi za formiranje sistema obračuna bez dolara mogle biti zainteresovane zemlje Evroazijske ekonomske unije (EAEU), Kina, Indija, Iran, Turska i niz drugih država.

    Podsetimo, nedavno je Vladimir Putin naložio da se plaćanje prirodnog gasa koji isporučuje Rusija prebaci u rublje i objasnio da je reč o odbijanju upotrebe “valuta svih zemalja koje su same sebe kompromitovale”.

  • Beograd spreman da bude domaćin dijaloga Rusije i Ukrajine

    Beograd spreman da bude domaćin dijaloga Rusije i Ukrajine

    • Srbija je spremna da u svakom trenutku bude medijator u dijalogu Rusije i Ukrajine na visokom nivou, ako dvije strane to žele i neće se, uprkos pritiscima, pridruživati antiruskim sankcijama, poručio je predsjednik narodne Skupštine Srbije Ivica Dačić.

    On je rekao da mu je drago što se ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov nedavno u razgovoru sa srpskim novinarima pozitivno izjasnio o ovoj mogućnosti.

    “Srbija je spremna da u svakom trenutku ponudi svoje dobre diplomatske usluge i prijateljski odnos obema stranama, ako to žele da iskoriste”, rekao je Dačić za ruski list “Izvestija”.

    On je naveo da se Beograd, uprkos pritiscima Zapada, neće pridružiti antiruskim sankcijama jer su, kako je rekao, u pitanju državni interesi.

    “To što smo kandidat za članstvo u EU ne obavezuje nas da svaku našu odluku koordinišemo sa EU. Pogotovo ako verujemo da to može biti štetno po našu zemlju, a sankcije Rusiji bi bile upravo takvo rešenje”, zaključio je on.

  • Pentagon: Rusija počela da pomjera mali broj vojnika oko Kijeva

    Pentagon: Rusija počela da pomjera mali broj vojnika oko Kijeva

    Rusija je počela da pomjera veoma mali broj vojnika sa položaja oko ukrajinskog glavnog grada Kijeva, saopštio je Pentagon u utorak, uz ocjenu da je to više bila promjena položaja nego povlačenje ili povlačenje iz rata.

    Portparolka Bijele kuće Kejt Bedingfild je saopštila da Rusija preraspoređuje svoje trupe u Ukrajini, a ne povlači ih, prenosi agencija Rojters.

    “Da li je bilo nekih pomjeranja nekih ruskih jedinica iz Kijeva u posljednjem danu ili tako nešto? Da, mislimo da jeste. Mali broj”, rekao je portparol Pentagona Džon Kirbi na brifingu za novinare.

    “Vjerujemo da je ovo repozicioniranje, a ne pravo povlačenje, i da svi treba da budemo spremni na veliku ofanzivu na druge oblasti Ukrajine. To ne znači da je prijetnja Kijevu gotova”, poručio je Kirbi.

  • “Rusi neće mjesecima držati ovu teritoriju, sve će se završiti početkom maja”

    “Rusi neće mjesecima držati ovu teritoriju, sve će se završiti početkom maja”

    Prekretnica u ratu sa Ruskom Federacijom nastupiće krajem aprila i početkom maja, kaže savetnik šefa kabineta predsednika Ukrajine Aleksej Arestovič.

    Arestovič je rekao da humanitarna katastrofa, poput onoga što se dešava u Mariupolju ili Izjumu, neće dugo trajati.

    “To se neće nastaviti mesecima. Rusi neće mesecima držati ovu teritoriju. Mislim da bi krajem aprila i početkom maja sve trebalo postepeno da se završi”, rekao je Arestovič.

    Arestovič kaže i da Mariupolj ima potencijal da vodi odbranu još nekoliko meseci.

    “Mariupolj ima zadatak da se održi. A komandant puka Azov je rekao da Mariupolj zapravo drži značajne neprijateljske snage koje nisu prebačene na druge sektore fronta. I što se duže drže, to više šansi daju da se preduzmu mere koje će, pre svega, zaštititi civile Mariupolja, jer evakuacija traje, svaki dan”, smatra Arestovič.

    On je rekao da će pokušaj da “dokrajče” Mariupolj biti jedan od glavnih zadataka Rusije.

    “Biće veoma teško i nije jasno kako će se završiti. Šanse za uspeh su 50-50”, rekao je Arestovič.

  • Francuska se sprema za “raskid” sa ruskim gasom

    Francuska se sprema za “raskid” sa ruskim gasom

    Kako se čini da se rat u Ukrajini neće uskoro okončati, u Francuskoj se spremaju i na mogućnost prekida uvoza ruskog gasa.

    “Ne paničite, rezerve gasa za naredne dane će biti dovoljne”. Ali šta je sa sledećom zimom? Ako bi došlo do prekida isporuke ruskog gasa, situacija bi mogla da se pogorša.

    Suočen sa ovom rastućom pretnjom, generalni direktor GRDF-a Lorens Porije-Dietc kaže da se spremaju “za ovaj scenario koji bi bio bez presedana” i da su spremni da primene izuzetne mere za smanjenje potrošnje, prenose francuski mediji.

    Prva mera ovog scenarija je smanjenje potrošnje gasa. Za sada će biti sprovedena anketa među kupcima “kako bi se utvrdili oni koji bi mogli delimično ili potpuno da smanje svoju potražnju, uz najavu od dva sata”.

    “To su uglavnom industrijske i velike tercijarne zgrade, kao što su tržni centri. Očigledno, bolnice, starački domovi, škole ili vojni objekti bi bili isključeni iz te mere”, objašnjava on.

    Što se tiče uticaja takvog rasterećenja, on ne bi trebalo da bude značajan za aktivnosti ovih proizvođača.

    “Većina ima ili sredstva za alternativnu proizvodnju energije kao što su lož ulje ili električna energija, ili će na njih malo uticati pad potrošnje tokom ograničenog perioda”, kaže generalni direktor GRDF potvrđujući da bi ova smanjenja mogla “predstavljati pad od oko 7% u količinama koje se troše dnevno”.

    Drugi dostupni alati za rešavanje mogućeg prekida uvoza ruskog gasa su, navodi se, višestruko instaliranje programabilnih termostata koji omogućavaju regulaciju potrošnje, ili povećanje proizvodnje biometana koje je ipak za sada ograničeno.

  • UN: Rusija optužena za izazivanje globalne krize hrane

    UN: Rusija optužena za izazivanje globalne krize hrane

    Rusija je u utorak optužena pred Savjetom bezbednosti Ujedinjenih naroda da je izazvala “globalnu krizu hrane” i da je dovela ljude u opasnost od “gladi” počevši rat u Ukrajini, koja je žitnica Europe.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin “počeo je ovaj rat. Vladimir Putin stvorio je ovu globalnu krizu hrane. I on je taj koji je može zaustaviti”, rekla je zamjenica američkog državnog tajnika Wendy Sherman na sastanku Vijeća sigurnosti posvećenom humanitarnoj situaciji u Ukrajini.

    “Odgovornost za vođenje rata u Ukrajini – i za učinke rata na globalnu sigurnost hrane – jedino je na Rusiji i na predsjedniku Putinu”, rekla je.

    Francuski veleposlanik u UN-u Nicolas de Riviere, istaknuo je da se “ruskom agresijom protiv Ukrajine povećala opasnost od gladi širom svijeta” i da će najprije biti pogođeno stanovništvo zemalja u razvoju.

    “Rusija će nas nedvojbeno nastojati uvjeriti da upravo sankcije protiv nje stvaraju neravnotežu u svjetskoj sigurnosnoj situaciji za hranu”, dodao je de Riviere.

    Moskovski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebencia doista je rekao da su potencijalne turbulencije na globalnom tržištu hrane zapravo uzrokovane “neobuzdanom histerijom sankcija koju je Zapad pokrenuo protiv Rusije”.

    Sherman i direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) David Beasley izvijestili su da Ukrajina i Rusija, koje su i glavni proizvođači žitarica, predstavljaju 30 posto svjetskog izvoza pšenice, 20 posto kukuruza i 75 posto suncokretovog ulja.

    Europska unija objavila je u petak inicijativu za ublažavanje nestašice hrane uzrokovane ratom. EU i Sjedinjene Države žele multilateralnu obvezu protiv ograničenja izvoza poljoprivrednih sirovina.

    Pomoćnica glavnog tajnika UN-a za humanitarna pitanja Joyce Msuya rekla je da sukob u Ukrajini “prijeti pogoršanjem stanja u najvećim svjetskim humanitarnim krizama, poput Afganistana, Jemena i Roga Afrike” gdje je nesigurnost hrane već problem.

  • Lavrov stigao u Kinu, prvi put od invazije na Ukrajinu

    Lavrov stigao u Kinu, prvi put od invazije na Ukrajinu

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov stigao je jutros u Kinu u svoju prvu posjetu otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu prošlog mjeseca.

    Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je Lavrov sletio u istočni grad Huangshan, objavljujući fotografije delegata koji silaze iz aviona i koje su dočekali kineski zdravstveni dužnosnici u zaštitnom odijelu. Lavrov će prisustvovati nizu sastanaka čiji je domaćin Kina kako bi razgovarali o načinima pomoći Afganistanu. Očekuje se da će prisustvovati i diplomati iz Sjedinjenih Država i susjednih Afganistana.

  • Evropa u šoku zbog Bajdena: “Najavljuje rat”?

    Evropa u šoku zbog Bajdena: “Najavljuje rat”?

    Lideri evropskih zemalja, američkih saveznika i stručnjaci za geopolitiku su “zbunjeni” izjavama američkog predsjednika Džozefa Bajdena

    Iz njegovih izjava proizlazi da je ratni cilj Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu promjena vlasti u Moskvi, jer to evropski saveznici smatraju “suprotnim naporima Zapada da se ne pruži opravdanje za zaoštravanje ruske vojne akcije u Ukrajini”.

    To danas piše francuski list “Figaro”, a svi evropski mediji ukazuju i na izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Olafa Šolca da je ključno rat u Ukrajini preokrenuti ka obustavi vatre i pregovorima, pa je zato nužno i razgovarati s čelnicima vlasti i u Kijevu i u Moskvi.

    U ime EU se od Bajdenovog “ratnog cilja” ogradio i visoki predstavnik Žozep Borelj, naglasivši da “mi ne težimo promjeni režima, jer su ruski građani ti koji treba da odluče ako žele promjenu režima, ako oni, naravno, to mogu da odluče”.

    Ugledni njemački analitičar, novinar njemačkog izdanja “Fajnenšel tajmsa” Volfgang Munšau postavlja pitanje da li Bajdenova izjava znači i da Evropljani sad znaju koji im je strategijski cilj u podršci Kijevu u ukrajinskom ratu, prenosi B92.

    Munšau predočava da bi taj cilj značio da se kreće u rušenje režima koji ima strategijsku nuklearnu moć i postavlja pitanje: “Da li prijetnja Putinu može da se protumači kako kome padne na pamet: kao trabunjanje nekog senilnog predsjednika, ili je to objava rata”?

    “Prva stvar koju lideri Evropske unije moraju da učine jeste da se jasno usredsrede i odluče među sobom šta je tačno naš cilj u ovom ratu”, ukazuje njemački analitičar.

    “To jeste iznenađujuće složeno pitanje s mnogim mogućim odgovorima… da li zaista želimo promjenu (ruskog) režima, da li želimo da Putin bude zvanično poražen”, pita Munšau.

    I predočava da “sa evropskog vidika ništa dobro ne može doći od trućanja nekog američkog predsjednika o promjeni režima u Rusiji zato što to sobom nosi mogućnost nuklearnog rata u Evropi”.

    Makron je danas ponovo razgovarao telefonom s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u pokušaju da se nađe osnov za suštinske pregovore o prekidu rata u Ukrajini, ali evropski mediji i analitičari postavljaju pitanje da li američki saveznici u EU i NATO znaju jasno šta je cilj velikog i višegodišnjeg američkog angažovanja u Ukrajini.

    Tako se ukazuje i na to da je Bajden u Varšavi održao pravi “ratni savjet” s poljskim predsjednikom Dudom, šefovima diplomatija i ministrima odbrane SAD i Ukrajine, ali bez prisustva drugih ključnih evropskih saveznika, rekavši prvi put i da Amerikanci obučavaju ukrajinske vojnike u Poljskoj.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je takođe rekao da su NATO stručnjaci obučili i opremili najsavremenijim oružjem “desetine hiljada ukrajinskih vojnika”, a kako su prenijeli i mediji, čime je rukovodio američki general Dučič. Bajdenove izjave u Varšavi su, doduše, pokušali da neubjedljivo opovrgnu zvaničnici u Vašingtonu, kao uostalom i to da Bajden nije rekao to što je rekao, odnosno da “Putin ne može ostati na vlasti”, već da je to samo njegov “moralni stav” a ne zvanična politika i cilj Vašingtona.

    Francuski list “Mond” sažima veliku nedoumicu Evropljana u pogledu onoga što oni mogu i treba da učine da se okonča rat u Ukrajini u zaključak da “Zapadnjaci žele da zaustave rat a da u njemu ne učestvuju… Oni ne žele da budu direktno uvučeni u taj sukob, niti da se liše ruskog gasa”.

  • Osnivač “Azova” priznao: Mnogi su nacionalisti

    Osnivač “Azova” priznao: Mnogi su nacionalisti

    Osnivač puka “Azov” i bivši poslanik Vrhovne rade Ukrajine, Andrij Bilecki, priznao da su mnogi borci te jedinice nacionalisti.

    On je u intervjuu listu “Financial Times” rekao da su “većina boraca ‘Azova’ patriote, a mnogi od njih su nacionalisti”.

    On smatra da su većina Ukrajinaca danas nacionalisti, a među herojima koje građani poštuju imenovao je Stepana Banderu, prenosi RIA Novosti.

    Prema riječima Bileckog, “Azov” je “kičma odbrane Marijupolja”, u kojem ima oko 1.500 boraca.

    “Mi igramo vodeću ulogu u najozbiljnijim bitkama”, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, puk danas broji “desetine hiljada boraca”, od kojih je većina dio odreda teritorijalne odbrane.

  • Rusi danas zauzeli grad, a onda ga mirno predali Ukrajincima

    Rusi danas zauzeli grad, a onda ga mirno predali Ukrajincima

    Rusi su pristali napustiti ukrajinski grad Slavutič nakon masovnih protesta Ukrajinaca. Danas su, podsjetimo, agresorske snage ušle grad u blizini nuklearne elektrane Černobil.

    Ukrajinci su odmah izašli na ulice, a ruski vojnici su ih rastjerivali hicima u zrak i šok-bombama. Građani su zahtijevali da Rusi puste na slobodu gradonačelnika Jurija Fomičeva, kojeg su oteli čim su ušli u grad, prenosi Guardian.

    Gradonačelnik je oslobođen, a Rusi su pristali napustiti grad, ali su zatražili da svi građani predaju oružje koje posjeduju. Fomičev se pojavio pred demonstrantima i rekao im da su se Rusi pristali povući pod uslovom da “u gradu nema ukrajinske vojske”.

    Prema dogovoru, ruska vojska smije pretražiti grad u potrazi za ukrajinskim vojnicima, a potom se mora povući. Pred gradom bi, po tom dogovoru, trebala ostati samo jedna ruska kontrolna tačka.

    U Slavutiču živi blizu 25.000 hiljada ljudi. Grad se nalazi tik izvan tzv. zone isključenja oko nuklearke u Černobilu, koja je 1986. bila poprište najgore nuklearne katastrofe u historiji.

    “Rusi su pucali u zrak, bacali su šok-bombe u gomilu. Ali ljudi se nisu razišli. Baš naprotiv, okupilo ih se još više”, rekao je Oleksandr Pavljuk, guverner kijevske regije u kojoj se nalazi Slavutič.